Turizam Info je časopis za turizam i ugostiteljstvo namijenjen hotelijerima, restoraterima, vlasnicima i voditeljima različitih turističkih i ugostiteljskih objekata. U novom zimskom broju časopisa od prosinca 2016. godine na str. 12 kratka je reportaža o Izložbenom prostoru Festivala dalmatinskih klapa u Omišu! Pod nazivom Jedinstvena izložba dalmatinskih klapa časopis donosi  Pročitaj više

Večer klapa debitanata u Bolu na otoku Braču ima uistinu posebno značenje za festival. Sedamnaest godina zaredom je potvrda da su djelatnici festivala u startu jako dobro procijenili da je Bol mjesto koje će biti mamac upravo za klape, klapaše i klapašice i da su vrlo rado tu, gdje se u jednom sjajnom okruženju dolaze okušati u natjecanju za plasman na Omiš. Dugogodišnja skladna veza Festivala dalmatinskih klapa i Bola na Braču, turističkog bisera Pročitaj više

Mješovite klape baštine bogatu prošlost na Omiškom festivalu. Relativno su brzo izborile mjesto u natjecateljskim programima, ali time nisu stekle pravnu osobnost. Za razliku od ženskih klapa prema kojima su pojedinci (u stručnim krugovima) pokazivali nesklonost, pa su čak tražili da ih se izostavi iz festivalskih natjecanja, mješovite klape su imale drugačiju sudbinu. Njih se nitko nije odricao, a izravno ih je malo tko spominjao. Pročitaj više

U svrhu valorizacije svog rada,  a u cilju poboljšanja organizacije i njegova napretka na obostranu korist, Festival dalmatinskih klapa Omiš proveo je od mjeseca studenog 2016. godine do siječnja 2017. godine online Pročitaj više

U novootvorenom izložbenom prostoru Festivala dalmatinskih klapa Omiš, u kojem se može naučiti o početcima klapskog pjevanja i Festivalu dalmatinskog klapa Omiš, u Noći muzeja  održanoj 27. siječnja posjetitelji su imali priliku dublje ući u svijet klapskog pjevanja.
Na programu je bila prigodna izložba fotografija, ugodna ćakula sa živućim akterima Festivala uz predstavljanje monografije Pročitaj više

Omiška fešta dalmatinske pjesme, deseta po redu, završila je. Pjaceta se ispraznila, festivalske zastave su spuštene, gužva puna napetosti i iščekivanja u uskim uličicama iza pozornice i u gledalištu se  pretvorila u uobičajenu turističku vrevu. Ipak, ostale su pjesme, kvalitetne interpretacije sudionika jubilarnog „Omiša“, Pročitaj više

Frane Franković generator je ideje koja je nikla iz ljubavi prema dalmatinskoj pismi i pokrenula lavinu, dobar duh akorda naših praotaca, prijatelj i suosnivač omiškog Festivala – kako ga je u posveti na jednoj darovanoj knjizi nazvao Ljubo Stipišić. Premda je u Zagrebu, a potom i u Sarajevu, studirao biologiju mora koju je iznimno volio, Franina druga velika ljubav cijeloga života bila je glazba. Još kao tinejdžer pjevao je u crkvenom zboru u Kaštel Sućurcu. Kontakti iz tog ranog mladenačkog doba, kao i oni iz dvogodišnjeg razdoblja pjevanja u Zboru Ivana Gorana Kovačića tijekom Pročitaj više

Tijekom vikenda 5. i 6. studenog 2016. u Daruvaru je održan Prvi seminar ženskog klapskog pjevanja u Hrvatskoj. Ovaj iznimni događaj osmislile su i organizirale vrijedne članice daruvarske ženske klape Stentoria pod vodstvom Romane Herout, a u suradnji s poznatim etnomuzikologom dr.sc. Joškom Ćaletom. Po prvi put su ženske klape iz cijele Hrvatske imale priliku za stručno usavršavanje i razmjenu vrijednih iskustava namijenjeno isključivo njima. U najljepši mali grad na kontinentu Seminar je privukao čak Pročitaj više

Pismo moja, hrli tamo… Kaže jedna od najljepših i najpjevanijih dalmatinskih pjesama… šireći zagrljaj kojim pjesma može obgrliti naizgled različite, drugačije,… To je moć pjesme! A dalmatinska je pjesma, s punoljetnošću omiškog Festivala sazrela da „krene na fakultet“ poput brojnih Dalmatinaca, ojačala da napusti kale, pjace Pročitaj više

MUŠKE KLAPE

Pobjednici jubilarnog 50-tog Festivala dalmatinskih klapa Omiš 2016. u konkurenciji muških klapa prema ocjenama stručnog ocjenjivačkog suda su klapa VINČACE iz Novog Vinodolskog, koja je time obranila prošlogodišnju titulu. Pročitaj više

Festivalske pjace

Festivalska događanja u Omišu odvijaju se uglavnom na dvije omiške pjace, popularno nazvane Velika pjaca i Mala pjaca.

Velika pjaca (2) ili službeno Trg Sv.Mihovila nastavlja se glavnom starogradskom ulicom Knezova Kačića uz bok crkve Sv. Mihovila. Na njoj se održavaju večeri otvaranja, završne večeri i različita gostovanja. Pročitaj više

U Zagrebu u prostorijama Hrvatske kulturne zajednice predstavljena je notna zbirke “Stare pisme s ušća Neretve” istaknutog glazbennog pedagog, skladatelj i melograf prof. Živka Ključe. Kao predstavljači prisutnima govorili su suvremeni hrvatski književnik Stjepan Šešelj, Marko Rogošić, prof. i klapski voditelj, te sam autor zbirke. Pročitaj više

Kada se čuje riječ klapa, današnji prosječni stanovnik Hrvatske prvenstveno će pomisliti na skupinu dalmatinskih pjevača koji pjevaju specifičan repertoar, s pratnjom glazbala ili bez njih. Tijekom vremena brojni su jezikoslovci i etnomuzikolozi pokušavali utvrditi korijene i podrijetlo riječi koja nije tako dugo u upotrebi na ovim područjima. Jezikoslovci poput Radovana  Vidovića i Bratoljuba Klaića korijene riječi klapa (capulata),  nalaze u sjevernotalijanskom tršćanskom šatrovačkom dijalektu, odakle Pročitaj više

Ej čovječe vrati se sebi, dok još imaš kome! Zar nismo ovdje večeras, i ovdje i drugamo, i večeras i svaki dan i svaki dah radi onoga našeg posebnog, onoga pojedinačnog, osobnog!? Jerbo, može li opće, može li općenitost postati, ili već postaje, nadređena mjera svemu što jest naše pojedinačno…

“Neretvanski suton nikad nije mogao bez pisme. Ona je bila odmor, ona kao da je našeg težaka i ribara pripremala za počinak, za dubok san. A tek nedjeljom ili u one dane svete zapovidne, čula se pjesma sa svakog kantuna. I kada je u pitanju klapsko pjevanje Neretvanskog kraja, uvijek ono počinje s „Gusarima“, s prvom i neponovljivom njihovom pobjedom u Omišu, ali i prije njih je bilo pjesme, stare pisme s Neretve, pa i klapa. Živko Ključe zbirkom  Pročitaj više

Prilog uglednog stručnjaka, skladatelja, obrađivača i voditelja klapa prof. Rajmira Kraljevića  okruglom stolu „FDK danas i sutra – nove smjernice“ održanom 21.11.2015. god. u Omišu.

“Pridružujem se svojim viđenjem novih smjernica, koje bi trebale uslijediti nakon 50. obljetničkog Festivala dalmatinskih klapa u Omišu.
Želim ukazati na glavni problem, koji je već dugo prisutan na FDK-u, te sugerirati na koji način ga ubuduće riješiti. Problem se sastoji u tome, govorim isključivo o natjecateljskim večerima klapa, Pročitaj više

Spomene li se ime Stjepana Benzona, najčešće se pomisli na »tekstopisca« nekih naših najpoznatijih šlagera i balada što odavno postaše narodne pjesme: Bodulska balada, Dalmatinska elegija, Serenada Zagrebu i dr. Ali da se ne radi o običnu »tekstopisanju« jasno je već nakon što, primjerice, zapjevamo prve stihove Bodulske balade, Pročitaj više

Kartoline – poštanske razglednice, su ne tako davno, bile jedan od osnovnih načina veze i komunikacije i prenosile su tople pozdrave i dobre želje, uz prekrasne slike i motive. Mnoge kartoline su prava mala umjetnička djela, koja se rado čuvaju i iznova gledaju i čitaju. Članovi klape Kartolina pronose motive Dalmacije i Hrvatske kroz klapsku pjesmu , gdje god ima ljudi koji je vole i koji je žele čuti, a posebno na području Kanade i Amerike u okolici Windsor-a. Pročitaj više

Klapa Lučica izdala novi CD!

Ako pjevanje shvatimo kao plovidbu, a ona u biti i nije drugo nego vječni bordiž od srca do srca klapskih – i ne samo klapskih – zanesenjaka, onda je novi CD pedesetogodišnje kultne splitske klape „Lučica” brod, koji upravo uplovljava u luku, lučicu, onu od dalmatinske terce. Iz nje zapravo nikada i nije isplovio, tu su ga skladali glazbeni kalafati da bi ga porinuli u raspjevano more gdje je trajno ovladao Pročitaj više

Festival dalmatinskih klapa iznikao je iz potrebe za očuvanjem bogatog glazbenog naslijeđa Dalmacije od zaborava. U trenutku nastanka pomišljalo se o obrani izvorne narodne pjesme od naleta šlagera banalnih obradi, ali iznad svega “od agresije kavanske glazbe istočnjačkog folklora”. S tim geslom krenula je skupina Pročitaj više

Nagrada za najbolje debitante, kao Plaketa klapi debitantu ustanovljena je 1979. godine. Do 1998. godine klape debitanti sudjelovali su na festivalu u okviru izlučnih (izbornih) večeri. Prva klapa dobitnik Plakete za najboljeg debitanta je klapa LINĐO iz  Pročitaj više

Kažimir Hraste, rođen je 1952. godine, u Supetru na Braču. Nakon Škole primijenjenih umjetnosti u Splitu, upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Diplomira 1978. godine na Odjelu za kiparstvo, kod prof. Valerija Michelija. 1980. godine zapošljava se na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu. Istovremeno, završava poslijediplomski studij iz kiparstva na Akademiji za likovno umjetnost u Ljubljani, kod prof. Drage Tršara, te stiče naziv specijalista. Pročitaj više

Da je klapska pjesma jedan od najizrazitijih arhetipa podneblja svjedoči i Ivica Kaleb, vrstan glazbenik, klapski voditelj, glazbeni pedagog, melograf, obrađivač, skladatelj i klapski pjevač iz Ploča na delti Neretve, neumoran u svom dugom klapskom poslanstvu. Zbirkom vlastitih obrada napjeva iz baštine te novouglazbljenih autorskih skladbi na narodne stihove i one recentne Vojislava Matage i drugih pjesnika a sve iz zavičajnog sliva Neretve Pročitaj više

Zaklada Ljubo Stipišić Delmata osnovana je u čast maestra Ljube Stipišića Delmate (1938.-2011.), čuvara dalmatinske glazbene baštine, aranžera, skladatelja i dirigenta. Počela je s djelovanjem 10. listopada 2012. godine u Zadru, na prvu obljetnicu maestrove smrti, sa svrhom proučavanja i popularizacije njegova  Pročitaj više

Opisivati skladateljski opus Krešimira Magdića, a ne spomenuti pjesnika Jakšu Fiamenga jednostavno nije moguće.  “Kao mladom skladatelju veliki problem mi je bio naći dobar tekst. Međutim, imao sam sreću da me je pokojni Momčilo Popadić upoznao sa Jakšom Fiamengom, i od tada naša suradnja traje”. Pročitaj više

Istinski vrijedna i nezaobilazna poveznica dalmatinske klapske pjesme, Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, brojnih klapa i konačno obljetničke klape “Lučica” zasigurno je skladatelj, melograf i obrađivač, klapski voditelj maestro Duško Tambača. Pročitaj više

Bard komiškog,  dalmatinskog i hrvatskog pjesništva Jakša Fiamengo primljen je za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.  Dana 15. svibnja 2014. primljen je za redovitog člana u Razredu za književnost. Vrijedno je napomenuti da je Jakša Fiamengo od 29. svibnja 2008. do prijema u HAZU bio njen član suradnik.

Pročitaj više

Utišale su finalnu Pjacu, zaustavile svakom dah, njihova „Sušna zikva na škoju“ kao da je i nametljive TV kamere raznježila. Aplauz i brojke žirija pokazivali su isto – superiorno prvo mjesto. To davno ne pamti omiška Pjaca, tu njihovu drugu, „duplu“ krunu. I prvenstvo i kup, što bi se reklo.
Jakša Fiamengo, Slobodna Dalmacija, 28. srpnja 1987. Pročitaj više

Sa pozivnog plakata Prvog festivala dalmatinske pjesme:

Pozivaju se sve zainteresirane dalmatinske klape koje misle da bi mogle nastupiti na istom festivalu, neka se prijave poslovnici Dalmacijaturist u Omišu najkasnije do 12. VII.

Klape koje se misle prijaviti za nastup na ovom festivalu moraju biti … Pročitaj više

Ansambl je osnovan 2011. godine i u istoj godini je imao premijeru na Božićnom koncertu Hrvatskog društva u Aucklandu. Od tada su nastupali na raznim događanjima u hrvatskim i pacifičkim krugovima, u nadi da publici mogu pruži radost glazbe, bez obzira na kulturu, jezik ili nacionalnosti. Pročitaj više

Utvrđeno je da klapsko pjevanje ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra u smislu članka 9. stavka 1. alineja 2. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Stoga je pokrenuta široka aktivnost da se ovo naše kulturno dobro predstavi svijetu i da ga UNESCO zaštiti i stavi pod svoje okrilje. Tako je na sedmom sastanku Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, koji se održava u Parizu od 3. do 7. prosinca, posebno stručno tijelo podnijelo prijedlog da se klapsko pjevanje upiše na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.  Pročitaj više