Jedna od nezaobilaznih legendi Omiša XX. stoljeća nesumnjivo je omiški liječnik dr. Ivo Šaškor (1924.-1994.). Osim u svojoj popularnoj ordinaciji, ovaj je “dobri duh Omiša”, svestrani intelektualac, erudit, strastveni latinist i talijanist, zaljubljenik u hrvatsku povijest i Pročitaj više

Konačno, nakon dvije godine odgađanja uvjetovanih pandemijom, Festival dalmatinskih klapa Omiš 2022. godine po prvi put organizira Smotru dječjih klapa. Nastupale su dječje klape na omiškom Festivalu – uglavnom kao gosti. Na zadarskom Festivalu dječjih klapa u njegovih dvanaest izdanja nastupilo je preko 60 dječjih klapa. Pročitaj više

Kad se ugase reflektori i podijeljenim priznanjima odjavi svaki od omiških Festivala dalmatinskih klapa, u pravilu ostaju neke dileme, nedorečenosti, jednom riječju razilaženja o kojima umjetnički savjet i organizacijski odbor kasnije detaljno raspravljaju.

Kratko bi se htjeli osvrnuti na neke aktualnosti s početaka festivala. Riječ je o Pročitaj više

Večer klapa debitanata u Bolu na otoku Braču ima uistinu posebno značenje kako za Omiški festival tako i za Bol. Dugogodišnja skladna veza Festivala dalmatinskih klapa i Bola na Braču, turističkog bisera Lijepe naše koji je oduvijek bio privlačan prvi korak novim Pročitaj više

Mješovite klape baštine bogatu prošlost na Omiškom festivalu. Relativno su brzo izborile mjesto u natjecateljskim programima, ali time nisu stekle pravnu osobnost. Za razliku od ženskih klapa prema kojima su pojedinci (u stručnim krugovima) pokazivali nesklonost, pa Pročitaj više

Omiška klapska biblija, kako je na jednoj od brojnih promocija nazvana Monografija Festival dalmatinskih klapa Omiš 1967-2016 autorice Herci Ganza, po riječima dugogodišnjeg umjetničkog voditelja Festivala mo. Dušana Šarca uistinu je kapitalno djelo hrvatske kulture. Kao aktivni dugogodišnji suradnik Pročitaj više

Kartoline – poštanske razglednice, su ne tako davno, bile jedan od osnovnih načina veze i komunikacije i prenosile su tople pozdrave i dobre želje, uz prekrasne slike i motive. Mnoge kartoline su prava mala umjetnička Pročitaj više

Maestro Duško Tambača vrijedna je i nezaobilazna poveznica dalmatinske klapske pjesme, Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, brojnih klapa, skladatelj, melograf i obrađivač, glazbeni pedagog, klapski voditelj …

Rodio se u staroj i uglednoj šibenskoj obitelji. Završio je klasičnu gimnaziju, a glazbeno obrazovanje stekao je u Splitu, gdje je živio Pročitaj više

Omiška klapska biblija, kako je na jednoj od brojnih promocija nazvana Monografija Festival dalmatinskih klapa Omiš 1967-2016 autorice Herci Ganza, po riječima bivšeg umjetničkog voditelja Festivala mo. Dušana Šarca uistinu je kapitalno djelo hrvatske kulture. Kao aktivni dugogodišnji suradnik Festivala doživio je ovo djelo kao nostalgični roman o klapskoj bajci. “Monografija evocira sjećanja na klapske večeri i svitanja” – nastavlja akademik Pročitaj više

Na Dušni dan drugi studenog 1891. na godine dogodila se nesreća koja je zauvijek ostavila trag na Preko i otok Ugljan. Naime, navršilo se 134 godine od tragične smrti šesnaest lavandijera koje su stradale na putu od Preka prema Zadru. Stradale su u rano jutro noseći čisto rublje gospodi u Zadar.

Na Večeri novih skladbi 21. Festivala dalmatinskih klapa Omiš 1987. zadarski prof. Ivo Nižić skladao je na vlastiti tekst skladbu „Plač prijeških lavandijera“ koju je na 21. izdanju 1987. godine izvela ženska klapa „Zadranke“.

~~~~~

Klapa “Zadranke” na 21. FDK Omiš 1987. praizvele su skladbu Ive Nižića “Plač prijeških lavandijera”.
Kasnije je skladba na festivalu izvedena još sedam puta.
Kliknite ovdje i preuzmite notni zapis skladbe u .pdf formatu

~~~~~

~~~~~

Ljubo Stipišić Delmata suosnivač Festivala dalmatinskih klapa, jedan od očeva dalmatinske pisme i njezine renesanse u Omišu. O tom tihom, velikom čovjeku nebrojene i velike riječi su ispisane ili će biti, a njegovi fascinantni biografski podaci govore rječito o zaljubljeniku koji je vratio dostojanstvo onome što je često bio jedini švog dalmatinskog čovika; njegovoj klapi i njegovoj pismi  ….. Pročitaj više

Prva „ekskurzija“ finalista Omiša, slobodno možemo tako nazvati taj desant klapa na Zagreb, dogodio se 29. rujna 1984. godine. Organizaciju tog povijesnog koncerta potpisuje Festivalski odbor, a u njoj je sudjelovalo svih deset klapa sudionica završn Pročitaj više

Klapa je krug, a središte mu je u Omišu. Tako sam jednom zapisao, tako i danas mislim.

Krug je istodobno i središte svijeta i njegov omotač- ničime nije ograničen, a najmanje ne crtom koja ga opisuje (opasuje!) i kruži oko njegova središta. On je beskonačno koncenloičan, on je način rasprostiranja poruka iz središta. Krug je – filozofi će to reći – proširena točka, znak ishodišnog jedinstva, može simbolizirati Pročitaj više

Prošlo je deset godina otkako smo ostali bez čovjeka koji je za klapski izričaj, ali i glazbu u cjelini, uradio nemjerljivo mnogo – bez dr. sc. Nikole Buble. Umjetnički ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa Omiš bio je od 1992. do 1997. godine. Bio je redoviti profesor na Pročitaj više

Opisivati skladateljski opus Krešimira Magdića, a ne spomenuti pjesnika Jakšu Fiamenga jednostavno nije moguće.  “Kao mladom skladatelju veliki problem mi je bio naći dobar tekst. Međutim, imao sam sreću da me je pokojni Momčilo Popadić upoznao sa Jakšom Fiamengom, i od tada naša suradnja traje“.

A počeo je Krešendo, kako ga je od milja zvao Jakša, već 1966. kao Pročitaj više

~~~~~

„Izvorna dalmatinska pjesma bilježi novi uzlet. Pjeva je sve više djece, imali smo rekordan broj prijava dječjih klapa. Zadovoljan sam i kvalitetom na ovogodišnjem Festivalu, a moram pohvaliti i izbor pjesama koje jačaju most između publike i izvođača, jer ipak je publika ta koja nas nosi. Sudeći po brojnim upitima za kartu više, ali i reakcijama uživo i na našim društvenim mrežama – na pravom smo putu“, ističe po završetku 59. Festivala čelni čovjek Festivala Mijo Stanić.
Pročitaj više

Ej čovječe vrati se sebi, dok još imaš kome!

Zar nismo ovdje večeras, i ovdje i drugamo, i večeras i svaki dan i svaki dah radi onoga našeg posebnog, onoga pojedinačnog, osobnog!? Jerbo, može li opće, može li općenitost Pročitaj više

Na rođendan “Trogirskog slavuja” Vinka Coce otkrivena je njegova bista u dvorištu Muzeja grada Trogira. Bista će se privremeno nalaziti na toj lokaciji, a onda će se prebaciti na čiovsku rivu. Samu ideju izrade biste objeručke Pročitaj više

Već se godinama, u početku na Silvestrovo, kasnije i na Badnjak, klape okupe na splitskoj Pjaci, točnije Ispod ure i poklone klapsku pismu građanima Splita, svima koji bi se zatekli tu s namjerom ili u prolazu. Okupljanje počinje obično oko podneva, a otpjeva se niz tradicionalnih i božićnih pjesama. Bude tu

U povodu dvadesete obljetnice od smrti velikana dalmatinske pjesme Zdenka Runjića, Omiš želi zahvaliti skladatelju svečanim koncertom ‘Večer u sjećanje na Zdenka Runjića’ koji će se održati 3. studenoga u zagrebačkoj Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Mijo Stanić, ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa Omiš dao je tjedniku Nacional tom prilikom intervju.

“Festival dalmatinskih klapa Omiš već 38 godina tradicionalno održava koncerte pod nazivom ‘Pismo moja hrli tamo – Zagrebu na dar’ kao dar našem glavnom Gradu. Na koncertima koji se tradicionalno održavaju u jesen, nastupaju Pročitaj više

Klapa Ošjak je u medijima često nazivana legendarnom. Višestruka je pobjednica festivala dalmatinskih klapa u Omišu, dvostruka apsolutna pobjednica istog, nagrađena je Porinom za najbolji album folklorne glazbe 1997., a 2016. je primila Povelju Republike Hrvatske za osobite Pročitaj više

Ako bi netko želio izdvojiti najdalmatinskiji – najmediteranskiji, od svih hrvatskih glazbenih fenomena, zacijelo bi se odlučio za klapsko pjevanje koje predstavlja idealan spoj tradicijskog i popularnog s pozitivnom težnjom širenja izvan granica Dalmacije, izvan zamišljenih mediteranskih granica.

Malo je glazbenih festivala u Hrvatskoj koji se mogu podičiti takvim utjecajem na svoje izvođače. Omiš je Mecca klapskog pjevanja, pobjeda na njegovim pozornicama godinama se prepričava, legende ostaju zauvijek zabilježene. Upravo je natjecateljski karakter ono što mu je od prvih godina priskrbio epitet posebnog, različitog od brojnih smotri, susreta i festivala Pročitaj više

Nagrada Stručnog ocjenjivačkog povjerenstva

~~~~~

Nagrada publike

~~~~~

~~~~~

~~~~~

~~~~~

~~~~~

Ustanova „Založba kralja Tomislava“ utemeljena je 1997. godine od strane 15 građana i 5 udruga i registrirana je kod suda u Mostaru. Djelatnost Ustanove je usmjerena na očuvanje i razvitak kulturnog identiteta Hrvata Čapljine i šire kroz likovne, glazbene, kazališne i druge kulturne aktivnosti. Sa značajnim aktivnostima je počela od 2006. godine nakon dovršetka izgradnje jednog dijela Hrvatskog kulturnog središta u Čapljini (Umjetnička galerija). Od tada pa do danas ova Ustanova je organizator i poticatelj brojnih kulturnih događaja posebno u oblasti likovne kulture.

U galeriji „Vjeko Božo Jarak“ u Podkosi izloženo je u stalnom postavu preko stotinu remek djela najistaknutijih hrvatskih slikara i kipara moderne i suvremene umjetnosti (Frano Kršinić, Josip Poljan, Edo Murtić, Šime Vulas, Josip Biffel, Ivo Dulčić, Đuro Seder, Kuzma Kovačić, Frano Šimunović, Kruno Bošnjak, Zlatko Šulentić i brojni drugi).
U postavu Hrvatskog kulturnog središta do sada je Založba organizirala oko 60 izložbi najpoznatijih hrvatskih slikara i kipara. Izložbe su najčešće ostvarene temeljem suradnje i posudbe umjetničkih djela od strane Moderne galerije iz Zagreba s kojom ova Ustanova ima višegodišnju uspješnu suradnju. Ustanova raspolaže i značajnih vlastitim fundusom slika i skulptura. Dio njih je predstavljen i na izložbama izvan Čapljine (Mostar, Omiš, Opuzen).

Značajna je i izdavačka djelatnost Ustanove a čiji je 60-tak izdanih naslova iz oblasti likovne umjetnosti, glazbe, povijesti i dr.
Od 2004. godine Ustanova je pokrovitelj održavanja već tradicionalne Umjetničke kolonije Čapljina gdje u višednevnom likovnom stvaranju svake godine sudjeluje oko 30-tak uglavnom akademskih slikara iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine i koja ima već značajan fundus umjetničkih slika. Ustanova je organizator brojnih kazališnih predstava i organizator gostovanja niza kazališta iz Republike Hrvatske (HNK Split, HNK Šibenik, Kazalište Komedija, Histrioni, Teatar Kerekeš, Exit itd).

U nizu organiziranih glazbenih događaja na prvom mjestu treba istaći suradnju sa Festivalom dalmatinskih klapa Omiš. Suradnja datira od 2014. godine kada je 48. Festival dalmatinskih klapa otvoren „Večeri hercegovačkih klapa“, nakon čega je u ožujku 2015. godine i potpisan Protokol o suradnji ove dvije institucije. Temeljem sporazuma svake godine se organizira koncert klapske pjesme „Klape na Neretvi“. Koncert je ujedno i audicija klapa za nastup na Festivalu dalmatinskih klapa i na njemu sudjeluju prijavljene klape iz Bosne i Hercegovine i dio klapa iz južnog dijela Republike Hrvatske (Dubrovnik, Korčula, Mljet, Pelješac, Metković, Vrgorac i dr).

~~~~~

~~~~~

Svi dosadašnji koncerti pokazuju uspješnu suradnju Ustanove „Založba kralja Tomislava“ i Festivala dalmatinskih klapa te zadovoljstvo sudionika koncerta kao i ljubitelja klapske pjesme te doprinose i njenoj popularizaciji. Valja naglasiti da se sve aktivnosti ove Ustanove temelje na doprinosu njezinih članova i vanjskih suradnika bez ikakve naknade a za sve posjetitelje svih kulturnih događaja u organizaciji ove Ustanove nazočnost tim događajima je bez naknade i plaćanja.

Tijekom posljednjih sedam nedjelja od 29. travnja do 10. lipnja 2018. Hrvatska radio televizija na svom 1. programu emitirala je glazbeno – dokumentarnu seriju “Klapska pjesma – od konobe do svjetske kulturne baštine” promovirane još prošle godine na 51. FDK Omiš 2017.
Dokumentarna serija nastala je prema zamisli ravnatelja Festivala dalmatinskih klapa Pročitaj više

Brze su i brojne bile reakcije na tekst „Puste su (omiške) kale“, kao osvrt na ovogodišnja zbivanja 56. Festivala dalmatinskih klapa u Omišu. Od „Slažem se s vama 101 posto“ (prof. Srzić, Makarska) do „Mogli ste dati više prostora mješovitim klapama“ (klapski voditelj Filian Vuletić), od „Hvala vam na podstreku klapama, koje njeguju izvorne napjeve“( Ante Roguljić, klapa „Krunik“) do očekivane reakcije prof. Mije Stanića, ravnatelja „Omiša“.
–Kao odgovorna i otvorena osoba na važnoj funkciji, u potpunosti sam svjestan i prihvaćam većinu kritika iz vašeg osvrta na ovogodišnji 56. omiški Festival. Također, drago mi je da ste voljni objaviti intervju sa mnom kako bismo dodatno popričali o ovogodišnjem Festivalu – počeo je prof. Stanić ugodni razgovor Pročitaj više

Potpuno oprečan gradskom stilu Dubrovnika, na granici stare Dubrovačke republike uz tok rijeke Neretve, razvio se specifičan klapski izraz duboko protkan  vokalnim utjecajima ruralnih tradicijskih načina pjevanja doline Neretve. Specifičnosti kraja u kojem more susreće rijeku i duboko ulazi u kontinent, Pročitaj više

U galeriji Gradskog muzeja Omiš u četvrtak 23. lipnja navečer otvorena je izložba klapskih nošnji Slavke Klišanić. Na izložbi su predstavljene kreacije prekrasnih stiliziranih klapskih nošnji s elementima tradicije koje je teta Slavka šivala za brojne klape koje su nastupale na omiškom Festivalu: Bošket, Bracieru, Dišpet, Figurin, Korjandul, Proversu, Sagenu i Slavić. Pročitaj više

Ovogodišnji 56. FDK Omiš počinje u petak, 24. lipnja, autorskom večeri u čast Nikole Buble, velikog muzikologa, skladatelja, pedagoga, klapskog voditelja, te dugogodišnjeg stručnog suradnika i umjetničkog voditelja Festivala Pročitaj više

U multimedijalnoj dvorani Sveučilišne knjižnice u Splitu u organizaciji UMAS Split i Festivala dalmatinskih klapa Omiš u petak 20. svibnja održao se znanstveni skup „Glazba kao dio života: kultura, tradicija i identitet“ posvećen Nikoli Bubli. Pročitaj više

Napjev „Kad ti dođe prv’ od maja“ zapisao je doajen klapske pisme i legendarni glazbeni voditelj i pjevač klape “Šibenik” Ante Barbača na kazivanje Marice Filippi 1973. godine u Šibeniku. Napjev je u obradi maestra Barbače na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu izveden tri puta, na 11., 16. i 19. njegovom izdanju, sve u izvedbi šibenskih klapa – „Šibenika, „Jadrije“ i „Solarisa“.

Rino Franceschi jedan je od onih Omišana koji se od prvog trenutka stavio na raspolaganje Festivalu za sve što je trebalo u organizaciji. Nije mu bilo teško nositi stolice, postavljati binu, dočekivati i ispraćati goste, nabavljati spizu, brinuti da nitko nije gladan.
Uvijek dobro raspoložen, svestran i društven barba Rino, obožavatelj klapske pisme, jedva je dočekao da Omiš postane stjecište klapa, a on je kao pravi domaćin punio frižidere, rezao salamu i sir, pravio sendviče i dijelio ih pjevačima po kalama…
Bila su to skromna i siromašna vremena ispunjena ljudskom pažnjom i brigom koje je Rino uvelike simbolizirao.

~~~~~

~~~~~

On nije bio samo jedan od utemeljitelja Festivala već i jedan od najprivrženijih volontera. Službeno je postao članom Festivalskog odbora tek 1975. godine, ali nije bilo klape ni pjevača koji ga nije poznavao. Kako i ne bi, kad su svi guštali u njegovoj spizi, a specijalitet po kojem ga svi pamte,  bila je manistra sa slanim srdelama. Od nje nije bilo pomoći ni u vinu! A vode ne bi dostalo…