“Klapska pjesma – od konobe do svjetske kulturne baštine”

15.Veljača.2023.

Tijekom posljednjih sedam nedjelja od 29. travnja do 10. lipnja 2018. Hrvatska radio televizija na svom 1. programu emitirala je glazbeno – dokumentarnu seriju “Klapska pjesma – od konobe do svjetske kulturne baštine” promovirane još prošle godine na 51. FDK Omiš 2017.
Dokumentarna serija nastala je prema zamisli ravnatelja Festivala dalmatinskih klapa Omiš Mije Stanića nakon što je u suradnji s umjetničkim ravnateljem Dušanom Šarcem predložio Hrvatskoj radioteleviziji da napravi dokumentarnu emisiju o 50. obljetnici Festivala dalmatinskih klapa Omiš.

Zvonimir Varošanec preuzeo je na sebe ulogu autora i scenarista te predložio da se najprije pregleda arhivski materijal i provjeri može li se krenuti u snimanje serije od više nastavaka. Nakon pregleda više od 1 300 arhivskih vrpca i snimanja brojnih intervjua na terenu došlo se do obilja materijala te napokon do sedam dokumentarnih nastavaka u trajanju od 55 minuta koji donose intrigantnu priču o klapskoj pjesmi i jednome malom i skromnom festivalu koji je čudesno zadužio hrvatsku glazbu, a gradić Omiš, kako se ističe u filmu, učinio središtem klapskoga kruga.

~~~~~

~~~~~

U dokumentarnoj seriji zastupljeni su gotovo svi važniji autori i izvođači klapske pjesme te gotovo sve velike klape. Serija daje i sliku vremena te autora i izvođača koji su bili suvremenici klapske pjesme od pedesetih godina prošloga stoljeća sve do danas.

“Okosnica cijele priče upravo je omiški festival jer se serija ponajprije bavi pjevanjem a capella, a tek usput, i to radi razumijevanja konteksta, i klapskim pjevanjem uz glazbenu pratnju. Bila je potrebna mukotrpna rekonstrukcija prvih dvadeset godina Festivala dalmatinskih klapa Omiš jer su televizijski prijenosi bili rađeni uglavnom uživo te je, nažalost, malo toga ostalo sačuvano na vrpcama. Srećom, direkcija Festivala raspolaže bogatom arhivom fotografija pa nas je to, kao i obilje podataka koje je prikupila autorica monografije Festival dalmatinskih klapa Omiš 1967. – 2016. Herci Ganza, u konačnici ohrabrilo da krenemo u pothvat”, ističe autor i scenarist Zvonimir Varošanec.

Dodaje da je videomaterijal ono što je za ovu prigodu bilo možda najdragocjenije jer je Hrvatska radiotelevizija sačuvala brojne emisije pučke i predajne kulture od ranih 60-ih godina prošloga stoljeća do danas.

Vrijedan videomaterijal pronađen je i u informativnim emisijama Hrvatske televizije (HRT – HTV) te u arhivima Hrvatskoga radija (HRT – HR) i tvrtke Croatia Records. U rekonstruiranju klapskoga pjevanja od njegovih početaka do danas pomogli su i arhivski primjerci tjednika Arena koji je također bio pokroviteljem omiškoga festivala te radovi i publikacije brojnih znanstvenika među kojima su Jerko Bezić, Jakša Primorac, Vedrana Milin Ćurin, Eni Buljubašić, Maja Povrzanović i Jurica Bošković te stručni suradnici serije Joško Ćaleta i Bojan Pogrmilović.

“Želim reći kako je rad na ovoj seriji za mene bio pravi užitak. Imao sam veliku podršku ravnatelja Programa HRT-a Renata Kunića te Brune Kovačevića i Vladimira Brnadića, a i doista sjajnu ekipu. Producentica serije o klapskome pjevanju Marija Kosor radila je na najvećim HRT-ovim serijama, montažerka Davorka Feller već je odavno jamstvo uspjeha dokumentarnih projekata, a već se sjajno afirmirala i mlada asistentica režije Antonina Ćuk koja je sa mnom radila i na seriji o zagrebačkoj školi šansone Takvim sjajem može sjati. Već tad sam u dobroj mjeri prevrnuo arhivu te naučio kako se u traženju materijala nikad ne smijem predati. Pročitao sam sve što je napisano o toj glazbenoj vrsti koja je prevažnim dijelom našega glazbenog i ne samo glazbenoga identiteta. Pregledali smo više od 1 300 vrpca i pronašli mnoge klapske bisere iz produkcije Hrvatske radiotelevizije te snimili gotovo sve važnije klape i živuće velike autore nove klapske pjesme, što mi je pričinjalo poseban užitak. Srećom, većinu sam tih ljudi već dobro poznavao jer su tijekom niza godina gostovali u mojim brojnim emisijama uživo. Ono što smatram najvećim vlastitim postignućem jest da sam tek sad, radom na ovoj seriji, stekao dublje znanje o klapskoj pjesmi. Nadam se da će to moći reći i naši gledatelji. Na kraju želim zahvaliti i ljudima bez kojih serije ne bi bilo: ravnatelju Festivala dalmatinskih klapa Miji Staniću i njegovu sjajnomu timu s kojim sam u prošlih godinu i pol dana surađivao gotovo svakodnevno”, kaže autor i scenarist serije Klapska pjesma – od konobe do svjetske kulturne baštine Zvonimir Varošanec.

“Vjerujem da će važnost ove dokumentarne serije biti na višestruku korist, ne samo Festivalu dalmatinskih klapa Omiš i njegovim građanima, nego i na korist svim istinskim zaljubljenicima u tradicijsku klapsku pjesmu. Priča o razvoju klapske pjesme, od samih korijena u glagoljaškome pjevanju do njezine današnje pretjerane estradizacije, te smještanje klapske pjesme u vremenski, prostorni i povijesni okvir, svakako daje toj seriji neprocjenjivu nacionalnu vrijednost kao kulturološko blago i kao temelj za neka buduća kretanja i proučavanja klapske pjesme. Važno je i to da je, nasreću, iskorištena možda i posljednja prilika da se sačuvaju neke snimke prije njihova trajnoga uništenja te odrade zanimljivi intervjui s brojnim sudionicima od kojih je velik broj u trećoj životnoj dobi”, ističe ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa Omiš Mijo Stanić.

~~~~~

Sa promocije serijala u srpnju 2017. godine