Festivalska klapa
Model festivalske klape kakvu danas poznajemo izravno se veže uz nastanak i početak Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, utemeljenog 1967. godine. Omiški festival, zaslužan za promociju klapskog pjevanja, prva je institucija koja je klapsko pjevanje prezentirala kao organizirani oblik tradicijskog, a kasnije i umjetničkog glazbovanja. Festivalska klapa formalno je organizirana skupina pjevača s jasnim ciljevima i namjerama …..
Klapski voditelj, uloga formirana u počecima omiškog Festivala, glavni je kreator klapskog repertoara, stila pjevanja i načina pjevanja. O njegovom izboru glasova te postavi izvedbi u pojedinoj kompoziciji, uvelike ovisi klapska izvedba. Karizmatični voditelji posljednjih 50-ak godina dokazuju da vještina vođenja klape, odnosno vještina prenošenja znanja, ne ovisi isključivo o glazbenom obrazovanju …..
Maestro Duško Tambača rekorder je po broju klapa kojima je bio voditelj na omiškom Festivalu. Vodio je preko četrdeset klapa.
Pokretanje omiškog Festivala kao institucije potaknulo je nastanak mnogih klapa; od oko 15-ak organiziranih klapa početkom 1960-ih, više od 200 registriranih klapa na kraju 1980-ih, do više od 400 aktivnih klapa danas. Osnovne podatke o omiškom Festivalu nalazimo u Biltenima Festivala dalmatinskih klapa u Omišu (1/1970), programima i katalozima koje redovito objavljuje festivalski odbor, te u tri Zbornika dalmatinskih klapskih pjesama …..
Većina klapskih pjevača i voditelja uspoređuje rezultate svog rada s uspjehom na omiškom Festivalu …..
Muška klapa Šufit i ženska klapa Cesarice jedine su u povijesti Festivala tri godine za redom bili apsolutni pobjednici festivala (1. nagrada žirija i publike)
Nove autorske skladbe bitan su dio repertoara festivalske klape. Večer novih skladbi omiškog Festivala od samih početaka uživa veliki respekt među klapama. Tom večeri skladatelji dobivaju priliku za prezentaciju svojih djela, a klape novi izazov u izvedbama uglavnom složenijih glazbenih formi. Slobodnijim pristupom skladatelji često pokušavaju pomaknuti granice kruto definirane klapske pjesme. Upravo su poznati autori svojim skladbama ostavili najveći trag na klapskom repertoaru. Originalne skladbe s izraženom autorskom osobnošću, na stihove uglednih čakavskih pjesnika, postale su nezaobilazan dio repertoara svake klape. Ljubo Stipišić najčešće je uglazbljivao vlastite stihove, dok su Krešimir Magdić i Jakša Fiamengo, Duško Tambača i Drago Ivanišević, Dinko Fio i Lucija Rudan, neki od najpoznatijih tandema autorske klapske pjesme …..
Ženska klapa Luka iz Rijeke i ženska klapa Neverin iz Kaštel Lukšića pet puta su osvojile prvu nagradu žirija – Zlatni štit s povijesnim grbom grada Omiša
Mikrofoni, svjetla pozornice i televizijski nastupi postaju sastavni dio klapskog pjevačkog rituala, a klapski pjevači sve bolji scenski izvođači. Sedamdesetih godina uključuju se kao vokalna pratnja pop pjevačima na festivalima popularne glazbe, posebno na Splitskom festivalu …..
klapa Trogir i Oliver Dragojević; klapa Šibenik i Mate Mišo Kovač, klapa Ošjak i Jasna Zlokić
Autori teksta: Joško Ćaleta i Jurica Bošković
Više možete pogledati ovdje!
Izvadak iz teksta objavljenog u publikaciji „Mediteranski pjev“
izdavača Večernji list d.o.o iz 2011. god.