Herci Ganza rođena je u Splitu 1969. godine. Završila je komparativnu književnost i talijanski jezik te apsolvirala doktorski studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od završetka studija radi u izdavaštvu kao autorica i urednica raznovrsnih publikacija – od prigodnih kataloga, slikovnica, stručnih priručnika te monografskih izdanja vezanih za zavičaj, prvenstveno za povijest grada Splita.

Profesionalni rad

Od završetka studija radi u izdavaštvu kao autorica i urednica raznovrsnih publikacija - od prigodnih kataloga, slikovnica, stručnih priručnika, rječnika te monografskih izdanja vezanih za zavičaj, prvenstveno za povijest grada Splita i Dalmacije. Autorica je publikacija: Lovrinac (1998.), Jedriličarski klub Labud (2000.), Spomenica Hrvatskog veslačkog kluba Gusar (2004.), Lovrinac (2008.), Laureati grada Splita (2009.), Ja, kulturoplovac: priručnik za nastavnike, trenere i voditelje dječjih timova (2009.), Laureati grada Splita (2010.), Heroine splitskoga sporta – Ženska strana medalje ** (2013.), Spomenica Hrvatskog veslačkog kluba Gusar (2014.), Festival dalmatinskih klapa Omiš 1967.-2016. (2017.), Lovrinac (2018.), „Nima 'vaki testamenti“  – biografija Ljube Stipišića Delmate (2019.), „Fala ti, Bože, ča iša san ovin svitom“ – klapa Vinčace 1999.-2019. (2020.), 101 godina električne energije u Splitu : Elektrodalmacija 1920.-2021. (2021.) i Gradski zbor Brodosplit 50 : „Gremo mi puntari!“  (2022.).

Urednica je publikacija: Marjane, naš Marjane (2001.), KUDŽ Filip Dević (2003.), Jednom izviđač – uvijek izviđač autora Zorana Fistonića (2011.), Osnove oceanografije autora Duje Bonačića (2014.), Gimnastička priča Zlatna vila autorice Deni Borozan (2016.), Koji san ja čovik? Vedrana Limića (2017.) i Od garzuna do penšjuna Ante Ćiće Ganza (2020.). Od 1999. do 2009. glavna je urednica časopisa Saveza izviđača Hrvatske Svijet skauta.

Istraživačkim i izdavačkim radom dala je osobit doprinos povijesti sporta u Splitu te je, kao prva žena u povijesti, postala članica Komisije za povijest sporta Splitskog saveza športova 2010., a 2011. primljena je u Hrvatsko društvo za povijest sporta sa sjedištem u Zagrebu. Redoviti je dopisnik časopisa Hrvatskog olimpijskog odbora Olimp – stručnog priloga Povijest hrvatskog športa.

Tijekom radnog vijeka, osim u izdavaštvu, Herci Ganza radila je u knjižnici I. gimnazije u Splitu, deset godina radila je kao voditeljica snimanja ili asistentica redatelja u filmskoj produkciji te kao organizatorica i voditeljica nekih gradskih i međunarodnih manifestacija kao što su Praznik cvijeća, Međunarodno natjecanje florista. Od 2008. zaposlena je kao arhivistica u Hrvatskim cestama. Članica je Hrvatskog arhivističkog društva. Kao vanjska suradnica Gradske knjižnice Marka Marulića, u suradnji s ravnateljicom Grozdanom Ribičić, pokrenula je i vodila uređenje novog kulturnog gradskog punkta  – Zavičajnog pjesničko-glazbenog odjela Dalmatina u kojem će se, osim ostavštine Jakše Fiamenga i Ljube Stipišića Delmate, naći i buduća splitska fonoteka druge polovine 20. stoljeća.

~~~~~

Monografija Festivala dalmatinskih klapa Omiš 1967-2016

Upravo je poziv ravnatelja FDK-a Mije Stanića da napiše monografiju Omiškog festivala prigodom zlatnog jubileja, prema njenim riječima, bio ključni trenutak na njenom spisateljskom vijađu, koji joj je unio glazbu u život. Iskoračila je ne samo prema glazbi, već iz splitskih tema u svedalmatinske od nacionalne kulturno-povijesne vrijednosti. Prigrlila je klapsku pismu, ali i sve protagoniste omiških pjaceta, od utemeljitelja i direktora, skladatelja, tekstopisaca, voditelja, pjevača te trofejnih klapa, ukoričivši prvih 50 godina zajedničkih sjećanja za vječnost. Oni koji su je uzeli u ruke nazivaju je klapskom Bibilijom.

Jedan od četvorice recenzenata ove Hercine publikacije, najtrofejniji omiški pjesnik, akademik Jakša Fiamengo, među ostalim je napisao: „Knjiga Herci Ganza cjelovitija je nego sve dosadašnje kojima je na pameti klapsko pjevanje, glazbeni endem uzmorskog ozračja, priznat i od UNESCO-a kao fenomen i posebnost, štoviše neupitna vrijednost širih razmjera, sagledana sa svih strana – iznutra, iz glazbene optike pjevača, ali i izvan, iz publike, revnih slušatelja, dakle onih koji su listom tom pjevanju skloni, u njemu znaju uživati i na osobit način sudjelovati.“

Nije ni čudo kako je upravo ova knjiga bila ješka za iduće njene monografije. Na Fiamengovu preporuku Zaklada Delmata angažira je za pisanje Delmatine biografije, najtrofejnija omiška muška klapa Vinčace iz Novog Vinodolskog bira je za autoricu svoje spomen-knjige, a recenzent na Delmatinoj monografiji maestro Vlado Sunko poziva je da ispiše spomenik 50-godišnjem radu GZ Brodosplit.

~~~~~

Volonterski rad

Herci od djetinjstva djeluje kao volonter u brojnim organizacijama. Cjeloživotno skautsko iskustvo usmjerila je u društveno-korisni rad s mladima, djecom i osobama s intelektualnim poteškoćama surađujući s brojnim udrugama splitskog civilnog sektora. Dvije godine koordinirala je volonterski tim udruge Zdravi grad na prvom projektu  u Splitu koji je financirala EU, projektu Stella polaris, u koji je uključila učenike i učitelje više od deset splitskih osnovnih škola.

Osmislila je i organizirala cijeli niz aktivnosti u kojima svake godine sudjeluje više od 700 osoba s intelektualnim poteškoćama. Redovito volontiranje kroz radionice u COO-u Juraj Bonači, suradnja s udrugama Srce, Lastavice, Anđeli, Zvono i drugima, potaklo ju je da pokrene jedinstven projekt Ples s anđelima – jedini inkluzijski disco-party za osobe s intelektualnim poteškoćama koji, u organizaciji Skautskog kluba Marjan prigodom Valentinova, organizirala je trinaest godina za sve osobe s intelektualnim poteškoćama na području Županije splitsko-dalmatinske, ali i za sve građane senzibilizirane za ovakvu vrstu aktivnosti.

Nekoliko puta organizira jedriličarske regate i izlete za osobe s intelektualnim poteškoćama. Od 2017. godine osmišljava i organizira program obilježavanja međunarodnog Dana obitelji u koji uključuje sve institucije za osobe s intelektualnim poteškoćama te domove umirovljenika s područja Županije splitsko-dalmatinske. Godine 2020. predsjednica je Organizacijskog odbora proslave Stoljeće splitskog skautizma.

Zbog svojih volonterskih aktivnosti kao organizatorica Plesa s anđelima te zbog objavljivanja knjige Heroine splitskoga sporta – Ženska strana medalje Herci Ganza dvije je godine zaredom kandidirana za nagradu Splitski cvit, svrstavši se među velike žene koje ostavljaju trag u svom gradu. Kao autorica ženske sportske povijesti Splita nominirana je 2014. za osobnu Nagradu grada Splita. Godine 2011. Splitski skautski zbor odlikovao ju je najvišim izviđačkim odlikovanjem Mirjam Tecilazić.

Godine 2023. Grad Split dao joj je u ruke koordiniranje Godinom Miljenka Smoje pod nazivom Smojinih 100.