dr. Ivo Josipović, Predsjednik RH -

S velikim zadovoljstvom primio sam vijest da je klapsko pjevanje u Republici Hrvatskoj upisano na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Tradicijsko višeglasno, klapsko pjevanja u našim je krajevima iskaz ljubavi za pjevanje. Klape govore o vrijednostima koje se prenose generacijama, svjedoče o vezama među ljudima u trenucima muke i trenucima slavlja. Usprkos dominaciji novih, festivalskih klapskih modela, zahvaljujući generacijskoj povezanosti klapsko se pjevanje očuvalo i u svojem tradicionalnom obliku koji je upisom na UNESCO-v popis nematerijalne kulturne baštine samo dobio potvrdu svoje vrijednosti i značaja, ne samo kao nacionalne već i kao svjetske baštine. Koristim priliku da čestitam svima koji su radili na promociji ove naše glazbene tradicije u svijetu, svima koji su skrbili da se klapsko pjevanje očuva i razvija, ali i stručnjacima koji su radom na kandidaturi priskrbili da se i ovaj dio našeg nematerijalnog naslijeđa nađe na popisu baštine čovječanstva.

Lucia Iglesias, predstavnica UNESCO-a za medije -

Višeglasno klapsko pjevanje okuplja različite skupine ljudi i služi kao marker identiteta za ljude u Dalmaciji. Isto tako ova kultura mogla bi povećati poštovanje kulturne raznolikosti i dijaloga a ujedno su svjedok ljudske kreativnosti. Organizacija festivala i natjecanja, podrška sa lokalne strane ovih pjevačkih skupina i podizanje svijesti jedan je od razloga odnosno kriterija koji su ispunjeni kako bi se dalmatinska klapa našla na ovom mjestu. Lista nematerijalne baštine čovječanstva sastavljen je onih elemenata nematerijane baštine (djelatnosti i izraza) koji nam pomažu pokazati različitost baštine i podižu svijest o njezinom značenju.

Ministrica kuluture RH Andrea Zlatar Violić -

Ovo je veliki događaj koji će uvelike uveličati položaj i sliku hrvatske glazbene scene a posebice klape na svjetskoj sceni koja itekako treba upoznati što mi Hrvati kao glazbenici nudimo svijetu. S velikim smo veseljem i nestrpljivošću čekali odluku Vijeća za nematerijalnu baštinu UNESCO-a koje je 5. prosinca 2012., nakon postupka od više od dvije godine, klapsko pjevanje iz Hrvatske upisalo na listu svjetske nematerijalne baštine ..... Za razliku od neke građevine koji ima vrijednost sam po sebi, ovdje je riječ o umijeću koje se u posljednjih stotinjak godina od jedne građanske tradicije razvilo u nekoliko oblika. Svaki od njih ima veliki potencijal da se kao tako visoko valorizirano kulturno dobro nadalje čuva, prenosi i promiče kao dio svjetske baštine, da potiče prepoznatljivost kulture i stvaralaštva Republike Hrvatske, ali specifičnosti njezinih pojedinih regija i područja. preneseno sa portala DalmacijaNews (17.12.2012.)

U Omišu je u konferencijskoj dvorani Hotela "Plaža" u petak 7. prosinca održana tiskovna konferencija festivala dalmatinskih klapa Omiš povodom uvrštenja dalmatinske klapske pjesme u nematerijalnu baštinu UNESCO-a. Ovom uistinu povijesnom događaju u koji su sebe ugradili svi zaljubljenici u klapsku pjesmu, na čelu sa direkcijom Festivala, glazbenim teoretičarima, voditeljima i samim klapašima nazočio je popriličan broj novinara i štovatelja. Prigodnim riječima obratili su im se omiški gradonačelnik, ujedno i predsjednik Festivalskog vijeća prof. Ivan Škaričić, ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa Dražen Mladin, a kratko na povijest i razloge koji su doprinijeli ovom značajnom priznanju prisutnim je govorila omiška dogradonačelnica, klapska pjevačica i voditeljica, te članica stalnog postava opere HNK Split Terezija Kusanović. Omiški gradonačelnik prof. Ivan Škaričić uputio je kritiku HRT-u - "Prilog povodom ovog velikog priznanja popraćen je pjesmom klape s mandolinom i gitarom, a to je samo znak da urednici na HTV-u nisu prepoznali o čemu se ovdje radi, odnosno da je a capella pjevanje bit klapske pjesme" - istaknuo je Škaričić, dodavši kako klapski festivali diljem Hrvatske niču kao gljive, no da je samo jedan onaj pravi, koji čuva izvornost i koji je jamstvo opstanka klapske pjesme. Po završetku tiskovne konferencije u kojoj nije bilo potrebe za velikom diskusijom i pitanjima, zavladalo je ozračje ponosa i zadovoljstva što je grad Omiš i Festival dio sebe ugradio u ovo značajno priznanje iz kojeg, kako je u svom izlaganju naglasio ravnatelj Festivala, nadalje proizlaze i još veće obveze. U glazbenom dijelu nastupila je omiška dječja klapa "Bepo", što je još jedan dokaz da dalmatinska klapska "A capella" pjesma ima svijetlu budućnost.

Na sedmom sastanku Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, koji se održava u Parizu od 3. do 7. prosinca, posebno stručno tijelo podnijelo je prijedlog da se klapsko pjevanje upiše na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Taj je prijedlog danas jednoglasno prihvaćen, čemu je prisustvovalo hrvatsko izaslanstvo u sastavu predstavnika Ministarstva kulture, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i Stalnog predstavništva RH.
Nakon donesene odluke hrvatsko izaslanstvo zahvalilo je Međuvladinom odboru što je prepoznalo klapsko pjevanje kao iznimnu baštinu svijeta. U slavljeničkom duhu, naše je izaslanstvo priredilo iznenađenje predstavnicima više od 250 zemalja članica Konvencije pustivši kratki program klapskih pjesama koji je pripremilo Ministarstvo kulture. Do kraja će se dana u UNESCO-u nastaviti prigodni i spontani program klapskog pjevanja, u čast ovom priznanju.
Ovom odlukom Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, Republika Hrvatska na svjetske je popise nematerijalne kulturne baštine dodala još jedno nematerijalno kulturno dobro te tako dosegla broj od 12 dobara upisanih na UNESCO-v reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Festival dalmatinskih klapa Omiš, po 28. put, organizirao je tradicionalni Svečani koncert pod nazivom „Pismo moja, hrli tamo (Zagrebu na dar)“ koji se održao u subotu, 17. studenoga u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.
Koncert se godinama održava pod pokroviteljstvom Gradske skupštine Grada Zagreba. U iznimno zanimljivom programu Svečanog koncerta, zagrebačkoj su se publici i ove godine predstavilo osam ponajboljih klapa sa ovogodišnjeg 46. po redu Festivala dalmatinskih klapa - Omiš 2012., i to:

Muške klape BRACIERA - Bol, BUNARI - Vodice, KAŠE - Dubrovnik, PINGUENTUM - Buzet i ŠUFIT – Split, ženske klape ČUVITE - Šolta i ARMORIN - Zagreb, te mješovita klapa SIGNUM iz Čapljine.

Tradicionalni Svečani koncert Festivala dalmatinskih klapa Omiš u Zagrebu izuzetno je vrijedan i jedinstven klapski događaj, na kojem su uistinu na pravi način prezentira izvorna i skladana dalmatinska klapska pjesma.
Sam odabir klapa, kao i kvaliteta programa koncerta, daju nam za pravo da istaknemo da će je u hramu hrvatske kulture, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, svake godine, pa i ove prava svetkovina dalmatinske klapske pjesme.

Toliko se odlazaka zaredalo ovih zadnju godinu, dvije u klapskom svijetu. Jest pjeva se i u tuzi, i iz prkosa, i neće pjesma dalmatinska zbog toga utihnuti, no ipak, nije se lako othrvati tuzi i uspomenama, prihvatiti da smo slabiji za još jedno bitno ime. Bitno zbog prinosa koji je ostavio pučkoj pjesmi i dalmatinskom melosu uopće.
Napustio nas je u 73. godini života nenadano, i na čudan način, jedan od pionira klapskog pjevanja Antun Milatić, vedri, pučki pjevač, skladatelj nebrojenih dalmatinskih, rekli bismo, “poskočica”, glazbeni pedagog i više od toga animator i korepetitor brojnih klapa. Milatić nije za života uspio notama načiniti vlastiti spomenik kao što je to pošlo za rukom velikanima, maestru Dinku Fiju ili Ljubi Stipišiću, koji su, slobodno se može reći, iz temelja prekrojili shvaćanje o pučkom pjevanju u Dalmaciji i klapskoj pjesmi. Kakva je uloga Antuna Milatića i zašto ga se neće moći zaobići u studijama o klapskom četveroglasu?
Prvenstveno zbog naslova koji će srećom ostati opterećeni hipotekom da su narodni: “Ča je lipo ovo naše more”, “Ribari su spremni”, “Bacimo pismu staru”, “Pisma iz tuđine”, “Mi smo klapa Boduli”, “Zaboravit neću moći”, “Kvragu mašklin i motika”, “Bez mašklina nema vina”, “Bravo Hajduk”, “Ja san Bročanin i volin Broč”, “Splite moj, najlipši grade”, “Dalmatinko, o berekinko”..., pjesama rasterećenih komornog viđenja Dalmacije, zemlje isplakane i ispaćene, nadasve pobožne, i u kojoj se sreća i osmijeh nude kapaljkom.
Milatićeve iskrene melodije iz života, jednostavne i nadasve pjevne, bile su i ostale prihvaćene od pučkih kantadura po Dalmaciji, pa i stimulirane u samim počecima omiškog Festivala dalmatinskih klapa. A da je tekao svjedoče tada najbolji izvođači Milatićevih pjesama, klape “Solin”, “DC”, “Split”, “Lavčević”... Bile su to godine vaganja što je uopće dalmatinska pjesma, i kakav festival treba Omišu. Iskrene kantautorske slike iz Dalmacije, zabavne i rasterećujuće, počele su gubiti dah u srazu s komornostima i pjevačima koji su se nadmetali vokalnim zahtjevnostima.
Milatić je svoju uglazbljenu Dalmaciju uvijek donosio uz diskretnu glazbenu pratnju gitare i mandolina, instrumenata. Bilo je to pjevanje koje je na prvu opijalo turiste, goste koji su ga poistovjećivali s lijepim uspomenama s ljetovanja, ali i brojne čestite amatere zdrava glasa koji su se zahvaljujući njemu prvi put susretali s notama i glazbenim partiturama.
Milatićeva uloga je i tu neprocjenjiva, godinama je vodio i dovodio na pozornicu u Omišu brojne klape i glazbene ansamble, poput “Dalmacije Dugi Rat”, “Lavčevića”, “Bodula” ili matične mu “Plaže” iz Sv. Nedilje. Bili su to biserčići iskrenosti, za pamćenje, svojevrsni korektiv “štreberima” s Pjacete koji su se nadmetali ”lijepim pjevanjem”, tek načuvši o “pjevanju na uvo”, ili pristojnije “spontanom pjevanju”. Jasno je da festivalske pozornice traže puno više, savršenstvo, estetiku, estradno ponašanje..., koji se u Milatićevu poistovjećivanju s pučkim viđenjem melosa i zabavnijom dogradnjom, nisu uspjeli prepoznati.
Makar obiteljski vezan za Sv. Nedilju, najveći broj pjesama posvetio je Braču i tamošnjoj klapi iz Postira. “Bila je to klapa slavljeničkih ugođaja, mediteranski raspojasana i usamljeno sjetna”, zapisat će jednom zgodom akademik Petar Šimunović. U njima je našao podršku, istomišljenike i razumijevanje za stihove i glazbu koja je ostala zaslijepljena valama, kalama, skalinadama, ribarima i težacima, mrižama i parangalima, vinom i pismom, teškim mukama i blagim rukama, majkama i ženama, onima čiji se pogled dugo pamti, dostojan stiha i poezije.
Milatićevu glazbenu ostavštinu može se pronaći po različitim nosačima zvuka; referentniji od ostaloga svakako je onaj davno snimljen u studiju nekadašnjeg “Jugotona”, upravo s klapom “Boduli”, a stotinjak naslova uglazbljene poezije u zbirci jednostavna naslova “Pisme Antuna Milatića” našlo se u knjižici izdanoj u vlastitoj nakladi. Ako smo nekad opterećeni akademskim nadzorima bili “zaboravljivi” prema Milatiću, vrijeme kojemu svjedočimo u klapskom svijetu apsolutno mu ide naruku. Moguće je Milatić i bio u pravu, ali ga nismo u potpunosti uspjeli shvatiti.
(Igor Brešan, Slobodna Dalmacija - 8.11.2012.)

2. studenog protekla je godina dana od smrti Dinka Fia, poznatog hrvatskog skladatelja, melografa, dirigenta, zborovođe, osnivača i voditelja klapskih sastava te glazbenog pedagoga. Klapski svijet, u kojem je najintezivnije djelovao, ostao je bez istaknutog voditelja i osnivača kapa, skladatelja, obrađivača i zapisivača klapskih napjeva.

Upijala se svaka njegova riječ i glazbena opaska, možda i zbog kreda da „svi se trebamo miriti sa svitom, a da bismo to mogli, prvo se trebamo miriti sa sobom i oprostiti sebi.“ Skroman i mudar, nije davao naročite važnosti ni onome čime se bavio.
"Spustite me kakvi jesan. Vaki umre ne reć riči, Ne reć boli. Vaki umre u postolin."
I bilo je tako te tužne srijede deveti listopada 2011. godine kako je snio Ljubo Stipišić Delmata.

Miljenko Grgić, muzikolog, glazbeni pisac i pedagog, dugogodišnji suradnik i umjetnički ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa u Omišu umro je 14. svibnja 2011. godine Rodio se 1951. godine u Splitu. Diplomirao glazbenu teoriju na Muzičkoj akademiji u Sarajevu (1974). Magistrirao je na muzikološkom odsjeku Muzičke akademije u Sarajevu (1983), a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zadru (1995).

U subotu 28. srpnja 2012. godine u Omišu je na Trgu sv.Mihovila večeri superfinala završen 46. Festival dalmatinskih klapa - Omiš 2012.
Najveći broj glasova TV gledateljstva i publike na pjaci u Omišu dobila je klapa "BUNARI" iz Vodica, te tako postala pobjednik drugog po redu superfinala Festivala dalmatinskih klapa.



U superfinalu nastupile su još i klape Čuvite (ž) – Šolta, Armorin (ž) – Zagreb, Dišpet (ž) – Zagreb, Versi (mj) – Split, Signum (mj)- Čapljina, Kaše (m)- Dubrovnik, Pinguentum (m) – Buzet, Braciera (m) – Bol i Kožino (m) – Zadar. Večer superfinala bila je na programu HRT-a u 21.00 sat, tako da će svi ljubitelji klapske pjesme mogli uživati i ujedno glasovati za omiljenu klapu.

U petak 27. srpnja održana je se u Omišu na Trgu Sv. Mihovila završnica muških klapa.
Nastupilo je redoslijedom dvanaest najboljih muških sastava: Morbin - Donji Humac, Bibinje - Bibinje, Omiš - Omiš, Pižolot - Zagreb, Kaleta - Zadar, Mriža - Split, Grdelin - Zagreb, Kožino - Zadar, Braciera - Bol, Bunari - Vodice, Pinguentum - Buzet i Kaše - Dubrovnik.
Stručni ocjenjivački sud radii je u sastavu: mr.sc. Vladan Vuletin, Dr. sc. Vedrana Milin-Ćurin, mr. sc. Neno Munitić, Mićo Friganović, mr.sc. Marijo Krnić, dr.sc. Ivana Tomić-Ferić i prof. Terezija Kusanović.
Prema ocjenama stručnog povjerenstva najvišu ocjenu, a time i „Zlatni štit“ zavrijedila je klapa Kaše iz Dubrovnika. Njoj je pripalo i najviše glasova publike i omiški „Zlatni leut“, čime je ova mlada klapa iz Dubrovnika postala apsolutni pobjednik 46. Festivala dalmatinskih klapa.

U četvrtak 26. srpnja je na Trgu sv. Mihovila u Omišu održana je završna večer ženskih klapa.
Nastupilo je redoslijedom dvanaest najboljih ženskih sastava: Amfora - Dubrovnik, Tamarin - Vranjic, Ankora - Podstrana, Skontradura - Dubrovnik, Činkvina - Split, Fjoret - Makarska, Drača - Mostar, Armorin - Zagreb, Ventula - Split, Ćakulone - Zagreb, Dišpet - Zagreb i Čuvite - Šolta.
Po ocjeni stručnog ocjenjivačkog povjerenstva prvu nagradu i „Zlatni štit“ odnijela je klapa Čuvite sa Šolte. Drugu nagradu i „Srebrni štit“, pripao je klapi Dišpet iz Zagreba, dok je treču nagradu i „Brončani štit“ zaslužila je klapa Armorin iz Zagreba.



Publika je najveći broj glasova dala klapi Ventula iz Splita, koja je osvojila omiški „Zlatni leut“, drugoplasirana je bila klapa Dišpet iz Zagreba, kojoj je pripao „Srebrni leut“.“Brončani leut“ je kao treča klapa od strane publike zaslužila klapa Drača iz Mostara.

Za festivalska odličja u Večeri novih skladbi u petak 20. srpnja natjecalo se se deset skladbi.
Provjereni autorski dvojac Duško Tambača kao autor glazbe i Jakša Fiamengo kao autor teksta sa skladbom "Na podan Merjana" koju je izvela splitska klapa Šufit apsolutni su pobjednici na Večeri Novih skladbi 46. festivala dalmatinskih klapa Omiš 2012.

Pripalo joj je najviše glasova publike i najveća ocjena stručnog ocjenjivačkog suda, te nagrada za najbolju izvedbu.
Drugo mjesto prema stručnom ocjenjivačkom sudu pripalo je autoru Igoru Brešanu za skladbu "Sva su moja primalića" na tekst Natalije Imbrišak u izvedbi klape Kadena iz Zadra.
Treće mjesto osvojila je skladba "Ka paver u svići", koju je na tekst Jakše Fiamenga skladao Krešimir Magdić, a izvela je ženska klapa Ventula iz Splita.
Stručni ocjenjivački sud radio je u sastavu: dr.sc. Vedrana Milin Ćurin, mr.sc. Miljana Sirišćević i mr.sc. Vladan Vuletin.
Nastupile su klape (program):

Nakon tri izborne večeri Omiš je dobio finaliste u muškoj i ženskoj konkurenciji. 46. festivalsko izdanje u izbornim večerima ravnopravno je sučelilo muške klape i ženske sastave. Klape će se na finalima koja su na rasporedu 26. odnosno 27. srpnja boriti za ulazak u završno superfinale festivala, dan kasnije 28.srpnja.

MUŠKE KLAPE

ŽENSKE KLAPE

U subotu, 14. srpnja 2012. na Trgu Stjepana Radića ("mala pjaca") održana je treća i posljednja izborna večer 46. Festivala dalmatinskih klapa Omiš 2012.
Nastupile su slijedeće klape (redoslijedom izvođenja): ANKORA (ž) -Podstrana, ARMORIN (ž)-Zagreb, BUNARI (m)-Vodice, DIŠPET ž)-Zagreb, DRAČA (ž)-Mostar, GRDELIN (m)-Zagreb, MRIŽA (m) -Split, OŠTRO (m)-Cavtat, PINGUENTUM (m)-Buzet, PIŽOLOT (m)-Zagreb, SKONTRADURA (ž)-Dubrovnik i VENTULA (ž) -Split
Stručni ocjenjivački sud radio je u sastavu: mr. Vladan Vuletin, Dr. sc. Vedrana Milin-Ćurin, prof. Neno Munitić, Mićo Friganović i Marijo Krnić.Najviše ocjene ove večeri dodijelili su muškoj klapi PINGUENTUM iz Buzeta i zagrebačkoj ženskoj klapi DIŠPET iz Zagreba.

U petak, 13. srpnja 2012. na Trgu Stjepana Radića ("mala pjaca") održana je druga izborna večer 46. Festivala dalmatinskih klapa Omiš 2012.
Nastupile su slijedeće klape (redoslijedom izvođenja): AMFORA (ž)-Dubrovnik, ČINKVINA (ž)-Split, ČUVITE (ž)-Šolta, DINGAČ (m)-Pelješac, FJORET (ž)-Makarska, KALETA (m)-Zadar, KARMEL (ž)-Turanj, KAŠE (m) -Dubrovnik, OMIŠ (m)-Omiš, PUTALJ (ž) -Kaštel Sućurac, i REFUL (m)-Split.

Stručni ocjenjivački zbor radio je u sastavu: mr. Vladan Vuletin, dr. sc. Vedrana Milin-Ćurin, prof. Neno Munitić, Mićo Friganović i Marijo Krnić. Pale su i prve desetke u muškoj i ženskoj konkurenciji, ženskoj klapi ČUVITE sa Šolte i dubrovačkoj muškoj klapi KAŠE.

U četvrtak, 12. srpnja 2012. na Trgu Stjepana Radića ("mala pjaca") održana je prva izborna večer 46. Festivala dalmatinskih klapa Omiš 2012.
Natjecateljski dio Omiškog festivala otvorili su gosti večeri, dječja klapa „Biokovski slavuji“ pobjednica 4. Festivala dječjih klapa Zadar pod vodstvom prof. Nade Prodan.

Dječja klapa "Biokovski slavuji"

Nastupile su slijedeće klape (abc redoslijedom):ARDURA (m) -Zadar, BASCA (m) -Baška Voda, BIBINJE (m)-Bibinje, BRACIERA (m)-Bol, ĆAKULONE (ž)-Zagreb, KOŽINO (m)-Zadar, LIBAR (ž)-Privlaka, MENDULA (ž)-Kaštel Štafilić, MORBIN (m)-Donji Humac, NAVA (ž)-Orebić, STOBREČ (m)-Stobreč, TAMARIN (ž)-Vranjic i ŽRNOVNICA (m)-Žrnovnica

Stručni ocjenjivački sud radio je u sastavu: mr. Vladan Vuletin, dr. sc. Vedrana Milin-Ćurin, prof. Neno Munitić, Mićo Friganović i Marijo Krnić.
Najviše bodova prema ocjenama Stručnog ocjenjivačkog suda ovu izbornu večer pripalo je klapama BRACIERA (m)-Bol u konkurenciji muških i ĆAKULONE (ž)-Zagreb u konkurenciji ženskih klapa.

Omiški Festival dalmatinskih klapa sinoć je na solidno ispunjenom Trgu sv. Mihovila po 46. put podigao svoju zastavu, a ta je čast pripala tenoru legendarne velolučke klape 'Ošjak' Tončiju Miletiću Gulinu.
Festival je službeno otvorio omiški gradonačelnik i predsjednik Festivalskog vijeća Ivan Škaričić, a pozdrave ministrice kulture, kao pokroviteljice ove priredbe, izručio je njezin zamjenik, Berislav Šipuš.- Dalmatinske klape odavno su prešle granice naše domovine, pa su tako i nedavno u pariškoj Palači UNESCO-a klapi 'Jelsa' priređene prave ovacije. Izvorno klapsko pjevanje uskoro, pak, očekujemo i na listi UNESCO-ove nematerijalne baštine - najavio je Šipuš.

Prva večer nije bila natjecateljskog karaktera, osmislili su je Srećko Damjanović i maestro Dušan Šarac, a nazvana je 'Večer otočnih klapa'. Nastupile su ženske klape 'Gusarica' (Komiža) i 'Čuvite' (Šolta), mješovita klapa 'Volat' (Pučišća), te muške klape 'Morbin' (Donji Humac) i 'Braciera' (Bol), dok su najveći pljesak publike zaslužili 'Faroski kantaduri' iz Staroga Grada.
Posebna omiška gošća sinoć je, u programu koji su vodili Edita Lučić Jelić i Denis Šabić, bila Velolučanka Meri Cetinić, dok je kao gost iznenađenja nastupio Tonči Miletić Gulin.
Festival dalmatinskih klapa potrajat će sve do 28. srpnja, a već od idućeg četvrtka, s prvom izlučnom večeri, kreće žestoki boj za ulazak u veliki finale.

Nakon festivalskih večeri održanih u Blatu na Korčuli, Vodicama i Bolu na Braču, ovogodišnji 46. Festival dalmatinskih klapa Omiš 2012. nastavio je s realizacijom svojih programa izvan Omiša, i to u subotu, 23. lipnja o.g. s Večeri mješovitih klapa koja se održala u Opuzenu.
U natjecateljskoj večeri mješovitih klapa, koja se u suradnji s Gradom Opuzenom održava devetu godinu za redom, nastupilo je ukupno 12 klapa, i to:

Prva nagrada Stručnog ocjenjivačkog povjerenstva pripala je klapi "VERSI" iz Splita, druga nagrada klapi "SIGNUM" iz Čapljine (BiH) kojoj je publika dodijelila najviše glasova, dok je treću nagradu stručnog ocjenjivačkog povjerenstva zaslužila klapa "ZNAMEN" iz Kaštela. Dvije najbolje klape po ocjeni stručnog ocjenjivačkog povjerenstva sudjelovat će na ovogodišnjem Superfinalu.
Stručno povjerenstvo radilo je u sastavu: mr. Vedrana Milin-Ćurin, Rajimir Kraljević i Tugomil Franičević.

Nakon Večeri popularnih skladbi u Blatu na Korčuli (26. svibnja) i Večeri klapa uz gitaru u Vodicama (1. lipnja), ovogodišnji 46. Festival dalmatinskih klapa Omiš 2012. nastavlja s realizacijom svojih programa izvan Omiša.
Ovog je vikenda tako u Bolu na Braču, dvanaestu godinu za redom, u suradnji s općinom Bol, održana Večer debitanata 46. Festivala dalmatinskih klapa Omiš 2012.
U natjecateljskom dijelu programa nastupilo je ukupno 12 klapa (7 ženskih i 5 muških), i to:

Prema stručnom ocjenjivačkom povjerenstvu prva nagrada pripala je muškoj klapi "KOŽINO" iz Zadra, druga nagrada muškoj klapi "PIŽOLOT" iz Zagreba koja je osvojila i prvu nagradu publike, dok je drugu nagradu publike osvojila klapa "ŠKERAC" iz Korčule.

Stručno ocjenjivačko povjerenstvo radilo je u sastavu: Mr. Vedrana Milin Ćurin, Vladan Vuletin, prof. i Jure Šaban Stanić, prof.
U izborne večeri 46. Festivala dalmatinskih klapa Omiš, nakon Večeri klapa debitanata plasirale su se klape: "KOŽINO" (m) Zadar i "PIŽOLOT" (m) Zagreb.

Nagradu stručnog ocjenjivačkog povjerenstva za najbolju izvedbu na ovogodišnjoj Večeri popularnih skladbi Omiš-Blato 2012., koja se u subotu 26. svibnja održala u sklopu 46. festivala dalmatinskih klapa Omiš 2012. osvojila je muška klapa “Luka” iz Ploča.

 Prva nagrada publike pripala je muškoj klapi “Dingač” s Pelješca, drugu nagradu publike osvojila je muška klapa "Morbin" iz Humca na otoku Braču, dok je treće mjesto po glasovima publike pripalo muškoj klapi "Luka" iz Ploča.

Nastupile su klape:

Prema ocjeni stručnog ocjenjivačkog suda nagradu za najbolji aranžman podijelili su Duško Tambača za obradu skladbe "I ni me stra'" u izvedbi ženske klape “Filip Dević - Dalmatinke” iz Splita i Ivana Šutić za obradu skladbe "Prokleta nedjelja" u izvedbi ženske klape "Čuvite" sa Šolte.

Stručno ocjenjivačko povjerenstvo radilo je u sastavu: mr. Vedrana Milin Ćurin, Dalija Gavranić, prof. i Denis Tafra

U petak 1. lipnja u Vodicama na Trgu dr. Franje Tuđmana održana je "Večer klapa uz gitaru", u sklopu "46. Festivala dalmatinskih klapa Omiš 2012". U natjecateljskom dijelu programa nastupile su klape:

Stručno povjerenstvo radilo je u sastavu: mr. Vedrana Milin Ćurin, Nera Gojanović Kljajić i Mićo Friganović.
Prvu nagradu publike i prvu nagradu stručnog povjerenstva zavrijedila je klapa SEBENICO iz Šibenika. Nagradu za najbolji aranžman pjesme na tekst Josipa Pupačića More dobio je Krešimir Magdić. Pjesmu je izvela klapa SUBRENUM iz Župe Dubrovačke.

Večer Festivala dalmatinskih klapa Omiš u Vodicama održava se u suradnji s Turističkom Zajednicom Grada Vodica već sedmu godinu za redom.

U sklopu programa proslave blagdana Svetoga Ivana Nepomuka, Dana Grada Omiša, u organizaciji Festivala dalmatinskih klapa Omiš u srijedu, 16. svibnja o.g. održan je tradicionalni Svečani koncert. Kiša je pomrsila račune organizatorima, pa se koncert umjesto na Trgu dr. Franje Tuđmana održao u crkvi Sv.Mihovila.
Nastupile su klape: BRODARICA (m)-Šibenik, ISKON (m)–Split i domaća klapa OMIŠ (m)–Omiš.

13. travnja završene su audicije za 46. po redu Festival dalmatinskih klapa u Omišu. Audicije su se održale od 8. ožujka do 13. travnja u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu, Dubrovniku, Korčuli i Omišu.
Stručno povjerenstvo za odabir klapa za nastup na 46. Festivalu dalmatinskih klapa Omiš 2012. odlučilo je kako slijedi:

Na Danima Matice Hrvatske Mostar, manifestaciji poznatijoj kao MOSTARSKO PROLJEĆE 2012. u nedjelja, 15. travnja u Hrvatskom kulturnom domu hercega Stjepana Kosače održan je deveti po redu tradicionalni koncert Festivala dalmatinskih klapa. Nastupile su klape: VENTULA (ž)–Split, KALETA (m)–Zadar, CAMBI (m)–Kaštel Kambelovac, PASIKA (m)–Kostanje, VERSI (mj)–Split i kao gost večeri TEDI SPALATO.

Od ukupno 30 skladbi koje su pristigle na Natječaj za nove skladbe 46. Festivala dalmatinskih klapa Omiš 2012., stručno ocjenjivačko povjerenstvo u sastavu mo. Dušan Šarac, mr. Vedrana Milin-Ćurin i dr. Ivana Tomić-Ferić odabralo je 10 naslova koji će biti izvedeni u ovogodišnjoj Večeri novih skladbi, i to: