Omiš je temelj. Cijela ljubav prema mom gradu vezana je za kulturološka dogadanja, a to je prvenstveno Festival dalmatinskih klapa. Svake godine sam tu, nošen silnom željom da dodem u Omiš prije Festivala; nastojim da uvijek nešto doprinesem; pomažem godinama Festival na više nacina – prigodom jubilarnog pedesetog Festivala izjavio je svestrani kulturni djelatnik Bože Mimica koji je rodni Omiš napustio nakon završene osnovne škole, ali se uvijek vraćao izvoru klapske pjesme i ušću Cetine.

Srednju školu i studij vanjske trgovine Bože je završio u Zagrebu, a potom diplomirao kulturologiju na Pedagoškom fakultetu u Rijeci, u kojoj od 1966. godine djeluje kao povjesničar, nakladnik, književnik i numizmatičar.

Prve godine njegovog rada obilježene su radom u vanjskoj trgovini, a nakon toga u kulturi i izdavaštvu. Obnašao je sljedeće dužnosti: voditelj propagandnog odjela Narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, zamjenik direktora izdavačke kuće Mladost, OOUR Rijeka, direktor izdavačke i tiskarske organizacije Liburnija Rijeka, direktor predstavništva izdavačke kuće Naprijed Zagreb u Rijeci, direktor izdavačke kuće Vitagraf  Rijeka. To su neke od važnijih funkcija koje je obnašao u svom radnom vijeku. Šire područje znanstvenog interesa mu je kultura i povijest, a uže numizmatika iz koje je objavio mnogobrojne studije, znanstvene i stručne članke u glasilima Hrvatskog numizmatičkog društva “Obol” i “Numizmatičke vijesti”, u “Vijestima” Hrvatskog arheološkog društva, u “Zbornicima” Društva za povjesnicu Klana, u “Zbornicima radova” Međunarodnih numizmatičkih kongresa, te u inozemnim časopisima, kao i kolumne u “Novom listu” i “Slobodnoj Dalmaciji”", stoji na stranicama Društva hrvatskih književnika.

Tijekom četrdeset i više godina napisao je na desetine stručnih i znanstvenih radova. Sudjelovao je na mnogim znanstvenim skupovima i kongresima, održao niz stručnih predavanja iz područja opće kulture, arheologije i numizmatike te organizirao više numizmatičkih izložbi. Bio je izvanredni dugogodišnji viši predavač na odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci. Napisao je i više priloga i kritika za likovne izložbe hrvatskih umjetnika.

Doprinosio je promidžbi hrvatske kulture, te nacionalne povijesti i numizmatike, a do sada su mu izdane sljedeće knjige: Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske (Vitagraf, Rijeka 1994), Numizmatička povijest Dubrovnika (HAZU, Zagreb 1994), Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske – rani srednji vijek (HAZU, Zagreb 1995), Numizmatička povijest Rijeke (HAZU, Zagreb 1996), Numizmatička povijest Istre i Kvarnera (HAZU, Zagreb 1997) i Omiška krajina – Poljica – Makarsko primorje (Vitagraf, Rijeka 2003), Povijest Dalmacije od antike do 1918. (Vitagraf 2003), Dalmacija u XX stoljeću (Vitagraf 2003), Dalmacija u moru svjetlosti, dvotomno monografsko izdanje povijesti Dalmacije od antike do kraja XX. stoljeća (Dušević & Kršovnik 2004), Povijest Slavonije od antike do XX. stoljeća, Slavonija u XX. stoljeću (VBZ 2009),Slavonija – zlatno srce Hrvatske dvotomno monografsko izdanje povijesti Slavonije od antike do kraja XX. stoljeća (Dušević & Kršovnik 2012). Neke od navedenih knjiga su udžbenici na fakultetima u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Mostaru i Sarajevu.

Za svoja je postignuća primio niz nagrada, medu kojima ističemo Nagradu za životno djelo Grada Omiša 2004., odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi koje mu je predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović,  dodijelio 2011. godine, Nagradu za životno djelo Grada Rijeke 2015. godine i Nagradu za životno djelo Primorsko-goranske županije za poseban doprinos hrvatskoj kulturi i povijesnoj znanosti te svjetskoj numizmatici, dodijeljena 2017. godine.

Dobitnik je Nagrade grada Rijeke 1997. godine za “veliki doprinos hrvatskoj i svjetskoj numizmatici”. Dobitnik je Županijske nagrade Splitsko dalmatinske 2004., Nagrade Mile Gojsalić u Gatima 2004. godine. Dobitnik je Književne nagrade Josipa i Ivana Kozarca 2010. godine za znanstveni rad. Godine 2011.  Primorsko-goranska županija dodijelila mu je nagradu za unapređivanje kvalitete kulturnog stvaralaštva.

Dragovoljac je Domovinskog rata i pričuvni časnik Hrvatske vojske, te nositelj Spomenice Domovinskog rata.

Njegova je istinska spona s rodnim gradom, ona nevidljiva, ali zvučno snažna i nostalgično čvrsta nit, a capella pjesma, Festival, kulturološka  vrijednost koja je održala i preporodila ovo podneblje. Od 1999. godine član je povjerenstva za ocjenjivanje stihova novih skladbi i dodjelu  nagrade “Drago Ivanišević”, a od 2004. do 2018. godine bio je član Festivalskog vijeća.

Prof. Bože Mimica okušao se i kao tekstopisac, pa je na 38. Festivalu dalmatinskih klapa 2004. godine napisao stihove skladbe Anđelu, u spomen na prerano preminulog kolegu člana i dugogodišnjeg dopredsjednika Društva Hrvatskih književnika, te suradnika Festivala prof. Anđelka Novakovića. Stihove je uglazbio Smiljan Radić, a izvela klapa "Kamen".

Evo što prof. Boži Mimici u Monografiji Festival dalmatinskih klapa Omiš 1967 - 2016 piše autorica Herci Ganza.

Prof. Bože Mimica umro je u Rijeci 18. srpnja 2024. godine.