Kako su u Dalmaciji Božić svetkovali naši stari

30.Studeni.2016.

Siromaštvo i skromnost – u dvije se riječi može opisati dalmatinski Božić u prošlosti. I preko godine imalo se malo, no za blagdanske dane ipak se gledalo za obiteljskim stolom naći koji bolji bokun.  Zajednički moment oko kojeg su se svi okupljali bio je badnjak, najčešće maslinov panj kojem se, kao živom biću, obraćalo, nad njim molilo, polijevali su ga vinom, uljem, posipali žitom. Badnjak je bio ukućanin i dio obitelji sve do blagdana Tri kralja, kad bi se nakon blagoslova svi odreda napili svete vode – počev od najstarijeg pa do najmlađeg.

Kolende ili kolede, čestitarske obredne pjesme, pjevale su se od Stipandana do Vodokršća. U Splitu bi se obično skupilo dvadesetak, tridesetak muškaraca, krenuli bi u sumrak, oko Zdravamarije, te bi se uspeli na balaturu, sular ili u dvor domaćina i zapjevali u dvije grupe.

Dubrovačka kolenda

Dobro veče mi kucamo
Badnje veče čestitamo.

Mi smo došli sa Konala
u karoci od gospara.

Došli smo vam kolendati
vašem dvoru hvale dati.

Neće gospođa neharna biti
kolendarima ne udjeliti.

Ođe, ođe nazdravlje vam
Badnje veče dođe.

U božićnoj noći mlađarija bi se iskrala i pucala – tjerala zle sile – različitim eksplozivnim napravama. U starije doba po dalmatinskim kaletama odzvanjala je pucnjava pušaka, mužara, kubura i maškula, dok su krajem 19. i početkom 20. stoljeća najomiljeniji bili tondini i nanuncini.

Tekst objavljen na portalu Misija 24.12.2014. – autor Damir Šarac. Kliknite ovdje i pogledajte cijeli tekst!