Izložba u povodu 100. obljetnice rođenja Dinka Fija u NSK
Uz 100. obljetnicu rođenja velikana dalmatinske klapske pjesme Dinka Fija, usto jednog od naših najistaknutijih melografa i glazbenih pedagoga, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Festival dalmatinskih klapa Omiš priređuju izložbu posvećenu njegovu životu i djelovanju.
Izložba Daleko su moji škoji otvorena je u utorak 9. travnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a moći će se pogledati do 19. travnja 2024. godine.
Na svečanom otvorenju govorili su dr. sc. Joško Ćaleta, prof. dr. sc. Marko Rogošić i dr. sc. Tatjana Mihalić, a svojom su pjesmom i interpretacijom Fiovih skladbi i obrada narodnih pjesama susret oplemenili klapa Nostalgija i vokalni ansambl Prvi komin Snježanin, koje je i osnovao maestro Fio, te klapa Sagena s kojom je intenzivno surađivao.
Izložba će 27. lipnja, uoči otvaranja 58. Festivala dalmatinskih klapa Omiš, biti otvorena i u muzeju Festivala.
Na portalu Glazba.hr možete pročitati širi osvrt na maestra Fija i njegovu obljetničku izložbu-
~~~~~
~~~~~
Ostavština Dinka Fija, prema njegovoj želji, čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u Zbirci muzikalija i audiomaterijala, koju je rado i često posjećivao. Zahvaljujući tomu, od 2014. u čast maestru Fiju u NSK su se priređivali koncerti objedinjeni pod nazivom Fiofest (2014., 2016., 2018., 2021.), a 2021. godine predstavljena je i Digitalna zbirka maestra Fija odnosno virtualna izložba Maestro moj na portalu Digitalne zbirke NSK.
Mijo Stanić, prof., ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa Omiš:
Mogu s velikom sigurnošću reći da su mi kao djetetu upravo sjajne interpretacije klape Ošjak i te skladbe bile prva ljubav prema klapskoj pjesmi, ljubav koja me „infetala“ za cijeli život.
prof.dr.sc. Marko Rogošić:
Tijekom mojih godina s Nostalgijom pjevali smo mnoge, često i vrlo različite glazbene komade, obično na visokoj interpretativnoj razini. Ipak, kad bi mene zadužili za oblikovanje koncertnog programa i kad bih očekivao osobito teške izvedbene uvjete – primjerice gluhe prostore, pjevanje u žamoru ili na sumnjivim razglasima – uvijek bih najradije birao Fiove obrade ili skladbe. To je bilo zato jer smo u svakom trenutku mogli posegnuti u zobnicu koju je za nas pomno pripremio maestro Fio, napipati željeni plod, odgristi komadić i velikodušno podijeliti užinu sa slušateljima.
dr.sc. Joško Ćaleta:
Brojni koncerti, festivali, smotre i susreti na kojima nastupaju klape, ali i različiti vokalni ansambli, predstavljajući dijelove Fiova opusa, imaju nazivnik „tradicionalni“, što upravo svjedoči o njegovoj veličini i prisutnosti u našim aktivnostima u kojima je repertoar koji je Dinko Fio „posadio“ jednostavno nezaobilazan dio naše glazbene prakse.
~~~~~
~~~~~