Interview dnevniku SD od 28.7.2022.

Brze su i brojne bile reakcije na tekst „Puste su (omiške) kale“, kao osvrt na ovogodišnja zbivanja 56. Festivala dalmatinskih klapa u Omišu. Od „Slažem se s vama 101 posto“ (prof. Srzić, Makarska) do „Mogli ste dati više prostora mješovitim klapama“ (klapski voditelj Filian Vuletić), od „Hvala vam na podstreku klapama, koje njeguju izvorne napjeve“( Ante Roguljić, klapa „Krunik“) do očekivane reakcije prof. Mije Stanića, ravnatelja „Omiša“.
–Kao odgovorna i otvorena osoba na važnoj funkciji, u potpunosti sam svjestan i prihvaćam većinu kritika iz vašeg osvrta na ovogodišnji 56. omiški Festival. Također, drago mi je da ste voljni objaviti intervju sa mnom kako bismo dodatno popričali o ovogodišnjem Festivalu – počeo je prof. Stanić ugodni razgovor naroda klapskog i dalmatinskog.

Očito, ne bježite od konstatacije da su klape sa sjevera Hrvatske, te iz Bosne i Hercegovine i Slovenije nemalo potisnule dalmatinske pjevače na omiškoj pjaceti!?
–Točno je da su u završnim večerima dominirale „nedalmatinske“ klape .Međutim, treba istaknuti da su među tim klapama brojni članovi iz Dalmacije. To se ponajviše odnosi na klape sa zagrebačkom adresom u kojima je veliki broj djevojaka i momaka, koji su otišli na studij u Zagreb, a mnogi od njih su u glavnom gradu ostali živjeti. U vašem kritičkom osvrtu niste, pak, spomenuli da smo mi ove godine na Festivalu imali jedanaest koncerata. Na njima je nastupilo više od pedeset klapa od čega je velika većina iz Dalmacije. Tako je omiška publika u Večerima novih skladbi i mješovitih klapa, na koncertima posvećenim velikanima dr. Nikoli Bublu i čakavskom pjesniku Dragi Ivaniševiću, kao i na revijalnim koncertima „Grad Zagreb gradu Omišu“, te koncertu u Bolu na Braču mogla čuti brojne klape: Mrižu, Sinj, Tragos, Trogir, Okruk, žensku i mušku klapu Filip Dević, Orcu, Kampanele, Kaše, More, Skradinski buk, domaću klapu Mirabela… Nadalje, ovogodišnji je Festival počeo s jednom potpuno novom pričom na koju smo izrazito ponosni, to je natjecanje dječjih klapa. Na ovoj večeri svih devet dječjih klapa došle su iz Dalmacije, od Zadra do Korčule i zbog toga s optimizmom gledam u budućnost.

Završne večeri muških i ženskih klapa su, ipak, šlag na festivalsku tortu, o čemu govore i izravni televizijski prijenosi. Tu je bio najviše uočljiv manjak klapa iz Dalmacije…
–Razlozi odsustva većeg dijela klapa iz Dalmacije su višestruki. Mi ne bježimo od dijela odgovornosti, ali da sad ne ulazim u detalje, dio toga ste spomenuli u vašem osvrtu, problem je složeniji od samog Festivala. S tim u svezi, u planu nam je ove jeseni organizacija velikog okruglog stola. Već ovim putem pozivam sve one koji su voljni otvorena srca i bez fige u džepu pružiti podršku ne samo Festivalu nego općenito razgovarati o budućnosti klapske pisme.

Dio klapa ima i tehničke primjedbe. Bolje rečeno, grintaju na razglas. Kao razlog lošije fuzije ili vjernog prikaza pravog zvuka klapa, koje, inače, pjevaju tako da se zbiju u krug…
–Moguće da je jedan od razloga nedolaska klapa na Omiš nezadovoljstvo razglasom. I ovdje bih napomenuo da mi ne bježimo od djela odgovornosti. Svaki razglas ima svoje prednosti i mane. Ni jedan nije idealan pa tako ni onaj u Omišu. Ipak, s obzirom na natjecateljski karakter festivala, smatram da je sustav pjevanja na kondenzatorskim tzv. širokopojasnim mikrofonima daleko pravedniji od pjevanja na dinamičkim mikrofonima. Klape će znati o čemu govorim. Vjerujem da ćete se složiti sa mnom, klapa bi treba zvučati ujednačeno i bez da je ton majstor „uštimava“. Ponekad su argumenti klapa u vezi razglasa opravdani, a ponekad i ne. I sam sam dok sam se natjecao na Festivalu često puta gledao u leđa bolje plasiranim klapama, ali nikad zbog toga nisam krivio loš razglas ili nepravedan stručni sud.

Osvježili ste stručni ocjenjivački sud mlađim, novim licima, istinskim klapašima…
–Ove godine smo promijenili dosta članova stručnog suda. Doveli smo osobe koje su godinama izravno uključene u klapsku priču. Namjera nam je u idućem razdoblju još više „pomladiti“ Festival, uključiti ljude koji još više „dišu za Omiš“ i dati mu svježinu. 

Za razliku od spomenutog, ostao je pomalo konzervativni žiri za Večeri novih skladbi…
–Volio bih da na natječaj za odabir novih skladbi dobijemo veći broj pjesama vedrijeg sadržaja više okrenutih publici, a ne žiriju. I ovom prilikom pozivam skladatelje da se vrate publici i klapskim izvorima. Kod skladanja klapske pjesme uloga teksta, i to kvalitetnog teksta, trebala bi biti primarna. Na njega se veže skladna melodijska linija koja mora biti u službi teksta pazeći na sve akcente i fraze koje logičan slijed teksta nameće. Harmonijska podloga bi trebala biti tek na trećem mjestu. Međutim, skladatelji nerijetko kompliciraju s harmonijom, a da pritom zanemare prva dva elementa i bit dalmatinske pjesme.

Nemali problem „Omiša“ je i estradizacija i komercijalizacija klapa, posebice onih najboljih…
–Činjenica je da je u sveopćoj estradizaciji izvorno klapsko pjevanje gurnuto na margine medijske pažnje. Festival se teško sam može nositi s tim. To je još jedan razlog potrebe sazivanja okruglog stola, donošenja zajedničkog stava i poduzimanja aktivnosti u tom pogledu.

Koliko festivalu znači natjecanje dječjih klapa?
–Možda je to i najvredniji festivalski segment. Ono je ostvareno u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje i omiškom Osnovnom školom Josip Pupačić što mu još više daje na značenju. Planiramo djecu još više uključiti u festivalske programe. Jednako sam sretan što smo nakon dvije godine stanke ponovno u program vratili koncert „Grad Zagreb gradu Omišu“. Kao važan nastavak uspješne suradnje sjevera i juga Hrvatske i povratak klapa u zagrebačku dvoranu Lisinski već ove jeseni.

I nešto za kraj…
– Rado bih spomenuo da su u okviru ovogodišnjeg Festivala promovirane čak tri notne edicije i dva nosača zvuka, kao i da smo za vrijeme trajanja festivala imali zanimljivu izložbu klapskih nošnji. Također se i ovim putem iskreno zahvaljujem svim klapama, koje su se pojavile na festivalu, te suradnicima i volonterima, kao i svima, koji su na bilo koji način pridonijeli ovogodišnjem festivalu – završio je prof. Stanić, koga pamtimo kao solista sjajnih, ali nažalost utihnulih omiških „Puntara“.

Preneseno iz dnevnika “Slobodna Dalmacija” od 28.srpnja 2022.
Razgovor vodio Ivo Mikuličin
Fotografije: Nikola Vilić/Cropix

~~~~~

~~~~~

Još iz rubrike Riječ ravnatelja:

–Uvodni tekst kataloga 56. FDK Omiš 2022.
–Prigodno slovo na Prvoj smotri dječjih klapa
–Otvoreno pismo Predsjednici RH Kolindi Grabar Kitarović 2017-te