dr.sc. Mirjana Siriščević, glazbeni teoreticar, pisac i pedagog. Rođena je 8. travnja 1956. u Karlovcu. Maturirala je na Gimnaziji “Ćiro Gamulin” i Srednjoj glazbenoj školi “Josip Hatze” u Splitu. Diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu na Odjelu za kompoziciju i glazbenu teoriju 1978., a godinu dana kasnije i na Odjelu za glasovir. Magistrirala je 1989. na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu pod mentorstvom prof. Vlastimira Peričića, a doktorirala 1996. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz filologije (s posebnim obzirom na muzikologiju) pod mentorstvom akademika Nikše Gliga.
Pedagoškim radom počinje se baviti još za vrijeme studija u Zagrebu - od 1978. do 1980. predaje glasovir na Muzičkoj školi “Josip Slavenski”. Godine 1980. vraća se u Split gdje radi kao profesorica teorijskih predmeta (solfeggio, harmonija, polifonija) na Srednjoj glazbenoj školi “Josip Hatze”, a 1982. prelazi na Fakultet prirodoslovnomatematičžckih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, Odsjek za glazbenu kulturu, kao asistentica uglednog hrvatskog skladatelja i pedagoga, akademika Rubena Radice. Nakon stjecanja magisterija znanosti postaje predavač na istom Fakultetu; od 1997. je docent na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, od siječnja 2004. izvanredni profesor, a od rujna 2008. redoviti profesor.
U razdoblju od listopada 1999. do listopada 2001. pročelnica je Odsjeka za glazbenu kulturu, a od 2001. do 2005. prodekanica Odjela za glazbenu umjetnost. Inicijator je osnivanja i autorica opsežnog elaborata i studije izvodljivosti Odsjeka za kompoziciju i glazbenu teoriju na Umjetničkoj akademiji u Splitu; odsjek je otvoren 2001/2002. akademske godine. Trenutno je pročelnica Odsjeka za glazbenu teoriju. Od srpnja 2005. započinje suradnju sa Sveučilištem u Mostaru, gdje s nekolicinom kolega pokreće studij Glazbene kulture, koji je od ove akademske godine proširen instrumentalnim smjerovima – glasovir i flauta. Od osnutka do danas je pročelnica ovoga studija u nastajanju.
Od 1994. kontinuirano se bavi znanstvenim radom. Autorica je tri znanstvene knjige, te petnaest znanstvenih radova objavljenih u uglednim hrvatskim i stranim časopisima. Sudionica je devet znanstvenih skupova u Hrvatskoj, Italiji i u Bosni i Hercegovini. Predmet njezinog interesa je ponajviše glazba XX. stoljeća, prvenstveno opusi hrvatskih skladatelja, te je znanstvenoistraživački projekt pod nazivom Riječ kao ishodište jezika glazbe (br. 0215005) kojeg je nositeljica, vezan upravo uz ovo područje. Urednica je Zbornika znanstvenih i stručnih radova Trinaestog susreta glazbenih akademija Mediterana i knjige br. 8 etnomuzikološkog časopisa Bašćinski glasi, te je članica Izdavačkoga savjeta istog od 1996. godine.
Prije desetak godina započinje i vrlo živu stručnu djelatnost, dajući na razlicite načine svoj doprinos u više glazbenih manifestacija u Splitu i okolici. Članica je Stručnog povjerenstva za izbor najbolje nove skladbe Festivala mandolinista Mandolina Imota (od 1997) i Festivala dalmatinskih klapa u Omišu (od 2000).
Sudjeluje i u projektu Cro patria (od 1998) kao članica Programskog povjerenstva i kao članica Programskog povjerenstva i Stručnog prosudbenog vijeća za ocjenu izvedbi novih skladbi. Autorica je niza stručnih članaka u okviru izdavačke djelatnosti spomenutih manifestacija (recenzije i pogovori u zbirkama skladbi), te brojnih osvrta i pregleda u dnevnom tisku. Sudionica je okruglih stolova i stručnih emisija na Radio Splitu, te recenzentica znanstvenih knjiga, umjetničkih projekata i CD-ova. U okviru njezinog pedagoškog rada na Umjetničkoj akademiji posebno je značajan i opsežan angažman vezan uz mentorstvo na diplomskim radnjama studenata Odsjeka za glazbenu teoriju i Odsjeka za glazbenu kulturu. Mentorica je na više od dvadeset diplomskih radnji od kojih su neke i tiskane. Osim toga, vodi stalnu brigu o dopunjavanju udžbeničke literature. Autorica je Bolonjskog elaborata za studij Glazbene teorije u okviru kojega je prihvaćen i njezin prijedlog plana i programa za novi kolegij Atonalitetna harmonija za koji namjerava napisati i udžbenik.

Dobitnica je Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2002. godinu za područje glazbene umjetnosti, te brojnih Priznanja i Zahvalnica za doprinos i suradnju na lokalnim festivalima i smotrama.

Mirjana Siriščević je članica Matice hrvatske, Hrvatskog muzikološkog društva, Hrvatskog udruženja glazbenih teoretičara i Hrvatskog društva skladatelja.

Danas je redoviti profesor na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, na kojoj predaje kolegije: Renesansna polifonija, Barokna polifonija i Atonalitetna harmonija.