Skladatelj Jakov Gotovac, (Split, 1895. - Zagreb, 1982.), još kao učenik splitske Klasične gimnazije skladao je medu svojim amaterskim prvijencima 1913. godine i Ave Mariu za glas i gudački kvartet. Kao kuriozum, navedimo da se osnovnoj glazbenoj misli skladbe, nametnuo motiv narodne pjesme O, more duboko. Usporedujući ostale radove iz tog amaterskog razdoblja, očito je da je činjenica nenamjerna, no lako je za povjerovati da je unutarnji skladateljski nagon posegnuo za glazbenim motivom što je potražio skrovište u Autorovoj podsvijesti. Unatoč istraživanju ostavštine skladateljevih rukopisa, ne može se točno zaključiti kada su nastale (ili barem dio njih) obradbe njegovih Narodnih pjesama iz Dalmacije.

Zadnje cjelovito izdanje "Prosvjetnog sabora Hrvatske" iz 1975. godine, doduše donosi oznaku godine (1919.), no ono je stvarni pretisak cjeline što je pod istim naslovom objavio "Sklad" (Zagreb, 1943.) bez te opaske. Tom prigodom takoder je ponovljen redosljed pjesama koji je odredio Autor. Kako smo u posjedu tiskanog primjerka iz godine 1937., gdje uz opasku "II . izdanje", stoji rukom dodano "III. izdanje", a stari naslov 6 varoških pjesama iz Dalmacije ispravljen u Narodne pjesme iz Dalmacije, ukazuje i na svojevrsnu (terminološku) dilemu o nazivu, odnosno, naslovu tog opusa. Nije nevažno napomenuti da spomenuto izdanje, što je očito bilo pripremano za novi tisak, sadrži samo šest pjesama. (Vidi u nas naslove pod brojevima: 1, 2, 4, 7, 9 i 14). Kada su nastale obradbe ostalih napjeva, nije moguće točno zaključiti, jer osim spomenutih tiskanih izvora, do sada je pronaden samo rukopis pjesme "Omili mi..." što uz potpis autora nosi i nadnevak: Zagreb, 2l. Xl. 1929. (U podnaslovu stoji: "Narodna pjesma iz Splita" i oznaka "Muški zbor").

S obzirom na jedino "cjelovito" "Skladovo" izdanje iz 1943. godine moglo bi se pretpostaviti da je cijeli ciklus "zaokružen" u razdoblju od 1919. do 1943., što je dakako tek labava pretpostavka.

Gotovac je bio zborovođa - praktičar, te je radio uglavnom sa muškim sastavima. Znameniti akademski muški zbor " Mladost - Balkan", proputovavši gotovo cijelom Europom i Bližim Istokom, redovito je - uz ceste ovacije - pjevao i imao na svom repertoaru upravo Gotovčeve obradbe. One su s vremenom, (vjerojatno s pravim razlogom), postale svojevrsnim uzorkom modelom hrvatske pjesme iz Dalmacije, te u počecima sustavnog njegovanja "klapskog višeglasja" poslužile kao početni poticaj brojnim naraštajima novih, (što amaterskih, što profesionalnih) stručnjaka koji su se posvetili očuvanju, istraživanju, zapisivanju, te obradi (kao i javnoj izvedbi!) - ovog segmenta kulture hrvatskog Mediterana.

Uredujući materijal za tisak, unesene su neke minimalne korekture u notni tekst, ne dirajući izvornik. Tek na mjestima gdje je dugogodišnja praksa iskristalizirala izvedbeno obličje, mjestimice je glazbena faktura drukčije (suvremenije) menzurirana.