Tambača, glazbenik i skladatelj – majstor dobrih (o)sjećanja

11.Srpanj.2014.

Istinski vrijedna i nezaobilazna poveznica dalmatinske klapske pjesme, Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, brojnih klapa i konačno obljetničke klape “Lučica” zasigurno je skladatelj, melograf i obrađivač, klapski voditelj maestro Duško Tambača.fdk-dusko-tambaca-2Rodio se u staroj i uglednoj šibenskoj obitelji. Završio je klasičnu gimnaziju, a glazbeno obrazovanje (V.Cello) stekao je u Splitu, gdje i danas živi i radi kao slobodni umjetnik. U svom glazbenom angažmanu povezuje nekoliko segmenata, uglavnom vezanih uz klape i zborove. Primarno djeluje kao skladatelj, zatim kao melograf i obrađivač zapisanih pučkih napjeva, mahom iz srednje Dalmacije (preko 350 jedinica). Glazbeno pedagoški rad realizirao je kao umjetnički voditelj velikog broja dalmatinskih klapa (od kojih je mnoge utemeljio), a od 1966. bilo ih je preko četrdesetak. Bavi(o) se i publicistikom pišući glazbene osvrte, eseje i recenzije, a aktivno je i pjevao u klapi. Po slobodnoj procjeni kroz „ruke“ maestra Tambače „prošlo“ je blizu pet stotina pjevača i pjevačica, u muškim, ženskim i mješovitim klapama. Za spomenuti je i imena nekih klapa koje su dosegle sam vrh klapskog pjevanja i za to bile primjereno i nagrađene: Lučica, Trogir, Cambi, Vokalisti Salone, Puntari, Šufit, Adrion (od muških), te Split, Filip Dević i omiško Smilje od ženskih klapa.

 
 * - kliknite na naslov i pogledajte sadržaj
Popis klapa koje je vodio maestro Tambača*
BR KLAPA RAZDOBLJE
1 ADRION (m) – Makarska 1998.
2 BRODOSPLIT (m) – Split 1980.-1986.
3 BRODOSPLIT (ž) – Split 1980.-1986.; 1986.1992.
4 CAMBI (m) – Kaštel Kambelovac 1988.-1990.
5 CHORUS CROATICUS (m) – Bern, Švicarska 1998.
6 ČIOVO (m) – Slatine 2002.
7 CITADELA (ž) – Marina 2006.-2008.
8 DALMACIJA (m) – Dugi Rat 1975.-1979.; 1984.-1986.
9 DRID (mj) – Marina 2006.-2008.
10 F A S T (m) – Trogir 1975.-1978.
11 FILIP DEVIĆ (m) – Split 1995.-1996.
12 FILIP DEVIĆ (ž) – Split 1987.-2005.
13 FORTICA (ž) – Klis 1993.-1995.
14 GALEB (m) – Omiš 1971.-1974.
15 GOSPOJICE (ž) – Dugi Rat 1989.-1991.
16 KAMPANELI (m) – Kaštel Novi 2006.-2008.
17 LUCIUS (m) – Tučepi 1997.-2000.
18 LUČICA (m) – Split 1966. (uz stanovitu pauzu u aktivnom djelovanju klape)
19 MORBIN (m) – Donji Humac 2009.-2013.
20 MRDUJA (m) – Milna, O. Brač 2007.-2009.
21 MURTILICA (ž) – Primošten 2000.-2004.
22 OGANJ (m) – Split 1983.-1985.
23 OMIŠ (m) – Omiš 1976.-1983.
24 POLJICA (m) – Tugare 2004.-2006.
25 POVLJANA (m) – Povljana,o. Pag 1998.-1999.
26 PUČKI PJEVAČI VINIŠĆE (mj) – Vinišće 2007.
27 PUČKI PJEVAČI GOSPE OD OTOKA (m) – Solin 2003.
28 PUNTARI (m) – Omiš 1997.-1999.
29 PUTALJ (ž) – Kaštel Sućurac 2000.-2003.
30 RAVNE NA KOROŠKEM (m) – Slovenija 1997.
31 SMILJE (ž) – Omiš 1978.-1985.
32 SOLIN I (m) – Solin 1974.-1979.
33 SOLIN II (m) – Solin 2002.-2005.
34 ŠKVER (mj) – Split 1979.-1980.
35 ŠUFIT (m) – Split 1999.-2005.
36 TAMARIN (ž) – Vranjic 2001.-2006.
37 TAMARIN (mj) – Vranjic 2004.-2006.
38 TROGIR (m) – Trogir 1972.
39 TUGARE (m) – Tugare 1980.-1981.
40 VIOLA (ž) – Sv. Filip i Jakov 1996.-1997.
41 ŽRNOVNICA (m) – Žrnovnica 2008.
kraće vrijeme uvježbavao je i klape:
NOSTALGIJA (m) – Zagreb 1991.
FORTUNAL (m) – Rijeka 1997.

U interpretativnom smislu maestro Tambača teži visokim standardima i uravnoteženju tradicionalnog izričaja i adekvatne harmonizacije. Posebno se (vrlo uspješno) zalagao za žensko klapsko pjevanje i potpunu afirmaciju ženskih klapa, što je rezultiralo današnjim „al pari“ odnosom spram muških klapa.

Skladateljeva predanost prostoru i korijenima progovara melodijama što zrcale diferentnost glazbenog izričaja unutar širokog spektra raznolikih raspoloženja – od intimne liričnosti i skercozne ludičnosti do puntarske dramatičnosti. Divergentnost njegove glazbene izražajnosti bjelodana je i u ovome otisku s 35 novouglazbljenih klapskih pjesama izvedenih (i mahom nagrađivanih) na Omiškom festivalu …. (dr. Ivana Tomić Ferić o maestru Tambači).

Kao skladatelj bilježi više od stotinu skladbi i to mahom na stihove najeminentnijih pjesnika čakavskog izričaja: Drage Ivaniševića, Marina Franičevića, Jure Franičevića-Pločara, Joška Božanića, Drage Štambuka, a posebice i najčešće Jake Fiamenga. Kao autor skladbi najnagrađivaniji je na Omiškom festivalu od svih sudionika (17 nagrada što žirija, što publike).

 

 * - kliknite na naslov i pogledajte sadržaj
Skladateljski opus maestra Tambače na Omiškom festivalu*
GOD SKLADBA TEKST IZVELA KLAPA NAGRADA
2015 Delmatska zemjo Pjero Mirić NEVERIN (ž) – Kaštel Lukšić  3. NAGRADA ŽIRIJA
2014 Došli su mi glasi … narodni MRIŽA (m) – Split  2. NAGRADA ŽIRIJA
2013 U jubav si, neviro se klela Pjero Mirić MORBIN (m) – Donji Humac
2012 Na podan Merjana Jakša Fiamengo ŠUFIT (m)-Split 1. NAGRADA ŽIRIJA; 1. NAGRADA PUBLIKE; NAJBOLJA IZVEDBA
2011 Kandela Jakša Fiamengo LUKA (ž)-Rijeka
2011 Ne jub iz užonci Anela Borčić VERSI(mj)-Split
2009 Do koščice svoje zadnje Jakša Fiamengo NEVERIN (ž)-Kaštel Lukšić 2. NAGRADA ŽIRIJA; NAJBOLJA IZVEDBA; NAJBOLJI STIHOVI
2008 Mirina Anela Borčić ŠUFIT (m)-Split 1. NAGRADA ŽIRIJA; NAJBOLJA IZVEDBA; NAJBOLJI STIHOVI
2007 Sarce mi je kolpomorto Jakša Fiamengo LUKA (ž)-Rijeka 3. NAGRADA ŽIRIJA
2006 Garifule moj Nenad Peša KUMPANJI (m) – Blato 1. NAGRADA ŽIRIJA; 1. NAGRADA PUBLIKE
2005 Prin će se (Tvrda jubav) narodni KUMPANJI (m) – Blato NAJBOLJA IZVEDBA; 1.NAGRADA PUBLIKE
2004 Kad zapiva klapa Jakša Fiamengo ŠUFIT (m) – Split
2003 Kal falkuša priko sna zajidri Jakša Fiamengo PUNTARI (m) – Omiš
2002 Evo lipo primaliće narodni NOSTALGIJA (m) – Zagreb 2. NAGRADA ŽIRIJA
2001 Rebatiju ure Jakša Fiamengo FORTICA (m) – Šibenik
2000 Parce mihi Domine Jakša Fiamengo LUKA (m) – Ploče 3. NAGRADA ŽIRIJA; 1. NAGRADA PUBLIKE
1999 Da sam muko u mog ćaće Elvira Barišić FILIP DEVIĆ (ž) – Split
1999 Moja didovina Vlatko Škurla KUMPANJI (m) – Blato 1. NAGRADA PUBLIKE
1998 Jubav Drago Ivanišević FILIP DEVIĆ (ž) – Split
1998 Zemljo moja, kruhu blagoslovljen Jakša Fiamengo ADRION (m) – Makarska 1. NAGRADA PUBLIKE; 3. NAGRADA ŽIRIJA
1997 Nisu za te bili dvori Jakša Fiamengo VIOLA (ž) – Sv.Filip i Jakov 3. NAGRADA ŽIRIJA
1996 Zaludu van, majko narodni FILIP DEVIĆ (ž) – Split
1995 Goro, goro, visoka si narodni FILIP DEVIĆ (ž) – Split 1. NAGRADA ŽIRIJA
1994 Oj, pitomi sokole narodni FILIP DEVIĆ (ž) – Split
1993 Meu namin Drago Štambuk NOSTALGIJA (m) – Zagreb 1. NAGRADA ŽIRIJA
1992 Vjerujem u te, sveta zemljo moja Danko Angjelinović NOSTALGIJA (m) – Zagreb 1. NAGRADA ŽIRIJA; NAJBOLJA IZVEDBA
1992 Cviće brala u gori divojka narodni FILIP DEVIĆ (ž) – Split
1991 Dolac Vinko Nikolić KAMEN (m) – Kamen
1985 Rod delmatski išće glase priko grebi Ljubo Stipišić SMILJE (ž) – Omiš
1982 Divojka je garoful gojila narodni BRODOSPLIT (ž) – Split 3. NAGRADA ŽIRIJA
1981 Kala o’ života Jakša Fiamengo LUČICA (m) – Split
1980 Perušće besid Joško Božanić BRODOSPLIT (m) – Split
1979 Moj did Drago Ivanišević LUČICA (m) – Split 1. NAGRADA ŽIRIJA; 1. NAGRADA PUBLIKE; NAJBOLJA IZVEDBA
1979 Šenica bilica narodni LUČICA (m) – Split
1978 Majka mi te daje narodni LUČICA (m) – Split
1978 Ne plači me, Milena narodni LUČICA (m) – Split 1. NAGRADA ŽIRIJA
1977 Boru moj zeleni narodni SRDELA (m) – Makarska
1977 Ča vridi Drago Ivanišević LUČICA (m) – Split 1. NAGRADA ŽIRIJA
1977 Prid didovon slikon Marin Franičević LUČICA (m) – Split 2. NAGRADA ŽIRIJA; 1. NAGRADA PUBLIKE; NAJBOLJA IZVEDBA
1976 Težaci Drago Ivanišević LUČICA (m) – Split NAJBOLJA IZVEDBA
1976 Zeleni škoju, dobra dušo Jure Franičević-Pločar OKTET DC (m) – Vranjic 2. NAGRADA ŽIRIJA
1975 Gomile Marin Franičević TROGIR (m) – Trogir 2. NAGRADA ŽIRIJA
1975 Maslina Drago Ivanišević LUČICA (m) – Split
1975 Šaka zemje Jure Franičević-Pločar LUČICA (m) – Split 3. NAGRADA ŽIRIJA
1974 Sudamja Drago Ivanišević LUČICA (m) – Split 1. NAGRADA ŽIRIJA
1974 Težaška ar’ja Drago Ivanišević LUČICA (m) – Split
1973 Ka’ smo zdigli crjenu kapu na sikiru Drago Ivanišević LUČICA (m) – Split 2. NAGRADA ŽIRIJA

Maestro Tambača sklada i duhovnu glazbu (festival Cro Patria i klape Gospi Sinjskoj), zabavnu glazbu (Splitski festival) i šansone (Šibenska šanosna). Isto tako brojne nagrade (tri prve) zaslužio je na Večerima dalmatinske pisme u Kaštelima.

Vrijedno je spomenuti kako Tambača reagira na svakodnevne izazove u vrijeme Domovinskog rata. Duboko dimut strahotama i patnjama svoga naroda, uz ostalo sklada Vjerujem u te sveta zemljo moja (stihovi Danko Angjelinović). To je jedna od najemotivnijih klapskih skladbi domoljubnog karaktera, nastala u vrijeme rata …. (dr. Miljenko Grgić o maestru Tambači).

Tijekom svog glazbenog djelovanja snimio je na desetke nosača zvuka (LP ploča) sa elitnim klapama i zborovima. Izdao je dvije tiskane zbirke svojih skladbi, obje pod nazivom „Jubav“, a u produkciji Omiškog festivala ediciju „Leut“ 1992. I „Mirabella“ 2007. godine.

Duško Tambača je i voditelj festivala sjeverno-jadranskih klapa u Senju od 1998. godine.
Za svoj plodonosan i uzoran rad zaslužio je visoka priznanja. Na lokalnoj razini to su Nagrada Grada Splita s klapom Lučica, Srebrni grb Grada Splita, Povelja Splitsko-dalmatinske županije, počasna plaketa Hrvatske glazbene unije, …..

Kao istinski glasnogovomik i zagovornik klapske pjesme Tambača je ustrajno nastojao na njezinoj krilatosti tjerajući i nas da je neprestano otimljemo zaboravu. Bez pogovora, on je neprijeporno matadur klapske pjesme, jedan od najvažnijih ljudi dalmatinske klapske koji čuvaju pjesmu poput vatre u ognjištu i nastavljaju tamo gdje glas zapne. (Jakša Fiamengo maestru Tambači ….)

U lipnu 2011. godine Predsjednik RH dr. Ivo Josipović odlikovao ga je visokim državnim odličjem – Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi i promicanje Hrvatske kulturne baštine.