Maestro Stipišić je potkraj života posebno bio posvećen prenošenju ljubavi prema klapskoj pjesmi na najmlađe generacije. Svoju dugogodišnju želju osnivanja natjecanja dječjih klapa osmislio je kao jednu od stalnih večeri Festivala dalmatinskih klapa u Omišu. Želja pokojnog maestra Ljube da se dječje klape natječu pod okriljem središnje klapske svetkovine u Hrvatskoj nastupajući na najvećem i najpriznatijem klapskom susretu onom u Omišu ovim projektom konačno je ostvarena.

Cilj pokretanja Večeri dječjih klapa
Očuvanje i prenošenje tradicije klapskog pjevanja, druženje
mladih klapskih pjevača na baštinskim zasadama, priprema za buduće pjevanje u odraslim klapama, kao i njihovo ohrabrivanje u istraživanju tradicijske glazbe Dalmacije.

Razvojni potencijal na razini predtercijalnog obrazovanja
Nakon pokretanja Večeri dječjih klapa idući cilj bit će uvrštenje Natjecanja dječjih klapa na FDK Omiš u Katalog natjecanja i smotri učenika i učenica osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske koja se provode u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i odobrena su od Ministarstva znanosti i obrazovanja. Uvrštenje u Katalog natjecanja omogućit će da se učenička i nastavnička postignuća ostvarena na Festivalu vrednuju i od strane AZOO što će nastavnicima/voditeljima pomoći u napredovanju u zvanje mentora i savjetnika. Također, učenici bi na osnovu postignutih rezultata mogli ostvariti određene benefite i nagrade u nastavnom procesu. Na dalje, u suradnji s AZOO u planu je organizacija stručnih skupova i radionica klapskog pjevanja. Sve navedeno bilo bi dodatan motiv učenicima i nastavnicima za sudjelovanje u Večeri dječjih klapa na FDK Omiš, a posljedično pridonijelo osnivanju novih dječjih klapa u Dalmaciji, cijeloj RH pa i šire, što i je primarni zadatak ovog natjecanja.

Dječje klape u osnovnim školama nisu rijetka pojava i njihov je broj u porastu. Glazbeni pedagozi, svjesni vrijednosti, te vođeni željom za očuvanjem tradicijske glazbe, formiraju dječje klape i na taj način senzibiliziraju mlade za tu vrstu glazbenog izričaja. Skupno muziciranje (pjevanje u klapi) omogućava djeci socijalnu integraciju i pripadnost grupi, što pomaže u njihovu razvoju i formiranju osobnosti. Razvija se osjećaj za timski rad, uvažavanje i razumijevanje okoline. Potiče se sposobnost povezivanja glazbenih djela s društvenom sredinom i povijesnim okolnostima. Putem iskustvenog učenja, pjevanjem u klapi oblikuje se stav, kako prema svojoj, tako i prema kulturi i tradiciji drugih naroda. Očuvanje tradicijske glazbe daje važnost regionalnim specifičnostima koje čine kulturno bogatstvo. Očuvati iskonsko, osvijestiti važnost pripadanja prostorima kojima su hodali naši pradjedovi, neprocjenjive su vrijednosti koje treba njegovati. Stoga je jedan od ciljeva Večeri dječjih klapa i doživljaj susreta i druženja kakav klapska pjesma nosi sa sobom i podvlači pod kožu za cijeli život postajući u formativnoj dobi mladih amatera modus vivendi, te prva skalina na putu k pjacama i pozornicama na kojima se slavi tradicionalna glazba.