Klapsko pjevanje dubrovačkog kraja

U klapskom pjevanju dubrovačkog kraja ogleda se bogata kulturna povijest ovog grada. Dva pojma prevladavaju pri opisivanju dubrovačkog klapskog stila: trubadurski (serenadni) i renesansni. Jedinstveni ambijent srednjovjekovnog grada potencira odlike gradskog načina života i  razmišljanja, te klasične, posebno rane glazbe, uglađenost i  profinjenost. Sve navedeno reflektira se u izvedbana dubrovačkih klapa, u radovima dubrovačkih autora, a rezultira jedinstvenim odlikama klapskog stila dubrovačkog kraja. Izraz je u pravilu lirski, ornamentika naglašena, a način izvođenja iznimno artificijelan. Interesantno je naglasiti da i tradicijski napjevi ruralne okolice Dubrovnika, ponekad i uz pratnju tradicijskog glazbala lijerice, u klapskim obradama dobivaju mekani dubrovački štih (Izašla je zelena naranča, Prosula se škatulica).

Nevjerojatan turistički potencijal grada Dubrovnika dubrovačke klape već godinama koriste. Sve one, vrlo često, gotovo redovito, nastupaju na brojnim koncertima, na različitim lokalitetima (terasama) u organizaciji brojnih dubrovačkih hotela i restorana, te u promenadnim nastupima ulicama Grada u organizaciji Turističke zajednice. Frekventna izvođačka aktivnost zbog raznolikosti, ali i osjetno lakšeg pjevanja uz instrumente, uvjetovala je da većina dubrovačkih klapa, pa čak i one najbolje, imaju bogat vokalno-instrumentalni repertoar. U današnje vrijeme moglo bi se govoriti i o vokalno instrumentalnom stilu dubrovačkih klapa, dijelu klapskog repertoara koje je i klapski Omiš uvođenjem Večeri klapa uz gitaru prepoznao. Treba istaknuti da fokusiranje na vokalno instrumentalni repertoar nije ugrozilo rafiniran i prepoznatljiv dubrovački a capella stil klapskog pjevanja.

Ako bismo pokušali pronaći osobu koja je svojim radom u potpunosti obilježila i definirala svaki aspekt klapskog života neke regije, onda je to svakako Krešimir Magdić i dubrovačko klapsko pjevanje. Magdić je jedan od najmarnijih sakupljača izvornih napjeva Dubrovnika i okolice koje sam i obrađuje. Obrade njegovih narodnih napjeva (Izašla je zelena naranča, Zvizde mi kažu i druge) standardan su i nezaobilazan dio repertoara većine klapa. Uz klapske napjeve, u njegovu se tradicijskom opusu posebno ističu obrade kolendi, koje je Magdić većinom obradio i izveo sa svojim ansamblima. Osnivač je dvije, po svim kriterijima najuspješnije dubrovačke klape Maestral i Linđo-N. Osim toga posebno mjesto pripada i Magdićevoj suradnji s konavoskom klapom Oštro.

Od ostalih značajnijih dubrovačkih zaljubljenika u klapsku pjesmu  potrebno je istaknuti Vedrana Ivankovića voditelja poznate ženske klape FA Linđo, zatim Vicka Dragojevića, dubrovačkog novinara, skladatelja, pjevača i glazbenog voditelja sve uspješnije klape Kaše i Srđana Berdovića. Od klapa neizostavno treba spomenuti i mješovite klape Mareta, Ragusa i Alegria, ženske klape Amfora i Skontradura, mušku klapu Subrenum iz Župe dubrovačke i cavtatsku klapu Ragusavecchia.

Autori teksta: Joško Ćaleta i Jurica Bošković

Izvadak iz teksta objavljenog u publikaciji „Mediteranski pjev“
izdavača Večernji list d.o.o iz 2011. god.