Izvornom pismom dojen u rodnim Ravnicama, Dražan Mladin izrastao je u prvim godinama Festivala među omiškim gimnazijalcima koje je animirao prof. Frane Franković. Vrativši se 1976. godine, po završetku Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, u Omiš, svoja je znanja, sposobnosti i ljubav stavio u službu Festivala. Četiri desetljeća života Dražan je utkao u festivalsko zdanje, u ovu instituciju kojoj je 18 godina (1998. – 2015.) bio ravnatelj.

Već se 1986. prihvatio odgovorne funkcije predsjednika Skupštine Festivala na kojoj je bio pet godina, do 1990. godine. Evo izvadaka iz Mladinovih uvodnika kataloga tih godina:

„Sreća je i za Festival i za dalmatinsku klapsku pjesmu što ni na početku, ni danas cilj zaljubljenika i vrijednih pregalaca nije bio u priznanjima nego u realizaciji zadataka koji su se nametnuli. Ovaj grad i ova općina se više ne mogu zamisliti bez ljetnih, srpanjskih klapskih susreta. I upravo to što Festival danas predstavlja sinonim za Omiš, garancija je njegove budućnosti. Zato neka Festival dalmatinskih klapa ostane smotra najviše razine klapskog pjevanja, neka festivalska odličja budu poticaji novoj glazbenoj kvaliteti i masovnosti klapskog pjevanja i druženja. Neka nam Festival bude izazov za uvijek nove i brojnije debitante, neka preraste u pokret za očuvanje naše kulture.“

1998. godine (nakon opće krize) preuzeo je najodgovorniju ulogu ravnatelja Festivala. Osamnaestogodišnje razdoblje vođenja Festivala, važnih strateških odluka, ekspanzije klapske pjesme i brojnih prijateljstava i suradnji Mladin je, ispunjen emocijama, sažeo:

„Odvajanjem od Centra za kulturu i uspostavljanjem nove piramide izgradili smo vrlo jasan i definiran ustroj jedne čvrste suvremene institucije i slojevite organizacije u kojoj više nema lutanja, ne možeš upasti u slijepu ulicu. Među brojnim važnim stvarima kojima se ponosim istaknuo bih: što je Festival postao javna ustanova kojoj je vlasnik grad Omiš; što smo uspjeli sačuvati izvornost. Dapače, zahvaljujući “Omišu” ona je očuvana i nadograđena kroz nove skladbe. I zahvaljujući tome, klapska je pjesma došla do statusa zaštićene baštine UNESCO-a. Stvarajući tu jedinstvenu priču, izgradili smo i spomenik “Klapa” autora Stanislava Bavčevića kao trajno obilježje dalmatinske pjesme. Osobito sam ponosan što smo u suradnji s Umjetničkom akademijom u Splitu i Zakladom Ljube Stipišića Delmate potpisali Sporazum o suradnji u području visokog obrazovanja, znanosti, umjetnosti i kulture, s naglaskom na edukaciju klapskih voditelja.“

Izvor: Herci Ganza - Festival dalmatinskih klapa Omiš 1967 - 2016