Neretva, Hercegovina i klapska pjesma

12.Srpanj.2017.

Potpuno oprečan gradskom stilu Dubrovnika, na granici stare Dubrovačke republike uz tok rijeke Neretve, razvio se specifičan klapski izraz duboko protkan  vokalnim utjecajima ruralnih tradicijskih načina pjevanja doline Neretve. Specifičnosti kraja u kojem more susreće rijeku i duboko ulazi u kontinent, očituju se i u prirodnoj simbiozi dinarskih i mediteranskih pjevanja. Sonoran zvuk moćnih glasova, ravne duge fraze i prkosan, ponosit karakter, glavne su odlike pjevanja neretvanskog kraja.

Vječiti rivalitet između urbanih sredina (Opuzen, Metković, Ploče) osjeti se i u njihovu pjevu. Dolina Neretve čvrsto se veže uz početke FDK u Omišu. Klapa Gusari s Neretve iz Opuzena, koja je s klapom Marjan iz Splita podijelila prvu nagradu žirija, ali i osvojila prvu nagradu publike, svojim je uspješnim nastupom obilježila početak tog festivala. Veliku tradiciju klapskog pjevanja ima i grad Mostar, čija je istoimena klapa 70-tih godina prošlog stoljeća na omiškom festivalu osvajala nagrade. Pjesma Na Neretvi vodi ladnoj i prepoznatljivi dobri gorostas bas Nidžo (op. Nikola Jurković) starijim su klapskim generacijama ostali u dobrom sjećanju.

Bilo je za očekivati da će ponosni Neretljani opet zablistati na omiškom Festivalu. Devedesetih godina to se i dogodilo nastupima klape Luka iz Ploča. Njihovi uspjesi na festivalu, prepoznatljiv tenorski par (Bariša Oršulić Bare i Zoran Bebić Beba) te istaknuti voditelji Ivica Kaleb, Živko Ključe, Ilija Vasilj i Ante Vezilić zacrtali su put brojnim drugim klapama koje danas djeluju na tom području. Pokretanje Večeri mješovitih klapa i smještanje iste, u počecima, u Opuzen sigurno je bio dobar motiv mješovitoj klapi Opuzen, koja je pobjedama na toj večeri uvrstila među istaknute predstavnike ovog kraja.

U današnje vrijeme dalmatinska klapska pjesma ponovo se vraća “uzvodno” prema Mostaru gdje stoluje, kako je spomenuto, od početaka Festivala. Čitav niz uspješnih klapa u Hercegovini u novije vrijeme niče kao “gljive poslije kiše”. Danas na tom području djeluje dvadesetak  organiziranih klapskih sastava. Omiški festival prepoznao je i dao punu podršku ovom klapskom “bumu” u Hercegovini. Tako su renomirane klape iz Hercegovine imale čast svečano otvoriti 48. po redu Festival dalmatinskih klapa Omiš 2014. Veliko je to bilo priznanje tim klapama, a osobito onima koje su do sada nastupile na omiškim pjacama i doprinijele razvoju klapskog pjevanja u Hercegovini. Ugledni ljudi klapske pjesme potakli su tada Ustanovu Založba kralja Tomislava i organizirali jedinstvenu manifestaciju pod nazivom  Klape na Neretvi.

Od novijih, aktivnih klapa svakako treba istaknuti žensku klapa Drača iz Mostara koja je u dva navrata osvajala nagrade na omiškom festivalu, zatim žensku klapu Diva iz Širokog Brijega (finalistice 2015.-te), mušku klapu Trebižat iz Trebižata i mješovitu klapu Signum iz Čapljine koja je prošle 2015. pobijedila u Večeri mješovitih klapa Festivala dalmatinskih klapa u Omišu. Naravno, svega toga ne bi bilo bez silnog truda i velikog pregalaštva zaljubljenika u dalmatinsku pjesmu, brojnih klapskih voditelja, između kojih treba istaknuti Dragana Filipovića, Tomislava Sušca, Filipa Kneževića, Bojana Raguža ili Moniku Bule, kao i neimare  Ustanove “Založba kralja Tomislava” iz Čapljine predsjednika Stjepana Šutala, zatim Zdenka VeguPericu Jurkovića, Maru Bošković, Peru Markovića i ostale. Upravo je u ožujku 2015. godine potpisan Protokol o suradnji između Ustanove  i Festivala dalmatinskih klapa. Prema istom audicije za klape iz Bosne i Hercegovine koje su prijavile nastup na festivalu dalmatinskih klapa u Omišu održavaju se u vidu javnog koncerta. Koncert se pod nazivom „Klape na Neretvi“ ove godine po drugi put održava u Čapljini.

Koliko je važna dalmatinska pjesma u Hercegovini podsjetio nas je spomenuti član zaklade gosp. Perica Jurković prilikom službenog posjeta direkcije Festivala dalmatinskih klapa krajem siječnja ove godine riječima: “Dok se dalmatinska pjesma bude pjevala u Čapljini – i u Omišu će se pjevati opušteno i s užitkom” – aludirajući na vjekovnu povezanost hrvatskog naroda s obje strane granice.