Zanimljivosti
Na Završnoj večeri muških klapa održanoj na Trgu sv. Mihovila u Omišu publika je najviše svojih glasova poklonila simpatičnim, živopisno Pročitaj više
Istinski vrijedna i nezaobilazna poveznica dalmatinske klapske pjesme, Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, brojnih klapa i konačno obljetničke klape “Lučica” zasigurno je skladatelj, melograf i obrađivač, klapski voditelj maestro Duško Tambača. Pročitaj više
Ej čovječe vrati se sebi, dok još imaš kome! Zar nismo ovdje večeras, i ovdje i drugamo, i večeras i svaki dan i svaki dah radi onoga našeg posebnog, onoga pojedinačnog, osobnog!? Jerbo, može li opće, može li općenitost postati, ili već postaje, nadređena mjera svemu što jest naše pojedinačno…
Mješovite klape baštine bogatu prošlost na Omiškom festivalu. Relativno su brzo izborile mjesto u natjecateljskim programima, ali time nisu stekle pravnu osobnost. Za razliku od ženskih klapa prema kojima su pojedinci (u stručnim krugovima) pokazivali nesklonost, pa su čak tražili da ih se izostavi iz festivalskih natjecanja, mješovite klape su imale drugačiju sudbinu. Njih se nitko nije odricao, a izravno ih je malo tko spominjao. Pročitaj više
Obilježavanje 1046. Feste svetoga Vlaha uveličala je autorska večer koju je u povodu pedesete obljetnice glazbenog stvaralaštva Krešimira Magdića 3. veljače 2018. u Kazalištu Marina Držića priredio Grad Dubrovnik. Program u kojemu su uživali Magdićevi sugrađani sastojao se od autorovih ranih radova, skladbi s Pročitaj više
Druga epizoda serijala “KLAPSKA PJESMA – OD KONOBE DO SVJETSKE KULTURNE BAŠTINE” premijerno je prikazana 14. srpnja u Kongresnoj dvorani hotela “Plaža” obrađuje razdoblje prvih pet godina omiškog Festivala, od 1967. do 1971. god. O serijalu su govorili Pročitaj više
Pismo moja, hrli tamo… Kaže jedna od najljepših i najpjevanijih dalmatinskih pjesama… šireći zagrljaj kojim pjesma može obgrliti naizgled različite, drugačije,… To je moć pjesme! A dalmatinska je pjesma, s punoljetnošću omiškog Festivala sazrela da „krene na fakultet“ poput brojnih Dalmatinaca, ojačala da napusti kale, pjace Pročitaj više
Opisivati skladateljski opus Krešimira Magdića, a ne spomenuti pjesnika Jakšu Fiamenga jednostavno nije moguće. “Kao mladom skladatelju veliki problem mi je bio naći dobar tekst. Međutim, imao sam sreću da me je pokojni Momčilo Popadić upoznao sa Jakšom Fiamengom, i od tada naša suradnja traje”. Pročitaj više
Turizam Info je časopis za turizam i ugostiteljstvo namijenjen hotelijerima, restoraterima, vlasnicima i voditeljima različitih turističkih i ugostiteljskih objekata. U novom zimskom broju časopisa od prosinca 2016. godine na str. 12 kratka je reportaža o Izložbenom prostoru Festivala dalmatinskih klapa u Omišu! Pod nazivom Jedinstvena izložba dalmatinskih klapa časopis donosi Pročitaj više
Potpuno oprečan gradskom stilu Dubrovnika, na granici stare Dubrovačke republike uz tok rijeke Neretve, razvio se specifičan klapski izraz duboko protkan vokalnim utjecajima ruralnih tradicijskih načina pjevanja doline Neretve. Specifičnosti kraja u kojem more susreće rijeku i duboko ulazi u kontinent, očituju se i u prirodnoj simbiozi dinarskih i mediteranskih pjevanja. Sonoran zvuk moćnih glasova, ravne duge fraze i prkosan, ponosit karakter, Pročitaj više
Dirigent, skladatelj i aranžer, prof. Rajmir Kraljević dulje je od četiri desetljeća prisutan na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, a svojom je svestranošću ostavio značajan trag kao voditelj brojnih klapa, obrađivač izvornih napjeva, autor novih skladbi te stručni suradnik – član povjerenstava za ocjenjivanje klapa i novih skladbi te izbornik novih skladbi. Rajkova glazbena svestranost proizlazi iz njegovog polivalentnog karaktera i intelekta, a na to ukazuje i Pročitaj više
Kartoline – poštanske razglednice, su ne tako davno, bile jedan od osnovnih načina veze i komunikacije i prenosile su tople pozdrave i dobre želje, uz prekrasne slike i motive. Mnoge kartoline su prava mala umjetnička djela, koja se rado čuvaju i iznova gledaju i čitaju. Članovi klape Kartolina pronose motive Dalmacije i Hrvatske kroz klapsku pjesmu , gdje god ima ljudi koji je vole i koji je žele čuti, a posebno na području Kanade i Amerike u okolici Windsor-a. Pročitaj više
Kažimir Hraste, rođen je 1952. godine, u Supetru na Braču. Nakon Škole primijenjenih umjetnosti u Splitu, upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Diplomira 1978. godine na Odjelu za kiparstvo, kod prof. Valerija Michelija. 1980. godine zapošljava se na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu. Istovremeno, završava poslijediplomski studij iz kiparstva na Akademiji za likovno umjetnost u Ljubljani, kod prof. Drage Tršara, te stiče naziv specijalista. Pročitaj više
Zaklada Ljubo Stipišić Delmata osnovana je u čast maestra Ljube Stipišića Delmate (1938.-2011.), čuvara dalmatinske glazbene baštine, aranžera, skladatelja i dirigenta. Počela je s djelovanjem 10. listopada 2012. godine u Zadru, na prvu obljetnicu maestrove smrti, sa svrhom proučavanja i popularizacije njegova Pročitaj više
Bard komiškog, dalmatinskog i hrvatskog pjesništva Jakša Fiamengo primljen je za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Dana 15. svibnja 2014. primljen je za redovitog člana u Razredu za književnost. Vrijedno je napomenuti da je Jakša Fiamengo od 29. svibnja 2008. do prijema u HAZU bio njen član suradnik.
Utvrđeno je da klapsko pjevanje ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra u smislu članka 9. stavka 1. alineja 2. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Stoga je pokrenuta široka aktivnost da se ovo naše kulturno dobro predstavi svijetu i da ga UNESCO zaštiti i stavi pod svoje okrilje. Tako je na sedmom sastanku Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, koji se održava u Parizu od 3. do 7. prosinca, posebno stručno tijelo podnijelo prijedlog da se klapsko pjevanje upiše na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Pročitaj više