Klapska pjesma – od konobe do svjetske kulturne baštine
Promocija serijala “KLAPSKA PJESMA – OD KONOBE DO SVJETSKE KULTURNE BAŠTINE” prikazivanjem druge epizode izvedena je 14. srpnja 2017. u Kongresnoj dvorani hotela “Plaža”. Druga epizoda obrađuje razdoblje prvih pet godina omiškog Festivala, od 1967. do 1971. god. O serijalu su govorili urednik Zvonimir Varošanec i ravnatelj FDK Mijo Stanić. Dokumentarna serija nastala je prema ideji ravnatelja FDK Omiš Mije Stanića, a nakon što su ravnatelj i umjetnički ravnatelj Festivala Dušan Šarac predložili HTV-u da napravi dokumentarnu emisiju o 50-oj obljetnici FDK Omiš.
Zvonimir Varošanec preuzeo je na sebe zadatak autora i scenarista te predložio da se najprije pregleda arhivski materijal i vidi može li se krenuti u snimanje serije od više epizoda. Nakon pregleda više od 1300 arhivskih vrpci i snimanja brojnih intervjua na terenu došlo se do obilja materijala, te napokon do sedam nastavaka, svakog u trajanju od 55 minuta, koji pričaju intrigantnu priču o klapskoj pjesmi i jednom malom i skromnom Festivalu koji je upravo čudesno zadužio hrvatsku glazbu, a gradić Omiš učinio “središtem klapskog kruga”. U seriji su zastupljeni gotovo svi značajniji autori i interpreti klapske pjesme; gotovo sve velike klape. Dana je i slika vremena te autora i interpreta koji su bili suvremenici klapske pjesme od pedesetih godina prošlog stoljeća do danas. Okosnica ove serije upravo je omiški festival jer se serija bavi prije svega a capella pjevanjem, a tek usput, i to radi razumijevanja konteksta, i klapskim pjevanjem uz glazbenu pratnju.
Bila je potrebna mukotrpna rekonstrukcija prvih dvadeset godina FDK Omiš jer su televizijski prijenosi bili rađeni uglavnom uživo te je, nažalost, malo toga ostalo sačuvano na vrpcama. Srećom, direkcija FDK raspolaže bogatom Foto arhivom. To i obilje podataka što ih je skupila autorica monografije „Festival dalmatinskih klapa Omiš 1967 – 2016“, Herci Ganza, koja se među ostalim oslonila na bogatu arhivu lista Slobodna Dalmacija, definitivno su ohrabrili autora da krene u ovaj pothvat. Ono što je za ovu prigodu bilo možda najvrednije, jer riječ je ipak prvenstveno o video materijalu, relativno su brojne i pomno sačuvane emisije pučke i predajne kulture HTV-a od ranih 60-tih godina prošlog stoljeća do danas.
Vrijedan video materijal pronađen je i u informativnim emisijama HTV-a te u arhivi Hrvatskog radija i nakladnika Croatia Records. U rekonstruiranju klapskog pjevanja od njegovih početaka do danas pomogli su i arhivski primjerci tjednika Arena koji je također bio pokroviteljem omiškog Festivala te radovi i publikacije brojnih znanstvenika među kojima su Jerko Bezić, Jakša Primorac, Vedrana Milin Ćurin, Eni Buljubašić, Maja Povrzanović, Jurica Bošković te napokon stručni suradnici serije Joško Ćaleta i Bojan Pogrmilović. Montažerka Davorka Feller, asistentica režije Antonina Ćuk te urednik, redatelj, istraživač i scenarist Zvonimir Varošanec nastojali su da svaki od sedam nastavaka serijala otvori i barem u osnovnim crtama razradi i poneko od stručnih pitanja kao što su primjerice uloga različitih glasova u klapskoj pjesmi, pitanje fuzije, glasnog i tihog pjevanja, obrada i aranžmana, komercijalizacije i estradizacije klapske pjesme itd. ne bježeći pri tom od polemike i suprotstavljenih mišljenja.