Izložba klapskih nošnji Slavke Klišanić
U galeriji Gradskog muzeja Omiš u četvrtak 23. lipnja navečer otvorena je izložba klapskih nošnji Slavke Klišanić. Na izložbi su predstavljene kreacije prekrasnih stiliziranih klapskih nošnji s elementima tradicije koje je teta Slavka šivala za brojne klape koje su nastupale na omiškom Festivalu: Bošket, Bracieru, Dišpet, Figurin, Korjandul, Proversu, Sagenu i Slavić. Na svečanom otvorenju prigodne riječi uputili su ravnateljica Gradskog muzeja Omiš Angela Tabak i ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa prof. Mijo Stanić. Članica prve postave klape Dišpet iz 1998. godine, Ivana Bošković s veseljem je prepričala kako je počela suradnja tete Slavke s klapom Dišpet, a kasnije i drugim klapama. Na kraju se prisutnima obratila i gospođa Klišanić koja je, ne krijući radost i uzbuđenje, zahvalila svima koji su pridonijeli postavljanju izložbe. Otvorenje je uveličao nastup dječje klape Matačićevi slavuji osnovne glazbene škole Lovro pl. Matačić u Omišu.
~~~~~
Slavka Klišanić, u zagrebačkom klapskom krugu jednostavno teta Slavka, rođena je 1954. u Dugopolju, od srednjoškolskih dana živi i radi u Zagrebu. Iako po struci nije krojačica radeći u prodajnim trgovinama tadašnje Jugoplastike, stječe znanje o krojevima i materijalima, te počinje šivati žensku i mušku modnu odjeću za zagrebačke salone. Volonterski se uključuje u rad svoje župe Bazilike Srca Isusova u Palmotićevoj ulici, te upravo u popularnoj ”Palmi” šiva prve narodne nošnje za dječje priredbe i svečane haljine za veliki župni zbor.
Akademski zbor Palma, okupljalište brojnih mladih studenata, svojevrsni je nukleus iz kojeg su potekle mnoge zagrebačke klape. Jurica Bošković, u to vrijeme član zbora te osnivač i voditelj klape Dišpet, potiče tetu Slavku da kreira i izradi haljine za dišpetože koje se 1998. godine po prvi put prijavljuju na Omiški Festival.
Ostalo je povijest, kako za tetu Slavku tako i za klapu Dišpet. “Odjenula” je otada brojne klape i sa svima njima ostavila trag ispod omiške stine – krasan trag od divne slike tkanine, boje i pojasa koji su čuvali klapsku tradiciju. Kreirajući i izrađujući nošnje inspiraciju pronalazi u tradiciji, sačuvanom etnografskom blagu, uspomenama iz djetinjstva provedenim u Dugopolju na padinama Mosora. Naša draga i posebna Slavka i tada i zauvijek je ostala krojačica umjetnica – posebno za klapski svijet.
~~~~~