Maestro Ljubo Stipišić – Delmata
Ljubo Stipišić Delmata – melograf, obrađivač, sakupljač pučkih tradicija, skladatelj, pjesnik, aranžer, dirigent, klapski voditelj, slikar, organizator, animator i glazbeni producent, jedan je od otaca Omiškog festivala, istinski zaljubljenik koji je vratio dostojanstvo onome što je često bio jedini švog dalmatinskog čovika – njegovoj klapi i njegovoj pismi.
Početkom jeseni s razlogom se navraćamo fascinantnim biografskim podacima o ovom tihom, marljivom i svestranom čovjeku.
Dana 28. rujna Ljubin je rođendan. Ove godine maestro bi navršio 84 godine, a tom su prigodom 2022. finalizirani radovi na uređenju novog glazbeno-poetskog odjela Gradske knjižnice Marka Marulića u sklopu kojeg je šjor Ljubin tinel i Jakšina kamara. Zahvaljujući ravnateljici gđi Grozdani Ribičić i njenim djelatnicima konačno će Ljubina ostavština biti dostupna u ovom suvremeno uređenom prostoru s potpisom arhitekta Dinka Peračića.
Sva događanja, formalni i neformalni susreti kroz naredni tjedan, pisma i razgovori na primjeren način i u primjerenoj mjeri doticat će se maestra Delmate, sve do datuma kada nas je napustio prije jedanaest godina, 9. listopada 2011. Upravo tada će se u hrvatskom glazbenom hramu u srcu Zagreba, u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, održati 36. tradicionalni koncert najboljih dalmatinskih klapa gdje će nastupiti osvajači zlatnih odličja ovogodišnjeg 56. po redu Festivala dalmatinskih klapa Omiš.
Tijekom ovih „Ljubinih dana“, ova će dva biografska datuma povezati predstavljanje monografije Nima vaki testamenta – biografija Ljube Stipišića Delmate, autorice Herci Ganza u Kazalištu lutaka u Zadru. U organizaciji Zaklade Ljubo Stipišić Delmata i Sveučilišta u Zadru ovo je, nakon Splita, Solina, Omiša, Raba i Zagreba, posljednja u nizu promocija koja će okupiti maestrove obožavatelje, prijatelje i sljedbenike.
~~~~~
Delmata, počasni građanin Grada Omiša (posmrtno)
~~~~~
– O svemu pomalo …..
– Škrtac čak i osmijeh uskraćuje darovati drugima, radije prima podsmijeh.
– Humoristi su mladenačka bora čovječanstva.
– Smijeh ljudski jest mreškanje mora pod vjetrom, ali taj nagovještaj nikada ne prožimlje more do dna.
– Zemlja je očito klub za smijeh neke druge planete.
– Tko se zadnji smije – najslađe mu se smiju.
O umjetnicima ….
– Rađaju se kompozitori za laku muziku, za tešku muziku i za teško muzici.
– Od ključeva čovječanstvu je najviše dao violinski ključ.
– Slikanje je hobi mnogih muzičara, a slikanje i muzika hobi mnogih mislilaca.
– Tko pjeva, zlo ne misli; tko misli, uopće ne pjeva.
O i oko crkve …..
– Pakao je magareća klupa neba.
– Najveće čudo koje je Gospod Bog učinio jest što je stvorio čovjeka – koji sumnja u to čudo.
– Potpuno je uspio onaj, koji ima oca admirala i strica kardinala.
– Ako od svećenika zahtijevamo potpuno odricanje od vlastitog života, onda mu dopustimo i brak.
O smrti …..
– U životnoj križaljci najcrnje prođu koje riješe – vodoravno.
– Mrtvi nisu oni koji nisu s nama, nego mi trenutno nismo s njima.
– I sa sprovoda žure: znači, opet ništa nisu shvatili.
O ljubavi i braku …..
– U životu kao i u javnoj kući – ponekad naiđeš i na poštenu kurvu.
– Službeni brak je početak miješanja – trećih.
– I na atletičarskoj stazi žena će s većim grudima prije – stići do cilja!
– I najsmioniji alpinisti su poklekli pred – Venerinim brijegom.
– Ženu obožavaj – da ne bi zgriješio – s drugom. Ne divi joj se, da ona ne bi zgriješila – s drugim.
– Dobra žena od zlog napravi dobrog, od dobrog napravi papučara.
– Uzalud je odvajati želudac od ljubavi, kad i guzica ima oblik srca.
– Sudbine žena su kontrastne: jedne zarađuju za goli život, druge od – golog života.
– Neusporedivo više ima prostituiranih muških duša, nego prostituiranih ženskih tijela.
– Plemići ne pričaju o plavoj krvi kad im se daje transfuzija.
– Suze su nijema abeceda bola.
– Nekada su ljudi prodavali ljude, danas ih kupuju.
– Nepripitomljene ljude kao i životinje – držimo u kavezima!
– Netko je velik jer se žrtvovao za mnoge; netko jer su mnogi žrtvovani za njega.
– Ne raspravljajte s istomišljenicima – sukobit ćete se!
– Pod sunčevim svjetlom iskah a ne nađoh pravog čovjeka; po mjesečini iskah a ne nađoh pravu ženu.
– Utješno je što umjetnost ne pozna granica, a neutješno je što ih ne poznaju ni umjetnici!
– Svijet citira mrtve filozofe, a slijedi žive govornike.
– Ljudi kao i brojevi; svaki deseti ima nulu.