Dirigent, skladatelj i aranžer, prof. Rajmir Kraljević dulje je od četiri desetljeća prisutan na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, a svojom je svestranošću ostavio znacajan trag kao voditelj brojnih klapa, obradivač izvornih napjeva, autor novih skladbi te stručni suradnik – član povjerenstava za ocjenjivanje klapa i novih skladbi te izbornik novih skladbi. Rajkova glazbena svestranost proizlazi iz njegovog polivalentnog karaktera i intelekta, a na to ukazuje i njegovo formalno obrazovanje.  Po završetku Klasične gimnazije te studija matematike i fizike, diplomira i na studiju Glazbene kulture na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu.

Na omišku Pjacetu došao je Rajko davne 1973. godine kao glazbeni voditelj muške klape Filip Dević, istovremeno osnivajući pri KUD-u Filip Dević 1972. prvu splitsku žensku klapu (u početku sa sjevernohrvatskim, a kasnije dalmatinskim melosom), te prvu splitsku mješovitu klapu (1978.). Unatoč skepticnim komentarima i kritici struke mješovita je klapa stekla brojne poklonike te izrodila novi klapski rod iz kojeg su nastale brojne mješovite klape. Već je na početku svoje karijere maestro Kraljević tim iskoracima iz tradicionalnog pokazao inventivnost, muzičku fleksibilnost, spremnost na eksperimentiranje te hrabrost i spremnost na kritike struke s čijim se prosudbama nosi tijekom cijele karijere. No, upravo su različitost u pristupu, kao i njegove glazbeničke i ljudske kvalitete, privlačile klape s kojima je ispisao desetljeća klapske povijesti na ovim prostorima. Bio je tako dugogodišnji glazbeni voditelj klape PTT (kasnije preimenovane u Logos, odnosno Janus), a u nešto kraćim razdobljima klapa Dalmacijacement, Solin, Elektrodalmacija, Putalj i Podvorje. Na medunarodnom festivalu u Veroni i Olimpijadi zborova u Grazu sa klapom Putalj osvaja zlatna odličja. Bio je dugogodišnji voditelj vokalnih i instrumentalnih sekcija KUD-ova Filip Dević, Jedinstvo i Mozaik, a utemeljitelj je i dugogodišnji dirigent muškog zbora Splitski liječnici pjevači. Član je mnogih stručnih žirija u Hrvatskoj, Italiji, Sloveniji i Crnoj Gori, a održava seminare za vokalne sastave i zborove u Hrvatskoj, Italiji i Sloveniji. Dobitnik je Nagrade za životno djelo Udruženja hrvatskih zborova.

Najveće uspjehe je postigao s klapom Cambi iz Kaštel Kambelovca koja je pod njegovim vodstvom postala četverostruki apsolutni pobjednik omiškog Festivala, osvojila dva Grand prixa na medunarodnim festivalima (u Veroni i St. Petersburgu), višestruke nagrade na Večerima dalmatinske pisme u Kaštel Kambelovcu i Šibenskoj šansoni, te osam Porina, od kojih dva Porina na ime prof. Kraljevića. S klapom Cambi je prof. Kraljević opet iskoračio iz uspavane tradicijske zone sigurnosti i uzburkao struku i javnost, te po mnogima pokušavši izmiriti vrijednosti izvornog i suvremenog – pronašao put klapskoj pjesmi prema publici XXI. stoljeća.

Evo kako maestro Kraljević, koji je svoje glazbene naume implementirao kao umjetnički voditelj u Večeri dalmatinske pisme u Kaštel Kambelovcu, objašnjava procese: - "Premda duboko poštujem izvornu, kao i arhaično skladanu pjesmu, držim kako je došlo vrijeme za ozbiljan razgovor o iskoraku klapske pjesme iz postojećih okvira, odnosno pokušati eksperimentirati i sa formom i sa sadržajem, brižno njegujući naravno i dalje izvornu klapsku pjesmu. Smatram neuputnim isključivo favoriziranje originalne, izvorne klapske pjesme, kao ni favoriziranje na tom tragu na moderniji način postavljene klapske pjesme, jer se one naprosto nadopunjuju. Obrađujući najkvalitetnije rukopise u pop glazbi, na već postavljen „čarobni“ klapski četveroglas, te sa sjajnim pjevačima iznjedrenim na Omiškom festivalu, nastojao sam ponuditi novo lice a cappella klapske pjesme u kojem prvi put, netipično za dotadašnju klapsku povijest, ritam, unutrašnji puls, daje novu dimenziju vec postojećim obradama takvog tipa" -.

Maestrov opus na večerima novih skladbi:  Da mi je umrit (1984) na narodni tekst, O pasiko moja (1985)  tekst Nediljko Begić, Loza u škripu (1986) tekst Nediljko Begić, Pismo moja (1987) tekst Željko Reljanović, Fuge materije kuce (1988) tekst Jakša Fiamengo i Sol na koži (2013) na tekst Jakše Fiamenga. Od obrada tradicijskih napjeva za istaknuti su dva, Jubavi ufanje veliko i Izresla ruža rumena.

Neka razmišljanja maestra Rajmira ....

Autor teksta Herci Ganza