Osobe

Igor Brešan rođen je 28. veljače 1951. u Puli. Diplomirao je strojarstvo na Strojarsko brodograđevnom fakultetu u Zagrebu.

Bez obzira na zvanje cijeloga svoga života posvećen je novinarstvu, prvenstveno kulturi i humoru, praćenju glazbenih i likovnih događanja. U svojoj novinarskoj praksi, ostat će zabilježeno, objavio je više od 32 tisuće karikatura, mahom portreta.

Željko Brkanović (Zagreb, 1937) skladatelj i dirigent. Sin je uglednog hrvatskog skladatelja Ivana. Diplomirao je glasovir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (1963) i kompoziciju na Fakultetu za muzičku umjetnost u Skoplju (1979).

Usavršavao se na tečajevima dirigiranja na Akademiji Chigiani u Sieni, a u kompoziciji u Stuttgartu. Bio je dirigent Opere u HNK Split (1963-1969). Od 1969. djeluje kao glazbeni urednik u Glazbenoj proizvodnji

Producent klapskog pjevanja, skladatelj i glazbeni voditelj klape "Sinj". Kao student u Zagrebu bio je jedan od osnivača benda "Alkari" s kojim je nastupao na tadašnjim plesnjacima. Tu ga je primjetio Mate Mišo Kovač i pozvao ga u svoj bend s kojim je nastupao nekoliko godina.
Nakon toga u Sinju vodi Gradski zbor s kojim paralelno nastaje i klapa Sinj.

Joško Ćaleta rodio se u Trogiru 1964. godine. Diplomirao je na Glazbenom odjelu Sveučilišta u Splitu (1988).  s temom “Problemi prilikom interpretacije suvremene glazbe u radu sa amaterskim sastavima”, 1994. je magistrirao etnomuzikologiju na University of British Columbia u Vancouveru (Kanada) s temom “Social and Musical Structure of Klapa Singing Style: Dalmatia and Vancouver”  pod mentorstvom prof. dr. Alana Thrashera, a doktorirao je 2012. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu obranivši disertaciju

Vicko Dragojević (Dubrovnik, 1987.) cijeli svoj dosadašnji glazbeni, ali i životni put posvetio klapama i klapskom pjevanju. Svoj glazbeni put počinje već 2000.godine kao lutnjist i gitarist Ansambla za ranu glazbu Cappella Ragusina i klape Linđo-N, dok je svoj prvi nastup na Omiškom festivalu imao 2002.godine u Večeri novih skladbi, kada je kao petnaestogodišnjak nastupio s klapom Linđo-N. Najveći utisak i značaj za početak Dragojevićevog glazbenog rada svakako ima Krešimir Magdić, te njihova zajednička suradnja

Skladatelj i dirigent Pero Gotovac (Zagreb, 1927.), po završetku studija na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji (1956.) ne ostvarivši želju i namjeru da se profesionalno bavi etno-muzikologijom,  započinje svoju javnu djelatnost kao urednik i producent diskografske kuće "Jugoton" (danas "Croatia Records"). 

Skladatelj Jakov Gotovac, (Split, 1895. - Zagreb, 1982.), još kao učenik splitske Klasične gimnazije skladao je među svojim amaterskim prvijencima 1913. godine i Ave Mariu za glas i gudački kvartet. Kao kuriozum, navedimo da se osnovnoj glazbenoj misli skladbe, nametnuo motiv narodne pjesme O, more duboko. Uspoređujući ostale radove iz tog amaterskog razdoblja, očito je da je činjenica nenamjerna, no lako je za povjerovati da je unutarnji skladateljski nagon

Akademska skladateljica Mirela Ivičević rođena je u Splitu, a djeluje u Splitu i Beču. Diplomirala kompoziciju u klasi prof. Željka Brkanovića na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, završila poslijediplomski studij medijske kompozicije i primijenjene glazbe na Universität für Musik und darstellende Kunst u Beču u klasi prof. Klausa - Petera Sattlera (Medienkomposition) i Christiana Mühlbachera (Jazz komposition und Arrangement).

Ljubav prema dalmatinskoj klapskoj pjesmi, kao i većina ljudi ovog podneblja prof. Ivica Kaleb najvjerojatnije nosi u genima, a veći interes za klapsku pjesmi sigurno je potaknuo i Ante Vezilić Kalebov srednjoškolski profesor poznatiji kao voditelj klapa „Srdela“ iz Makarske i „Mostar“ iz Mostara. Kalebove ozbiljnije aktivnosti kao pjevača u klapi, zapisivača i obrađivača napjeva, te klapskog voditelja sežu još u 1975. godinu. 

Živko Ključe, kontrabasist, pedagog, skladatelj i melograf (Podgradina, Opuzen - 1955.). Osnovnu  školu pohađao je u mjestu rođenja i u Opuzenu, a srednju muzičku školu u Mostaru na teoretsko-nastavničkom i instrumentalnom odsjeku (kontrabas). Na gudačkom odsjeku Muzičke akademije u Sarajevu diplomirao je u klasi prof. J. Novosela, stekavši zvanje akademskog muzičara i profesora kontrabasa.

Dirigent, skladatelj i aranžer, prof. Rajmir Kraljević dulje je od četiri desetljeća prisutan na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, a svojom je svestranošću ostavio značajan trag kao voditelj brojnih klapa, obrađivač izvornih napjeva, autor novih skladbi te stručni suradnik – član povjerenstava za ocjenjivanje klapa i novih skladbi te izbornik novih skladbi. Rajkova glazbena svestranost proizlazi iz njegovog polivalentnog karaktera i intelekta, a na to ukazuje

Ljuboslav-Ljubo Kuntarić jedan je od najplodnijih i najuspješnijih skladatelja nakon Drugog svjetskog rata. Rođen je u Čakovcu 20. lipnja 1925. godine. Diplomirao je na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1951. godine. Kao diplomirani inženjer afirmaciju je stekao odmah nakon završenog fakulteta radeći na izgradnji vodovoda Cres-Lošinj, te dugi niz godina do umirovljenja na vrlo značajnim projektima.

Terezija Kusanović, mezzosopran, nakon završene osnovne i srednje glazbene škole „Josip Hatze“ u Splitu diplomirala je Glazbenu kulturu, smjer glazbena pedagogija u klasi dr.sc. Miljenka.Grgića i stekla stručni naziv profesor glazbene kulture. Završila je i poslijediplomski studij na Odsjeku Solo pjevanje Muzičke akademije u Zagrebu u klasi izv.prof. Nelli Manuilenko, te diplomirala solo pjevanje u klasi Nelli Manuilenko i stekla stručno zvanje akademski 

Krešimir Magdić rođen je u Zagrebu 13. siječnja 1952. godine. Nakon završenog drugog razreda osnovne škole, 1960. godine preselio se s obitelji u Dubrovnik gdje nastavlja opće i glazbeno obrazovanje. Opredjelivši se zarana za zanimanje pomorca, u daljnjem školovanju ne zanemaruje ni svoju naglašenu sklonost prema glazbi, stoga izučava violinu u klasi Žarka Grega u Umjetničkom školskom centru Luka Sorkočević.

Šibenčanin Ivo Mikuličin (1947.) je jedan od rijetkih živućih klapskih voditelja, koji je sudjelovao na famoznom klapskom savjetovanju, što je u prosincu 1971. godine u Ruskamenu organizirao pokojni Silvije Bombardelli. Ljeta iste godine Mikuličin je kao član legendarne klape Šibenik zapjevao u omiškom finalu, pa se njegovo „omiško“ trajanje mjeri desetljećima. Svoju privrženost festivalu nije iskazivao samo kao pjevač i klapski voditelj, već i kao šef festivalske press-službe, glazbeni kritičar

Odrastao u Bokanjcu kod Zadra slušajući starije pjevače istoimene klape, i nastavljajući obiteljsku tradiciju, u petnaestoj godini počeo pjevati, a kasnije voditi  klapu Bokanjac. Godine 1992. osnovao studentsku klapu Korenat iz Opatije, u kojoj je  bio pjevač i voditelj. Klapi Fortunal iz Rijeke se pridružio 1995.godine, najprije kao pjevač, a kasnije i kao umjetnički voditelj. Ženska klapa Baklje iz Rijeke je pod njegovim umjetničkim vodstvom bila od 1998. do 2003. godine, a muška klapa Crikvenica od 2000. do 2005. godine.

Dušan Šarac rodio se u Šibeniku 1942. Završio gimnaziju i srednju muzičku školu u Šibeniku (violina). Nakon diplomiranja na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu radi kao muzički pedagog, a od 1975. kao muzički urednik u PGP "Suzy". Godine 1985. prelazi u "Jugoton", kasnije "Croatia Records", gdje još uvijek radi.
Skladanjem se počeo baviti šezdesetih godina i do danas ima oko 800 snimljenih skladbi.

Vlado Sunko rođen je u Splitu 1954. godine, dirigent i skladatelj. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Od 1983. godine radi kao profesor na Glazbenoj školi Josipa Hatze u Splitu, a od 1992. djeluje kao predavač na studiju Glazbene kulture pri Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu, a od 1998. docent je na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu.

Maestro Duško Tambača  rodio se 3. srpnja 1946. godine u staroj i uglednoj šibenskoj obitelji. Završio je klasičnu gimnaziju, a glazbeno obrazovanje (V.Cello) stekao je u Splitu, gdje i danas živi i radi kao slobodni umjetnik.

U svom glazbenom angažmanu povezuje nekoliko segmenata, uglavnom vezanih uz klape i zborove. Primarno djeluje kao skladatelj, zatim kao melograf i obrađivač zapisanih pučkih napjeva, mahom iz srednje Dalmacije (preko 350 jedinica).

Profesor Eduard Tudor rodio se u Splitu 1933. godine, dirigent, skladatelj, aranžer i glazbeni pedagog. Studij glazbene teorije žavršio na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (1962). Studirao dirigiranje na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Djelovao u Mostaru kao profesor teorijskih predmeta i dirigent orkestra Srednje glazbene škole. Istodobno je ravnao Gradskim simfonijskim orkestrom i skladao scensku glazbu za Narodno pozorište u Mostaru

Vladan Vuletin rođen je 22. rujna 1960. godine u Splitu, a podrijetlom je iz Kaštel Štafilića i živi u njemu. Studij Glazbene kulture diplomirao je na Fakultetu prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu (1993.), a za rezultate postignute u tijeku studija dobio je Sveučilišnu nagradu. Magistrirao je muzikologiju na Muzičkoj akademiji

Producent klapskog pjevanja, skladatelj i glazbeni voditelj klape "Sinj". Kao student u Zagrebu bio je jedan od osnivača benda "Alkari" s kojim je nastupao na tadašnjim plesnjacima. Tu ga je primjetio Mate Mišo Kovač i pozvao ga u svoj bend s kojim je nastupao nekoliko godina.
Nakon toga u Sinju vodi Gradski zbor s kojim paralelno nastaje i klapa Sinj.

Joško Ćaleta rodio se u Trogiru 1964. godine. Diplomirao je na Glazbenom odjelu Sveučilišta u Splitu (1988).  s temom “Problemi prilikom interpretacije suvremene glazbe u radu sa amaterskim sastavima”, 1994. je magistrirao etnomuzikologiju na University of British Columbia u Vancouveru (Kanada) s temom “Social and Musical Structure of Klapa Singing Style: Dalmatia and Vancouver”  pod mentorstvom prof. dr. Alana Thrashera, a doktorirao je 2012. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu obranivši disertaciju

Rođen 1967. godine u Supetru, Srećko Damjanović je istaknuti predstavnik otočkog bazena dalmatinskog klapskog pjevanja. Kao pasionirani štovatelj i promicatelj tradicijske dalmatinske klapske pjesme u današnjem modernom izričaju, djeluje kao pjevač, voditelj, producent, melograf, obrađivač i skladatelj.

Vicko Dragojević (Dubrovnik, 1987.) cijeli svoj dosadašnji glazbeni, ali i životni put posvetio klapama i klapskom pjevanju. Svoj glazbeni put počinje već 2000.godine kao lutnjist i gitarist Ansambla za ranu glazbu Cappella Ragusina i klape Linđo-N, dok je svoj prvi nastup na Omiškom festivalu imao 2002.godine u Večeri novih skladbi, kada je kao petnaestogodišnjak nastupio s klapom Linđo-N. Najveći utisak i značaj za početak Dragojevićevog glazbenog rada svakako ima Krešimir Magdić, te njihova zajednička suradnja

Vedran Ivanković, rođen je 26. ožujka 1974. godine u Dubrovniku. Kao amater počeo je plesati u Folklornom ansamblu Linđo 1987. godine, a od 1997. godine zaposlen je kao glazbenik, a danas je voditelj zbora i klapa u Ansamblu. Voditelj je ženske klape FA Linđo od njezinog osnutka, točnije od 2000. godine pa sve do danas.

Ljubav prema dalmatinskoj klapskoj pjesmi, kao i većina ljudi ovog podneblja prof. Ivica Kaleb najvjerojatnije nosi u genima, a veći interes za klapsku pjesmi sigurno je potaknuo i Ante Vezilić Kalebov srednjoškolski profesor poznatiji kao voditelj klapa „Srdela“ iz Makarske i „Mostar“ iz Mostara. Kalebove ozbiljnije aktivnosti kao pjevača u klapi, zapisivača i obrađivača napjeva, te klapskog voditelja sežu još u 1975. godinu. 

Živko Ključe, kontrabasist, pedagog, skladatelj i melograf (Podgradina, Opuzen - 1955.). Osnovnu  školu pohađao je u mjestu rođenja i u Opuzenu, a srednju muzičku školu u Mostaru na teoretsko-nastavničkom i instrumentalnom odsjeku (kontrabas). Na gudačkom odsjeku Muzičke akademije u Sarajevu diplomirao je u klasi prof. J. Novosela, stekavši zvanje akademskog muzičara i profesora kontrabasa.

Dirigent, skladatelj i aranžer, prof. Rajmir Kraljević dulje je od četiri desetljeća prisutan na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, a svojom je svestranošću ostavio značajan trag kao voditelj brojnih klapa, obrađivač izvornih napjeva, autor novih skladbi te stručni suradnik – član povjerenstava za ocjenjivanje klapa i novih skladbi te izbornik novih skladbi. Rajkova glazbena svestranost proizlazi iz njegovog polivalentnog karaktera i intelekta, a na to ukazuje

Terezija Kusanović, mezzosopran, nakon završene osnovne i srednje glazbene škole „Josip Hatze“ u Splitu diplomirala je Glazbenu kulturu, smjer glazbena pedagogija u klasi dr.sc. Miljenka.Grgića i stekla stručni naziv profesor glazbene kulture. Završila je i poslijediplomski studij na Odsjeku Solo pjevanje Muzičke akademije u Zagrebu u klasi izv.prof. Nelli Manuilenko, te diplomirala solo pjevanje u klasi Nelli Manuilenko i stekla stručno zvanje akademski 

Krešimir Magdić rođen je u Zagrebu 13. siječnja 1952. godine. Nakon završenog drugog razreda osnovne škole, 1960. godine preselio se s obitelji u Dubrovnik gdje nastavlja opće i glazbeno obrazovanje. Opredjelivši se zarana za zanimanje pomorca, u daljnjem školovanju ne zanemaruje ni svoju naglašenu sklonost prema glazbi, stoga izučava violinu u klasi Žarka Grega u Umjetničkom školskom centru Luka Sorkočević.

Postoje ljudi koji pri zdravim očima ne vide svijet kojim hodaju, ali i oni koji su rođeni potpuno slijepi, ali su im usprkos tome svi putevi obasjani jasnim svjetlom. Takav je 30-godišnji Trogiranin Mario Markovina, koji od rođenja ne vidi, no ta ga činjenica ipak nije spriječila da u životu postigne mnogo toga.

Šibenčanin Ivo Mikuličin (1947.) je jedan od rijetkih živućih klapskih voditelja, koji je sudjelovao na famoznom klapskom savjetovanju, što je u prosincu 1971. godine u Ruskamenu organizirao pokojni Silvije Bombardelli. Ljeta iste godine Mikuličin je kao član legendarne klape Šibenik zapjevao u omiškom finalu, pa se njegovo „omiško“ trajanje mjeri desetljećima. Svoju privrženost festivalu nije iskazivao samo kao pjevač i klapski voditelj, već i kao šef festivalske press-službe, glazbeni kritičar

Kažu u našem narodu: Netko se naprosto za nešto rodi! Tako se i Antonela Pilić Burić rodila s genom za glazbu. A imala ga je i od koga naslijediti! Je li povukla od pradjeda Antona Rabadana iz Kaštel Lukšića koji je bio skladatelj, orguljaš i dirigent te završio trubu na glazbenoj akademiji ili od drugoga pradjeda Augustina Radića iz Trogira koji je cijeli život svirao klarinet u trogirskoj limenoj glazbi – danas nije lako utvrditi. 

Bojan Pogrmilović, vokalni pedagog, pjevač i dirigent. Diplomirao je solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Deset godina djelovao je kao glazbeni voditelj Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado, a sada predaje solo pjevanje i zbor na Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski u Zagrebu. Kao voditelj dalmatinskih klapa “Mareta”, “Cesarice” i „Gajeta“ osvojio je brojne nagrade na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu i međunarodnom festivalu zborova u Veroni,

Odrastao u Bokanjcu kod Zadra slušajući starije pjevače istoimene klape, i nastavljajući obiteljsku tradiciju, u petnaestoj godini počeo pjevati, a kasnije voditi  klapu Bokanjac. Godine 1992. osnovao studentsku klapu Korenat iz Opatije, u kojoj je  bio pjevač i voditelj. Klapi Fortunal iz Rijeke se pridružio 1995.godine, najprije kao pjevač, a kasnije i kao umjetnički voditelj. Ženska klapa Baklje iz Rijeke je pod njegovim umjetničkim vodstvom bila od 1998. do 2003. godine, a muška klapa Crikvenica od 2000. do 2005. godine.

Marko Rogošić rođen je 1969. godine u Splitu. Srednju kemijsku školu završio je u Omišu 1986. godine, kada upisuje Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Usporedo sa znanstvenom, razvija i intenzivnu amatersku i profesionalnu glazbenu djelatnost. Djeluje u raznorodnim ansamblima i zborovima (Ansambl narodnih pjesama i plesova Lado, Mješoviti pjevački zbor KUD INA,

Dušan Šarac rodio se u Šibeniku 1942. Završio gimnaziju i srednju muzičku školu u Šibeniku (violina). Nakon diplomiranja na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu radi kao muzički pedagog, a od 1975. kao muzički urednik u PGP "Suzy". Godine 1985. prelazi u "Jugoton", kasnije "Croatia Records", gdje još uvijek radi.
Skladanjem se počeo baviti šezdesetih godina i do danas ima oko 800 snimljenih skladbi.

Profesor klarineta u omiškoj Osnovnoj glazbenoj školi Lovre pl. Matačića, kojoj je od 2015. i ravnatelj, Jasminko Šetka vrstan je, iskusan i nagrađivan klapski voditelj. Glazba mu je bila ljubav i inspiracija od djetinjstva, te je u Trebinju završio osnovnu glazbenu školu (harmonika) u klasi prof. Georgina Šotra, u Dubrovniku srednju glazbenu školu (klarinet) u klasi prof. Pietra Cavallierea,

Ivana Šutić glazbena pedagoginja i zborska dirigentica od 2008. godine umjetnička je voditeljica mješovite klape Versi s kojom njeguje izričaj splitskog serenadnog bazena te do 2016. godine bilježi 13 nagrada u raznim kategorijama na natjecanjima i festivalima klapskog pjevanja. Prepoznavši važnost „glazbene revitalizacije“ već donesenih i višestruko ispjevanih tradicionalnih napjeva, ostvaruje se i kao obrađivač te aktivno sudjeluje u festivalskim večerima muških, ženskih i mješovitih klapa. Također obrađuje popularne skladbe te je dvaput prvonagrađena u Večeri popularnih skladbi omiškog Festivala: 2010. za aranžman „Marcha funebra“ u izvedbi klape Versi te 2012. godine za aranžman „Prokleta nedjelja“ u izvedbi ženske klape Čuvite sa Šolte.

Maestro Duško Tambača  rodio se 3. srpnja 1946. godine u staroj i uglednoj šibenskoj obitelji. Završio je klasičnu gimnaziju, a glazbeno obrazovanje (V.Cello) stekao je u Splitu, gdje i danas živi i radi kao slobodni umjetnik.

U svom glazbenom angažmanu povezuje nekoliko segmenata, uglavnom vezanih uz klape i zborove. Primarno djeluje kao skladatelj, zatim kao melograf i obrađivač zapisanih pučkih napjeva, mahom iz srednje Dalmacije (preko 350 jedinica).

Profesor Eduard Tudor rodio se u Splitu 1933. godine, dirigent, skladatelj, aranžer i glazbeni pedagog. Studij glazbene teorije žavršio na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (1962). Studirao dirigiranje na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Djelovao u Mostaru kao profesor teorijskih predmeta i dirigent orkestra Srednje glazbene škole. Istodobno je ravnao Gradskim simfonijskim orkestrom i skladao scensku glazbu za Narodno pozorište u Mostaru

Janes Vlašić rođen je 7.3.1952. u Veloj Luci i već je s 11 godina postao dijelom mjesne kulturno-glazbene scene kao član Narodne glazbe. Od 1969. počinje intenzivno participirati u pjevačkom životu Vele Luke. I to kao član zborova i klapa, a poslije i kao njihov predvodnik. 
Na Omiškom festivalu klapa prvi puta je zapjevao 1973. sa klapom Zaliv i od tada je 33 godine nastupao na tom festivalu.

Vladan Vuletin rođen je 22. rujna 1960. godine u Splitu, a podrijetlom je iz Kaštel Štafilića i živi u njemu. Studij Glazbene kulture diplomirao je na Fakultetu prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu (1993.), a za rezultate postignute u tijeku studija dobio je Sveučilišnu nagradu. Magistrirao je muzikologiju na Muzičkoj akademiji

Nera Gojanović Kljajić rođena je 1979. godine u Šibeniku gdje završava osnovno i srednje obrazovanje. Muzičku akademiju upisuje u Zagrebu 1997. godine u klasi prof. Snježane Bujanović-Stanislav. Kao predstavnica Hrvatske putovala je na Tajvan i Filipine gdje sudjeluje u radu Svjetskog zbora.

Dirigent, skladatelj i aranžer, prof. Rajmir Kraljević dulje je od četiri desetljeća prisutan na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, a svojom je svestranošću ostavio značajan trag kao voditelj brojnih klapa, obrađivač izvornih napjeva, autor novih skladbi te stručni suradnik – član povjerenstava za ocjenjivanje klapa i novih skladbi te izbornik novih skladbi. Rajkova glazbena svestranost proizlazi iz njegovog polivalentnog karaktera i intelekta, a na to ukazuje

Marijo Krnić (Split, 1980.) diplomirao je solo pjevanje (2011.) na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu u razredu Nelli Manuilenko, a na istoj ustanovi stekao je diplomu i na Odsjeku za glazbenu kulturu (2004.) pod mentorstvom Vlade Sunka.

Nagrađen je nagradama Akademije za izniman uspjeh tijekom studija.

Vedrana Milin Ćurin se rodila 26. veljače 1953. godine u Trogiru. U Splitu je završila gimnaziju Marko Marulić i paralelno Srednju glazbenu školu Josip Hatze, teoretski smjer. Diplomirala je 1979. godine muzikologiju i glazbenu publicistiku na Muzičkoj akademiji te pedagogiju (kao B predmet) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu 1991. godine sa temom Spontano pjevanje na otoku Murteru - kontinuitet i

Neno Munitić, pedagog i skladatelj iz Omiša, Hrvatska.  Zaposlen u Osnovnoj glazbenoj školi Lovro pl. Matačić od samog osnutka. Njegovi učenici do sada su osvojili više od 40 međunarodnih natjecanja, te preko 140 nagrada na mnogobrojnim natjecanjima diljem Europe. Petar Čulić, Vlade Brzović, Mijo Stanić, Franka Kovačević, Hrvoje Terzić, Lada Bonguardo, Vedran Roguljić… su samo jedan mali dio Omišana,

Profesor klarineta u omiškoj Osnovnoj glazbenoj školi Lovre pl. Matačića, kojoj je od 2015. i ravnatelj, Jasminko Šetka vrstan je, iskusan i nagrađivan klapski voditelj. Glazba mu je bila ljubav i inspiracija od djetinjstva, te je u Trebinju završio osnovnu glazbenu školu (harmonika) u klasi prof. Georgina Šotra, u Dubrovniku srednju glazbenu školu (klarinet) u klasi prof. Pietra Cavallierea,

dr.sc. Mirjana Siriščević, glazbeni teoretičar, pisac i pedagog. Rođena je 8. travnja 1956. u Karlovcu. Maturirala je na Gimnaziji “Ćiro Gamulin” i Srednjoj glazbenoj školi “Josip Hatze” u Splitu. Diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu na Odjelu za kompoziciju i glazbenu teoriju 1978., a godinu dana kasnije i na Odjelu za glasovir.

Ivana Tomić Ferić, muzikolog, glazbeni pisac i pedagog

- rođena je u Splitu, Hrvatska.

- Osnovnu školu, glazbenu školu i gimnaziju završila je u Splitu

- diplomirala 1995. na Umjetničkojakademiji u Splitu

- magistrirala 2000. na Muzičkojakademiji u Zagrebu

Profesor Eduard Tudor rodio se u Splitu 1933. godine, dirigent, skladatelj, aranžer i glazbeni pedagog. Studij glazbene teorije žavršio na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (1962). Studirao dirigiranje na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Djelovao u Mostaru kao profesor teorijskih predmeta i dirigent orkestra Srednje glazbene škole. Istodobno je ravnao Gradskim simfonijskim orkestrom i skladao scensku glazbu za Narodno pozorište u Mostaru

Vladan Vuletin rođen je 22. rujna 1960. godine u Splitu, a podrijetlom je iz Kaštel Štafilića i živi u njemu. Studij Glazbene kulture diplomirao je na Fakultetu prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu (1993.), a za rezultate postignute u tijeku studija dobio je Sveučilišnu nagradu. Magistrirao je muzikologiju na Muzičkoj akademiji

  • fdk-ikovacic

    Ivan Kovačić, dr.sc.

    Gradonačelnik Omiša i Predsjednik festivalskog vijeća
  • fdk-mijostanic

    Mijo Stanić, prof.

    Ravnatelj FDK
  • fdk-dsarac

    mo. Dušan Šarac

    Umjetnički ravnatelj FDK
  • fdk-jfiamengo-feat

    akademik Jakša Fiamengo

    član
  • fdk-bmimica

    Bože Mimica, prof.

    član
  • fdk-mvukasovic

    Miljenko Vukasović

    član
  • fdk-amekinic

    Ante Mekinić

    član

U pretežito muškom društvu kako u klapi, za mikrofonima, na pozornici tako su se i u organizacijskim tijelima Festivala žene postupno borile za svoja mjesta i dokazivale znanja i vrijednosti. Uoči jubilarnog Festivala 1976. godine, nakon skoro punog desetljeća muške dominacije, u Festivalski su odbor primljene prve žene – Ana Antunović i Jadranka Očasić. I dok je Jadranka sudjelovala tek jednu godinu, Ana Antunović (1950. – 2013.) čitav je život posvetila Festivalu.

Rodio se 3. studenog 1921. u Vranjicu. Pučku školu je završio u Vranjicu, klasičnu gimnaziju u Splitu, prometno-željezničku školu u Beogradu i Zagrebu, višu pedagošku školu u Splitu te filozofski fakultet u Zadru. Kao nastavnik službovao je u Perkoviću, Splitu, Beogradu, Puli, Ninu, Vrbovi i Preku na Ugljanu. Od 1966. živio je i djelovao u Splitu.

Silvije Bombardelli skladatelj i dirigent (Split, 3. ožuljka 1916 - 3. listopada 2002.). Violinu i kompoziciju učio u Splitu i na muzičkoj školi "Stanković" u Beogradu. Po završetku studija predaje na istoj školi teorijske predmete, član je orkestra Radio-Beograda i dirigent RKUD "Abrašević".  Jedan je od utemeljitelja i od 1939. do 1941. dirigent kazališta

Nikola Buble pomorac-brodostrojar, dirigent, crkveni orguljaš i etnomuzikolog.
Studirao je u Splitu (Pomorski i Pedagoški fakultet), Sarajevu (Muzička akademija, Filozofski fakultet)), Zagrebu (Muzička akademija) i Ljubljani (Filozofski fakultet). Diplomirao je u Splitu i Sarajevu, magistrirao etnomuzikologiju u Zagrebu i doktorirao muzikologiju u Ljubljani.

Antun Dobronić  kompozitor (Jelsa, 2. IV. 1878. - Zagreb, 12. XII. 1955.). Nakon dovršene učiteljske škole u Arbanasima kraj Zadra (1896.) učitelj na Hvaru (Gdinja, Vrisnik), u Visu i 1906-1910 u Drnišu. U međuvremenu (1905.) položio ispit za "neobavezno podučavanje klavira", a u Zagrebu stekao diplomu učitelja muzike. Godine 1910-1912. studirao kompoziciju na Konzervatoriju u Pragu (V. Novak, K. Stecker), a zatim bio srednjoškolski nastavnik u Splitu i Arbanasima

Drago Ivanišević (Trst, 10. veljače 1907. – Zagreb, 1. srpnja 1981.) hrvatski pjesnik, dramatik, prevoditelj, urednik i slikar, kazališni djelatnik. Pripada krugu najvećih imena hrvatske poezije u drugoj polovici 20. stoljeća i jedan je od prvih modernista u hrvatskoj književnosti između dvaju svjetskih ratova. Angažiran pjesnik i humanist, čovjek eruptivne životne snage

Jakša Fiamengo rođen je Komiži na otoku Visu, 26. studenog 1946. godine. Osnovnu je školu polazio u rodnome gradu a gimnaziju i Pedagošku akademiju u Splitu, gdje živi od 1962. godine. Od 1965. piše i objavljuje poeziju, eseje, kritike, scenarije. Član je Društva hrvatskih književnika od 1969. (dugi niz godina bio je član Upravnog odbora Središnjice u Zagrebu, a sada je predsjednik Ogranka u Splitu).

Gospodin Dinko Fio je jedan od naših prvih i rijetkih, uistinu stručnih, melografa tijekom (od 1943.) i poslije II. svjetskog rata. Nadalje, ovaj briljantni zborovođa navlastito dječjih zborova, priređivač (harmonizator, obrađivač) i skladatelj za dalmatinske skupine pjevača tzv. klape i mješovite pjevačke zborove, glazbeni pedagog, vrsni znalac vokalne tehnike glede očitovanja djela klasične zborske literature, a posebice folklornih napjeva s područja naše domovine...

Frane Franković generator je ideje koja je nikla iz ljubavi prema dalmatinskoj pismi i pokrenula lavinu, dobar duh akorda naših praotaca, prijatelj i suosnivač omiškog Festivala – kako ga je u posveti na jednoj darovanoj knjizi nazvao Ljubo Stipišić. Premda je u Zagrebu, a potom i u Sarajevu, studirao biologiju mora koju je iznimno volio, Franina druga velika ljubav cijeloga života bila je glazba. Još kao tinejdžer pjevao je u crkvenom zboru u Kaštel Sućurcu.

Miljenko Grgić rođen je 1951. u Splitu. Diplomirao je glazbenu teoriju (1974.), a magistrirao muzikologiju (1983.) na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zadru (1995.).

Kažimir Hraste, rođen je 1952. godine, u Supetru na Braču. Nakon Škole primijenjenih umjetnosti u Splitu, upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Diplomira 1978. godine na Odjelu za kiparstvo, kod prof. Valerija Michelija. 1980. godine zapošljava se na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu.

Zvonko Keran rođen je u Prištini, 22. prosinca 1929. god. Radio je kao privatni poduzetnik, a glazbeno je bio samouk.
Uz svoj redoviti posao, šjor Zvonko Keran, kako će ga pamtiti generacije Zadrana, bio je poznati zadarski amater, pjevač, melograf i glazbeni pedagog mnogim klapama sa zadarskog područja.

Vinko Lesić rodio se u Lastovu 1926. gdje je pohađao osnovnu školu; srednju je nastavio u Zadru. S glazbom se počeo družiti već u djetinjstvu pjevajući u crkvenom zboru (s 13 godina nastupa kao solist, a malo kasnije i kao zamjenik zborovođe) i svirajući pučke instrumente (tambura, mandolina i harmonika). Sistematskiju glazbenu pouku započeo je u rodnom Lastovu kao zborovođa i orguljaš Grgura Dražinića, kojega je na tim dužnostima 1943. i zamijenio; time započima njegov pravi glazbenički put, koji nije prekidan do današnjeg dana.

… vrijeme prolazi, a ne zaboravlja se dobri čovjek i duh festivala. Festival, onaj omiški, klapski, čine istina skladatelji, etnomuzikolozi, obrađivači, zapisivači, korepetitori, bezbrojna armija pjevača amatera, no neslužbeni institut za klapsku pjesmu čine ponajprije ljudi,

Jedan od pionira klapskog pjevanja Antun Milatić (1940.-2012.) vedri, pučki pjevač, skladatelj nebrojenih dalmatinskih, rekli bismo, “poskočica”, glazbeni pedagog i više od toga animator i korepetitor brojnih klapa. Milatić nije za života uspio notama načiniti vlastiti spomenik kao što je to pošlo za rukom velikanima, maestru Dinku Fiju ili Ljubi Stipišiću, koji su, slobodno se može reći, iz temelja prekrojili shvaćanje o pučkom pjevanju u Dalmaciji i klapskoj pjesmi.

Vedrana Milin Ćurin se rodila 26. veljače 1953. godine u Trogiru. U Splitu je završila gimnaziju Marko Marulić i paralelno Srednju glazbenu školu Josip Hatze, teoretski smjer. Diplomirala je 1979. godine muzikologiju i glazbenu publicistiku na Muzičkoj akademiji te pedagogiju (kao B predmet) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu 1991. godine sa temom Spontano pjevanje na otoku Murteru - kontinuitet i

Đino Mladineo, glazbeni pedagog, skladatelj, obrađivač, voditelj i pokretač organiziranog klapskog pjevanja na otoku Visu. Još kao 19-godišnji student osnovao je 1979. godine i (do 1986. godine) vodio klapu „Komiža", prvu višku klapu. Predvođene prof. Mladineom, na Omiškom festivalu nastupale su klape: „Komiža" (m), „Moreška" (m) – Korčula, „Mrkenta" (ž) – Korčula, „Gusarica" (ž) – Komiža, „Mareta" (ž) – Vis.

Pjesnik, esejist i kritičar Anđelko Novaković, dopredsjednik Društva hrvatskih književnika, jedan od najistaknutijih voditelja književnih tribina i promotora književne riječi na suvremenoj hvatskoj kulturnoj sceni. Anđelko Novaković rođen je 1951. u Priku kraj Omiša, diplomirao je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a do 1990. radio je kao stručni suradnik u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Pere Picukarić rođen je godine na Kamenu Mostu. Studirao je pravo. Živi i radi u Zagrebu. Uglazbljeno mu je oko 400 pjesama na raznim nosačima zvuka, među njima i dva albuma epskih (guslarskih) pjesama. Objavio je audiokasetu Ban Jelačić opet među nama, knjižicu Život, vjera i duhovni lik hrvatskog kardinala Alojzija Stepinca (Zagreb, 1991.).

Središnja ličnost omiške kulturne scene, idejni kreator i požrtvovni realizator brojnih kulturoloških projekata Mihovil Popovac (1945. – 2014.) na festivalskoj je baštini i glazbenom nasljeđu, koje je Omišu dalo prepoznatljivost i unikatnost, stvorio platformu za nadogradnju. Takva vizionarska obrazovna komponenta jamči budućnost i gradu i Festivalu. Don Petar Zdravko Blajić već ga 1992. godine naziva “dušom svih festivalskih zbivanja”.

Dobra duša i prijatelj, kolega – čovjek, veliki pjevač koji je život živio srcem i bogomdanom nadarenošću Joško Prijić, prvi tenor Okteta Dalmacijacement završio je svoj zemaljski život na Veliki petak (29. ožujak) 2013. godine, a drugoga travnja od njega su se oprostili ljudi koji su ga poštovali i voljeli i s njim dijelili trenutke koji svojom brojnošću i energijom premašuju jedan ljudski život.

Marko Rogošić rođen je 1969. godine u Splitu. Srednju kemijsku školu završio je u Omišu 1986. godine, kada upisuje Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Usporedo sa znanstvenom, razvija i intenzivnu amatersku i profesionalnu glazbenu djelatnost. Djeluje u raznorodnim ansamblima i zborovima (Ansambl narodnih pjesama i plesova Lado, Mješoviti pjevački zbor KUD INA,

Jedna od nezaobilaznih legendi Omiša XX. Stoljeća nesumnjivo je omiški liječnik dr. Ivo Šaškor (1924.-1994.). Osim u svojoj popularnoj ordinaciji, ovaj je “dobri duh Omiša”, svestrani intelektualac, erudit, strastveni latinist i talijanist, zaljubljenik u hrvatsku povijest i arheologiju, bio i jedna od središnjih ličnosti prve četvrti stoljeća Festivala dalmatinskih klapa.

Ljubo Stipišić - Delmata hrvatski je melograf, aranžer, skladatelj i dirigent. Svoju popularnost stekao je kao voditelj i osnivač brojnih klapa od kojih su neke: Jeka Jadrana, Oktet DC, Kantaduri, Trogir, Vokalisti Salone i mnoge druge. Svojim izvedbama i repertoarima osigurale su put današnjem modernom klapskom pjevanju.
Utemeljitelj je časopisa Bašćinski glasi i glazbene edicije Leut. Također je jedan od osnivača Festivala dalmatinskih klapa,