Drago Ivanišević rođen je 10. veljače 1907. u Trstu. Djetinjstvo je proveo u Trstu i Splitu. U Trstu je polazio osnovnu školu, te započeo gimnaziju na njemačkom, potom nastavio na Sušaku na hrvatskom, a zatim je dovršio u Splitu.
Pjesnikov otac Mate bio je trgovac rodom iz Krila Jesenica u Poljicima, a majka Tomica Matija Brničević rodom je bila iz sela Kruga, također u Poljicima. Ivaniševićevi roditelji bili su iznimno (more…)

Omiška klapska biblija, kako je na jednoj od brojnih promocija nazvana Monografija Festival dalmatinskih klapa Omiš 1967-2016 autorice Herci Ganza, po riječima dugogodišnjeg umjetničkog voditelja Festivala mo. Dušana Šarca uistinu je kapitalno djelo hrvatske kulture. Kao aktivni dugogodišnji suradnik Festivala doživio je ovo djelo kao nostalgični roman o klapskoj bajci. “Monografija evocira sjećanja na klapske večeri i svitanja” (more…)

Prigodom zlatnog jubileja – pedesete obljetnice omiškog Festivala dalmatinskih klapa ravnatelj prof. Mijo Stanić odlučio je da se napiše monografija. Za autoricu odabrao je, već u tom poslu dokazanu spisateljicu, profesoricu komparativne književnosti Herci Ganza.

Prema njenim riječima, bio je to ključni trenutak njenog spisateljskog vijađa, koji joj je unio glazbu u život. (more…)

Omiška klapska biblija, kako je na jednoj od brojnih promocija nazvana Monografija Festival dalmatinskih klapa Omiš 1967-2016 autorice Herci Ganza, po riječima dugogodišnjeg umjetničkog voditelja Festivala mo. Dušana Šarca uistinu je kapitalno djelo hrvatske kulture. Kao aktivni dugogodišnji suradnik Festivala doživio je ovo djelo kao nostalgični roman o klapskoj bajci. “Monografija evocira sjećanja na klapske večeri i svitanja” – nastavlja akademik Jakša Fiamengo, također jedan od recenzenata, te dodaje kako je ovom monografijom klapsko pjevanje dobilo ne samo dokument o svom djelovanju, već i atmosferu klapskog života; približila nam je ljude koji za klapsku pjesmu daju i više od sebe samih, ono što običan zaljubljenik samo nazire. Meštri od glasova u skupnom poretku pretvaraju se u u onaj moćniji, najmoćniji – u glas, jedan jedini i jedinstveni, glas koji zvoni stoljećima i uvijek nas iznova podsjeća da ipak nismo mali na điografskin kartan …

~~~~~

Festival izvan pozornice: Konoba “U našeg Marina”

Festival dalmatinskih klapa ne događa se slučajno u Omišu. Nastao iz ljubavi prema pjesmi – a pokrenuo je grad, ljude, bezbrojne udruge, tvrtke, ugostitelje ….. sve u službi pjesme, klapa, pjevača, voditelja, skladatelja, tekstopisaca i svih zaljubljenika u klapsku pismu koji svakog ljeta hodočaste Omiš, njegove kale, pjace i pjacete, restorane, konobe, betule. Sve u želji čuti lipu pismu, dobro se zabaviti, pjevati, dobro jesti, popiti dobru kapljicu, razveseliti se ….. čitav grad nastoji kao dobar domaćin da klape, pjevači, gosti i ostali što ugodnije i bezbrižnije provedu vrijeme izvan pozornice kako bi večer i pismu dočekali s nestrpljenjem i užitkom, a kasnije nastavili s druženjem i pjesmom do ranih jutarnjih sati. Jedno mjesto posebno je zanimljivo i prati ukorak festivalska događanja. To je, pogađate, kultna konoba “U našeg Marina” – autorica Herci Ganza o tome u Monografiji piše …..

Notna edicija Krešimira Magdića ‘Muka, smrt i uskrsnuće Isusa Krista u pučkim napjevima Dubrovačke biskupije’ u izdanju Folklornog ansambla Linđo predstavljena je u pred Uskrs protekle godine u dubrovačkoj katedrali u izravnom prijenosu na kanalima Dubrovačke biskupije.
Riječ je o trećoj notnoj ediciji na kojoj surađuju Magdić i Linđo, a pokazatelj su vrijednog napora Linđovaca za očuvanje baštine. (more…)

Klapa je krug, a središte mu je u Omišu. Tako sam jednom zapisao, tako i danas mislim.

Krug je istodobno i središte svijeta i njegov omotač- ničime nije ograničen, a najmanje ne crtom koja ga opisuje (opasuje!) i kruži oko njegova središta. On je beskonačno koncenloičan, on je način rasprostiranja poruka iz središta. Krug je – filozofi će to reći – proširena točka, znak ishodišnog jedinstva, može simbolizirati (more…)