U narednih 20 godina klapa Trogir, potvrđuje svoju kvalitetu osvajanjem dvadesetsedam nagrada omiškog žirija ili publike, a 1986. godine Trogir je proglašen najuspješnijom klapom prva dva desetljeća Festivala. Klapom su dirigirali svojevremeno vodeći umjetnički glazbeni stručnjaci. Spomenimo neke:  Josip Veršić, Silvije Bombardelli, Nikolaj Žličar, Nikola Buble, Ljubo Stipišić, Joško Ćaleta, Duško Tambača, Vladan Vuletin i drugi.
Veličina i zasluga klape Trogir jest u tome što je svojom kvalitetom pjevanja, a posebno odnosom prema pjevanoj tradiciji svoga kraja, uspjela dokazati da je moguće pjevati na gotovo akademskoj razini, a da se pri tom sačuva prikladna atmosfera tradicionalnog napjeva. Upravo te napjeve, koje su u dobroj mjeri sakupljali i sami članovi klape, sačuvali su od zaborava i objavili na svojim nosačima zvuka i tiskanim zbirkama pjesama. Danas su ti napjevi nezaobilazna literatura gotovo svim klapama. Zvuk klape Trogir, poseban i neponovljiv, kao da je tonska slika prizora trogirskih starina, crkvi i zvonika, polja i vrtova, zora i sutona koji plamsaju na površini mora. Sve nabrojano kao da odzvanja na poseban način bojeći njihova grla i dajući tom pjevu svevremenu jedinstvenost. Ima se ponekad dojam da trogirska pjesma crpi svoj sklad iz bratske veze pjevača, što često i odgovara istini. Naime, od početaka, u pjevačkim postavama klape svojevremeno pjevaju braća Geić, Frana, Coce …

U zenitu svoga klapskog puta, klapa Trogir prestaje djelovati u prvoj polovici devedesetih godina prošlog stoljeća. Nakon desetak godina stanke, 2003. godine, klapa se nakratko ponovo okuplja da bi nastupima na Poljudu, zatim Lisinskom i još nekim koncertnim prostorima diljem Hrvatske proslavila 40 godina djelovanja. Iza klape Trogir je ostao veleban opus ispjevanih dalmatinskih narodnih napjeva, skladanih novih klapskih kompozicija, modernih popularnih festivalskih pjesama te svjetskih, klasičnih i sakralnih kompozicija internacionalne provenijencije. Mnogi mladi pjevači odrastaju slušajući trogirske tenore, baritone i basove, pokušavajući kopirati načine jedinstvenih izvedbi klape Trogir.
Čudesni glasovi i interpretacije Vinka Coce, Zorana Demirovića Čučija, Duje Coce, Marija Franića, Tonća i Frane Frane, Marinka Rožića i Vlade Rilje, dakle najslavnije trogirske postave pjevača, ostat će nedostižan uzor i trajna vrijednost naše glazbene tradicije. Nažalost iz ovog sastava prerano su otišli i legenda dalmatinske klapske pisme dugogodišnji prvi tenor Vinko Coce i njegov „šekondo“ Čuči – Zoran Demirović, a pridružio im se i bard Vlado Rilje.

Autor teksta: Ante Rados

Dr. Nikola Buble, dirigent i etnomuzikolog, svojevremeno i sam pjevač i voditelj klape Trogir o počecima klape piše ovako:
Koncem 1963. godine zabilježen je podatak o prvom službenom nastupu RPD "Kolo" na programu kojeg su bili izvedeni i trogirski narodni napjevi. Napjeve je izveo, kako je to onda navedeno, "Mali zbor narodnih trogirskih pjesama".
Posljedica je toga osnivanje 1964. godine "Grupe Dalmatinaca" (današnje klape "Trogir") unutar RPD "Kolo", koje je tada radilo pod umjetničkim vodstvom dirigenta Josipa Veršića.
Grupu su sačinjavali pjevači: Nikša Bilić Panto, I. tenor, Špire Piteša, Ivan Puović Grlin i Ivo Čatlak II. tenori, Stanko Geić i Ante Padovan, baritoni te Čiril Cvetko i Živko Šantić Šura basovi. Prvi voditelj "Grupe Dalmatinaca" bio je Ivo Marinković, glazbeni učitelj iz Donjih Kaštela.
Već iduće 1965. godine, kada se shvatilo da je za dalji napredak "Grupe Dalmatinaca" potrebniji zamašniji i organiziraniji rad, za voditelja je angažiran već spomenuti splitski zborovođa Josip Veršić.
"Grupu Dalmatinaca" su tada sačinjavali pjevači: Nikša Bilić Panto i Joško Šantić Mičelini I. tenori, Špire Piteša i Ivo Čatlak II. tenori, Duško Geić, Stanko Geić i Ante Padovan baritoni, te Živko Šantić Šura i Josip Bepo Mirat basovi. To je bio prvi manji organizirani vokalni ansambl kome je prvenstvena  zadaća rad na očuvanju i rasprostiranju starih trogirskih napjeva.
1967. godine mješoviti zbor KUD-a "Kolo" prekida rad i u društvu nastavlja djelovati samo "Grupa Dalmatinaca, tada već oktet Trogir, koji od 1969. godine djeluje pod imenom klapa Trogir.

Klapa Trogir:
prvi tenor: Vinko Coce
drugi tenori: Duje Coce, Zoran Demirović, Mario Franić, Joško Ćaleta
baritoni: Tonći Frana, Frane Frana, Igor Brešan
basovi: Marinko Rožić, Vlado Rilje

Prije prvog nastupa na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu u klapi su pjevali još i Nikola Bilić Dura, braća Branko i Gojko Ercegović, Miro Koc i Ante Toni Brešan.