Napustio nas je jedan od zadnjih stupova dalmatinske poezije i skladane šansone, pjesnik, književnik, novinar i akademik Jakša Fiamengo, u 73. godini života. Rođen je u Komiži 1946. godine, a živio je u Splitu gdje je do mirovine zaposlen u kulturnoj rubrici Slobodne Dalmacije. Poeziju i druge tekstove objavljuje u časopisima od 1965. godine, a bio je urednik časopisa Vidik, urednik Biblioteke suvremenih pisaca itd.

U srpnju 1993. godine ovjenčan je maslinovim vijencem na pjesničkoj manifestaciji Croatia rediviva u Selcima na Braču, a među brojnim nagradama dobitnik je i Porina za životno djelo. Za redovitog člana u Razredu za književnost primljen je 15. svibnja 2014. Vrijedno je napomenuti da je Jakša Fiamengo od 29. svibnja 2008. do prijema u HAZU bio njen član suradnik. Osim toga Jakša je za 2014. godinu i dobitnik Nagrade dnevnika “Slobodna Dalmacija” za životno djelo u području novinarstva – nagrade Joško Kulušić.

Objavio je petnaestak knjiga pjesama, a sudjelovao je i u stvaranju niza pjesničko-likovnih mapa. Od kraja sedamdesetih godine njegova poezija počinje se uglazbljivati i Jakša Fiamengo postaje nezaobilazna osoba dalmatinske šansonjerske i klapske scene, posebno na festivalima u Splitu i Omišu. Suradnja Jakše i Festivala dalmatinskih klapa traje još od 1981. godine kada se prvi put kao autor tekstva pojavio na Večerima novih skladbi. Od tada redovito s manjim prekidima Jakša Fiamengo je stalni sudionik i suradnik Festivala. I ne samo kao autor stihova, nego i kao predstavnik za tisak i autor scenarija festivalskih večeri.

Jakša Fiamengo kao autor stihova na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu prisutan je od 1981. godine. Do sada mu je uglazbljeno preko 50 tekstova od kojih su 13 dobitnici nagrade za najbolje stihove.

Dio teksta i fotografija preneseni sa portala dnevnika "Slobodna Dalmacija".

In memoriam na službenoj Facebook stranici Festivala

Dragi prijatelju veliko Hvala za sve i
 počivaj u miru!

Krajem 2018. godine zatekla nas je još jedna tužna vijest. Na badnji dan u 87. godini života napustio nas je prof. dr. sc. Željko Rapanić, ugledni hrvatski arheolog, povjesničar umjetnosti i konzervator. Od 1958. do 1982. godine prof. Rapanić je pisao kao glazbeni kritičar Slobodne Dalmacije. Njegovo glazbeno obrazovanje, kao i istinska želja da doprinese očuvanju etno vrijednosti u njenoj estetskoj čistoći, ponukala ga je da od samih početaka kao stručni suradnik pomogne i oplemeni omiški Festival. Od prve godine Rapanić je pomno bdio nad klapskim izvedbama, bodrio i savjetima pomagao organizatore te osvrtima u najčitanijoj dnevnoj tiskovini u Dalmaciji približavao širem puku znanja o izvornoj pjesmi i ostavljao povijesni trag o njenoj renesansi. Upravo kroz njegove zapise iz godine u godinu možemo pratiti napredak Festivala dalmatinskih klapa, iščitati brojne dvojbe, ali i strastvenu želju umjetničkih lidera i sve brojnijih stručnih suradnika da se ovom manifestacijom revalorizira glazbeni folklor Dalmacije i izdigne iz zamke komercijalizirane površnosti.

Rapanić je napisao u članku “Revalorizacija dalmatinskog melosa” 1973. godine: Omiški festival ima dvije zadaće: oživljavanje tradicije, zapisivanje i uobličavanje (taj formalni posao je vrlo značajan) i stvaranje novog intimnog vokalnog izraza. Taj odnos stvaraoca, u prošlosti anoniman, postaje danas neka vrst posvjedočenog aktivnog stava prema folkloru. Onom povijesnom fenomenu koji apsolutno treba poštovati i cijeniti on daje svoj otisak ističući vrijednosti koje su autentične, često tragične, korjenite i iskonske.

Uz savjetodavnu i kroničarsku ulogu, Rapanić je od 1970. godine bio član stručnog žirija za ocjenjivanje klapa, te je tu odgovornu ulogu obavljao 21 godinu. Također je 11 puta bio član Komisije za izbor novih skladbi, a 8 puta u ulozi izbornika klapa. Rapanić je jedan od trojice uvodničara prvog sveska Zbornika dalmatinskih klapskih pjesama objavljenog u izdanju FDK-a 1979., a koji sadrži pjesme izvedene na omiškom Festivalu u razdoblju od 1967. do 1976. godine. Evo izvatka iz njegove recenzije napisane u počast dalmatinskom melosu: Ovo lijepo pjevanje, koje ujedno sadrži i čitav niz drugih kvalifikacija, kao što su dotjeranost, vještina, ujednačenost itd., omogućilo je da se i ona druga komponenta koja je uz staru tradicionalnu pjesmu od početka Festivala neprekidno postojala, dakle pisanje novih pjesama, pokrene naprijed. Kompozitori su se baš zbog lijepog pjevanja okušali i na dokraja složenim oblicima koje su mogli realizirati samo izvrsni sastavi. Nastao je tako jedan novi oblik vokalne literature temeljen na dalmatinskoj pjesmi i ugođaju koji znači uistinu doprinos hrvatskoj vokalnoj glazbi. Izrastao je u bogatu podneblju, u krilu autentičnog Festivala i u ambijentu kojemu je pjevanje toliko svojstveno da uvijek potiče novosti. (…)

Prof. dr. sc. Željko Rapanić je vodio brojne istaknute institucije koje se bave arheologijom i povijesnom i kulturnom baštinom. Od 1958. kustos je u Arheološkom muzeju u Splitu, kojemu je od 1971. do 1980. bio ravnatelj. U Zavodu za zaštitu spomenika kulture radio je kao savjetnik pa ravnatelj do 1994. da bi posljednje godine radnog vijeka, do umirovljenja, radio kao znanstveni savjetnik u Institutu za arheologiju u Zagrebu. Za osobite zasluge u kulturi 1997. godine odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Tijekom sedamdesetih bio je predsjednik Hrvatskog arheološkog društva koje mu je 2007. godine dodijelilo Nagradu don Frane Bulić za životno djelo. Među brojnim nagradama istaknimo kako je 2008. godine dobio Nagradu Grada Splita za životno djelo za osobiti znanstveni i istraživački rad.Festival dalmatinskih klapa uzveliku zahvalu na svemu što je prof. Rapanić učinio za dalmatinskuklapsku pjesmu izražava iskrenu sućut njegovoj obitelji.

Korišten tekst iz monografije „Festival dalmatinskih klapa Omiš 1967 – 2016“ autorice Herci Ganza

Prvi vikend adventa u Zagrebu ove je godine bio posebno svečan. Uveličale su ga najbolje hrvatske klape koje su došle na 34. tradicionalni svečani koncert FDK Omiš „Pismo moja, hrli tamo - Zagrebu na dar“. Održan pod pokroviteljstvom Gradske skupštine Grada Zagreba, ove godine u nešto kasnijem terminunego uobičajeno, koncert se preklopio s prvom nedjeljom adventa. Tu su činjenicu iskoristili organizatori priredivši, večer ranije kao uvertiru, druženje klapa u okviru manifestacije Advent u Zagrebu. U dobrom raspoloženju okupile su se klape i unatoč hladnoći s veseljem zapjevale i napravile pravu malu senzaciju u Tkalčićevoj ulici kojom se nije moglo proći od znatiželjnih prolaznika koji su se zaustavljali da poslušaju pjesme. Ambijent uređene Stare Tkalče i zvuci klapskih i božićnih pjesama tako su najavili koncert u Lisinskom i Božić pred vratima.

Sam koncert održan 2. prosinca pristojno je napunio dvoranu Lisinski, a svi koji su nedjeljno večer iskoristili za uživanje u izvedbama najboljih hrvatskih klapa nisu ni najmanje požalili te su se puni lijepih dojmova vratili svojim domovima. Da je ovaj koncert od visokog kulturnog i društvenog značenja potvrdio je svojim prisustvom i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Nakon pozdravnih riječi koje su okupljenima uputili dr. sc. Andrija Mikulić, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba i Ivo Tomasović gradonačelnik Grada Omiša, čast da pjesmom otvore koncert pripala je Omišanima iz muške klape Oneum. Na koncertu je sudjelovalo devet najuspješnijih klapa nagrađenih prošlog srpnja na 52. FDK u Omišu. Osim Omišana još su redom nastupali: Ankora (ž) i Praska (m) iz Podstarane, Kampaneli (mj) iz Donjih Kaštela, Vinčace (m) iz Novog Vinodolskog, Luše (ž) iz Splita, Kaše (m) iz Dubrovnika te domaćini, ujedno i laureati s osvojenim najsjajnijim odličjima u Omišu, ženska klapa Armorin i muška klapa Stine iz Zagreba. S malom dozom šale i velikom dozom sigurnosti program je vodila Edita Lučić Jelić.

Tradicionalni koncert tradicionalno je i završio zajedničkim nastupom svih klapa koje su najprije izvele tradicijski napjev „Pismo moja, hrli tamo“po kojem koncert i nosi svoj naziv. Poseban trenutak prepun emocija dogodio se na samom kraju kada su izvedbom pjesme „Cesarica“sve klape odale počast Oliveru Dragojeviću, velikom glazbeniku koji nas je ove godine napustio.

..::..

PROMIDŽBENI LETAK i PROGRAM KONCERTA

Fotogalerija sa koncerta

U subotu, 24. studenoga 2018. Festival dalmatinskih klapa Omiš održao je jednodnevni stručni skup sa nizom zanimljivih predavanja i okruglim stolom. Četrdesetak sudionika skupa okupljenih u dvorani Ilirskog sjemeništa u Omišu imalo je prigodu poslušati priznatog klapskog voditelja, skladatelja i obrađivača Vicka Dragojevića koji je govorio o problematici rada sa klapom. U prvom dijelu svog izlaganja Vicko je kraćim predavanjem opisao ulogu i važnost voditelja klape dok je u nastavku prezentirao konkretan rad na postavljanju napjeva. Iz njegovog izlaganja zanimljivo je izdvojiti razmišljanje kako glavni cilj voditelja u radu s klapom ne bi trebao biti dolazak i uspjeh na omiškom Festivalu, nego priprema klape za samostalni koncert. Voditelji bi se u radu s klapom trebali prilagođavati mogućnostima pjevača, a ne obrnuto. Kod postavljanja pjesme može se iz notnog zapisa izostaviti poneki „fjoret“ ili zaostajalica ako su klapskim pjevačima prezahtjevni za izvedbu. Vicko je još istakao da bi klapa trebala biti stilski prepoznatljiva predstavljajući kraj iz kojeg dolazi ne samo načinom glazbenog izričaja nego i izgledom na pozornici, odnosno kako zvuk klape mora imati i svoje lice.

Dr. sc. Mirjana Siriščević profesorica Harmonije i Polifonije na Umjetničkoj akademiji u Splitu te dugogodišnja suradnica i članica stručnog suda na omiškom Festivalu održala je predavanje Kako analitički pristupiti klapskoj pjesmi? Analizirajući konkretne primjere iz klapske literature (Je da bis mi rastvorila – obrada Ljubo Stipišić Delmata; Turkinjica konja jaše – obrada: Ivana Šutić), profesorica je svojim izlaganjem najveću pažnju izazvala među mladim obrađivačima i skladateljima prisutnima na skupu.

Ravnatelj FDK Omiš prof. Mijo Stanić u svom izlaganju Klapska pjesma u odgojno obrazovnom sustavu - stanje i vizija, ukratko je predstavio rad Zaklade Ljubo Stipišić Delmata koja je sa Sveučilištem u Splitu, Umjetničkom akademijom u Splitu i FDK Omiš potpisnik Sporazuma o suradnji. Jedan od ciljeva potpisanog sporazuma pokretanje je studija klapskog pjevanja na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Ravnatelj je upoznao okupljene u kojoj je fazi realizacija studija. Također, podijelio je svoja razmišljanja na koji način bi se, kroz ideju bliske suradnje FDK Omiš i Festivala dječjih klapa u Zadru, klapska pjesma trebala implementirati u odgojnoobrazovni sustav te tako prenositi budućim naraštajima.

..::..

Očekivano, najveća polemika među prisutnima povela se na okruglom stolu nakon što je umjetnički ravnatelj Festivala mo. Dušan Šarac govorio o problematici izbora repertoara za natjecanje u Omišu. Još veću raspravu pa i negodovanje među dijelom prisutnih, izazvalo je predstavljanje ideje o reorganizaciji sustava natjecanja na Festivalu u doglednoj budućnosti. Ravnatelj Festivala je istaknuo kako je novi sustav samo ideja o kojoj se razmišlja i koja sigurno neće biti realizirana bez prethodne šire rasprave i analize u klapskim krugovima. Idući 53. FDK Omiš 2019. održati će se prema postojećim pravilima.

Većina sudionika skup je završila zajedničkom večerom, druženjem i pjesmom. Na samoj večeri zanimljivo predavanje održao je publicist i književnik Miki Bratanić. Priča o konobi, koju Bratanić naziva „kolijevkom Dalmacije“ jer su mnoge dalmatinske prepoznatljivosti, poput vina, ulja, prošeka, pršuta, sira i iznad svega dalmatinske klapske pisme, rođene i odgojene upravo u konobi, ispričana je kroz razne aspekte njene važnosti za Dalmaciju te popraćena slajdovima vrijednih arhivskih otografija.

Ovim je skupom FDK Omiš nastavio dugu tradiciju održavanja radionica, predavanja i rasprava kojima je uvelike pridonio razvoju klapske pjesme i izgradnji prijateljskih odnosa sklapama. Educiranjem mlađih naraštaja o klapskoj pjesmi, kaoi prenošenjem novosti vezanih uz sam Festival, ova vrijedna ustanova želi i dalje, na zajedničku dobrobit, poticati i usmjeravati klapske voditelje i pjevače.

..::..

Seminar ženskog klapskog pjevanja „O-krug“ održao se u Okrugu Gornjem 27. i 28. listopada 2018. Sa željom za doprinosom očuvanju tradicijskog načina klapskog pjevanja, te na inicijativu svog voditelja Maria Markovine seminar je organizirala ženska klapa Mindula iz Okruga.

Cilj seminara je osnaživanje i usavršavanje pjevanja ženskih klapa, pa su se na radionicama istraživali novi repertoari i pristupi u radu sa ženskim klapama. Predavači i voditelji radionica priznati su klapski voditelji i stručnjaci koji su se svojim radom i uspjesima dokazali i na najcjenjenijem klapskom Festivalu, onom u Omišu. To su: Joško Ćaleta, Krešimir Magdić, Marko Rogošić, Antonia Tomas i Mario Markovina.

Seminaru je prisustvovalo 80-tak polaznica iz cijele Hrvatske i inozemstva. Između ostalih klape Stridonne – Štrigova, Senjkinje – Senj, Peružini – Pag, Žurnada – Bribir, Sozal – Rab, Besida – Klis, Ventula – Split, Kolura – Split, Stivanja – Trogir, zatim, neke od članica klapa Obilanca - Zagreb, Mirabella - Omiš, Kandelora - Zemunik, te nekoliko pojedinaca iz Kaštela, Zagreba, Trogira, Zadra i Munchena.

..::..

Seminaru je drugi dan na završnom satu produkcije prisustvao i ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa u Omišu prof. Mijo Stanić koji se prisutnima obratio pozdravnim i riječima potpore, ujedno ih pozvavši na savjetovanje koje će se u organizaciji Festivala održati 24. studenoga u Omišu. Tog jutra direkcija Festivala posjetila je grobove i odala počast Vinku Coci, legendarnom prvom tenoru klape Trogir koji je preminuo prije pet godina, kao i dr. Nikolu Bubli, neprijepornoj klapskoj veličini, dugogodišnjem suradniku Festivala dalmatinskih klapa u Omišu.

..::..

Od strane svih članova stručnog ocjenjivačkog povjerenstva dobili smo obrazloženje ocjena za završne večeri ženskih i muških klapa. Obrazloženja su naravno kao i ocjene različita. Neka su opširnija i konkretnija, neka manje. Sve je to normalno, jer u konačnici svaka je ocjena subjektivni dojam pojedinca i ne bi bilo ni logično da su sve ocjene iste. Zato je stručni sud i sastavljen od većeg broja članova. Na voditeljima i pjevačima je da sami procjene i odluče koje će od upućenih kritika i sugestija, i u kojoj mjeri, uzeti u obzir u svom budućem radu. Opisne ocjene postaju Festivalska praksa i s tim nastavljamo, jer smo svjesni da pjevači i voditelji žele povratnu informaciju i obrazloženje svake ocjene koju je pojedini član stručnog suda donio.

- Obrazloženje ocjena za završne večeri ženskih klapa (.pdf)

- Obrazloženje ocjena za završne večeri muških klapa (.pdf)

FDK Omiš uz suorganizatore Grad Omiš i Hrvatsko društvo skladatelja po treći put organizirali su humanitarni koncert „Božić u klapskom ruhu“. Ovog Božića humanitarna akcija usmjerena je štićenicima Samostana „Nazaret“ sestara Služavki malog Isusa u Omišu. Izvođači su onako kako najbolje znaju – pjesmom dali svoj obol ovoj hvalevrijednoj humanitarnoj akciji.

Nastupili su: solisti Đani Stipaničev i Duje Stanišić; klape: Kaše (m) – Dubrovnik, Oneum (m) – Omiš, Žmul (m) – Omiš, Pasika (m) – Kostanje, Tamarin (ž) – Vranjic, Mirabella CZK (ž) – Omiš te Gradska glazba Omiš (CZK).

Voditelji koncerta bili su Edita Lučić Jelić i Joško Bonaći.

Više pogledajte ovdje!

..::..

Četverostruke dobitnice Porina, višestruke pobjednice Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, osvajačice najsjajnijih odličja na natjecanjima u inozemstvu, dobitnice Povelje Republike Hrvatske za osobiti doprinos u promicanju dalmatinske klapske pjesme,  zagrebačke Cesarice dvadeseti pet godina djelovanja proslavile su velikim samostalnim koncertom u ZKM-u u Zagrebu u nedjelju 25. studenoga.

Program rođendanskoga koncerta odrazio je sve ono što su Cesarice, čija je današnja umjetnička voditeljica nekoć najmlađa članica Antonia Tomas, utkale u dvadeset pet godina jubavi prema pismi: dišpet i prpošnost diklicâ, slavljenje života, nježnosti i plemenitosti, ali i vjekove predaka izbrazdane patnjom, boli, borbom, natopljene melankolijom...

~~~~~

Klapa Cesarice na Večeri novih skladbi 50. FDK Omiš 2016. osvojila je nagradu za najbolju izvedbu nove skladbe "Mornarova ljuba" autora Vedrana Bonačića

~~~~~

Na tom putu, na kojem su se susrele s mnogim tragateljima za glazbenim vrelima, nadahnule su se ne samo hrvatskom, dalmatinskom tradicijom nego i baštinom drugih naroda, utrle novu stazu u kombiniranju tradicijskog zvuka i klasike davši pritom i jednomu i drugomu svoj nježni, sofisticirani klapski “štih”.

Svojih su dvadeset i pet godina Cesarice u ZKM-u proslavile s posebnim gostima - duo Hojsak & Novosel kojeg čine mladi i talentirani glazbenici Tihomir Hojsak (kontrabas) i Filip Novosel (tambura), javnosti još znani i pod nazivom Bow vs. Plectrum.

~~~~~

U Zadvarju 3. kolovoza 2018. godine u konobi Cetina, održana je promocija Monografije “FESTIVAL DALMATINSKIH KLAPA OMIŠ 1967 – 2016” autorice Herci Ganza. Monografiju su, osim autorice, predstavili, mo. Dušan Šarac, umjetnički ravnatelj Festivala i prof. Mijo Stanić ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa Omiš, glavni i odgovorni urednik Monografije.

U glazbenom dijelu programa sudjelovale su ženska klapa Neverin iz Kaštel Lukšića i muška klapa Podvorje iz Kaštel Sućurca.

Moderator programa bio je rođeni zadvarjanin, profesor na Filozofskom fakultetu i Muzičkoj akademiji u Splitu, operni pjevač, klapski voditelj mag.art. Marijo Krnić

Samo 0,2 boda presudilo je da Zlatni štit s povijesnim grbom Grada Omiša ode u ruke klapi Stine iz Zagreba. Tako je u subotu navečer na Završnoj večeri muških klapa održanoj na Trgu sv. Mihovila u Omišu odlučilo stručno ocjenjivačko povjerenstvo u sastavu mo. Mojimir Čačija, Mićo Friganović, Vedran Ivanković, prof. Rajmir Kraljević, dr.sc. Marko Rogošić, dr.sc. Ivana Tomić-Ferić i dr.sc. Vladan Vuletin koje je Srebreni štit dodijelilo trostrukim uzastopnim pobjednicima, klapi Vinčace iz Novog Vinodolskog dok je Brončani štit pripao klapi Kaše iz Dubrovnika.

Dubrovčani su se, pak, najviše svidjeli publici, osvojivši Zlatni leut, druga nagrada publike, Srebreni leut, pripala je klapi Praska iz Podstrane dok je Brončani leut zavrijedila muška klapa Oneum iz Omiša.

Za odličja natjecalo se deset klapa koje su svoje mjesto izborile u izbornim večerima, i to: Flumen - Rijeka, Oneum - Omiš, Bošket - Zagreb, Munita - Zadar, Praska - Podstrana, Grdelin - Zagreb, Kaše - Dubrovnik, Sebenico - Šibenik, Stine - Zagreb i Vinčace - Novi Vinodolski.

Finalnom večeri muških klapa službeno je završen ovogodišnji 52. Festival dalmatinskih klapa u Omišu, u kojem se klapska pisma po trgovima i kaletama mogla čuti do ranih jutarnjih sati, kako i priliči jedinstvenoj klapskoj priči na Cetini.

Tekst: Ružana Kovač

U petak je na Trgu sv. Mihovila održana završna večer ženskih klapa na kojoj je nastupilo deset najboljih klapa iz izbornih večeri. Najbolja je, prema odluci stručnog ocjenjivačkog povjerenstva, bila klapa Armorin iz Zagreba koja je osim Zlatnog štita osvojila  i Srebrni leut, drugu nagradu publike.

Srebreni štit s povijesnim grbom Grada Omiša pripao je klapi Teranke iz Pule dok je žiri na treće mjesto smjestio klapu Ankora iz Podstrane. Publici na prepunoj omiškoj pjaci uvjerljivo najviše svidjela se klapa Luše iz Splita. Mlade debitantice, naime, osvojile su više nego dvostruko glasova od drugoplasiranih Armorinki dok je brončani Leut otišao u ruke klape Ankora.

Stručno ocjenjivačko povjerenstvo radilo je u sastavu mo. Mojimir Čačija, Mićo Friganović, Vedran Ivanković, prof. Rajmir Kraljević, dr.sc. Marko Rogošić, dr.sc. Ivana Tomić-Ferić i dr.sc. Vladan Vuletin.

klapa ARMORIN iz Zagreba najbolja po ocjenama stručnog ocjenjivačkog suda

klapa LUŠE iz Splita dobila je najviše glasova publike u gledalištu

  Za odličja natjecalo se deset ženskih klapa koje su svoje mjesto izborile u izbornim večerima, i to: Oršulice - Vodice, Peružini - Pag, Skontradura - Dubrovnik, Fjoret - Tučepi, Kandelora - Zemunik Donji, Ankora - Podstrana, Dišpet - Zagreb, Luše - Split, Teranke - Pula i Armorin - Zagreb.

Tekst: Ružana Kovač

Pod pokroviteljstvom Gradske skupštine Grada Zagreba, po dvadesettreći put u Omišu je na trgu sv. Mihovila održan Tradicionalni koncert Grad Zagreb Gradu Omišu. Još jednom je prepuna čakavska pjaca u Omišu odjekivala kajkavskim popijevkama, darom grada Zagreba središtu dalmatinske klapske pjesme, koji se tradicionalno svake jeseni uzvraća nastupom ponajboljih klapa, nagrađenih na festivalskoj pozornici pod Mirabellom, u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu.

U zatišju pred velika finala 52. festivala dalmatinskih klapa slijedećeg vikenda u Omišu gledateljstvu, a i slušateljstvu Hrvatskog radija Radio Sljemena prigodnim slovom su se obratili gradonačelnik Omiša Ivo Tomasović, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba gđa Ana Stavljenić Rukavina, te gđa Dubravka Brezak Stamać, onda su uz Tamburaški orkestar HRT pod ravnanjem i prema programu maestra Siniše Leopolda publiku zabavljali Ivana Kindl, Valentina Kobić Fijačko, Stjepan Lach, Marko Bertić i muška klapa Praska iz Podstrane.

Gledateljstvo je kroz program vodila Ljiljana Vinković.

Ovdje pogledajte fotogaleriju!

Sve izvedbe je pratio Tamburaški orkestar hrvatske radiotelevizije; Dirigent Siniša Leopold

Program pripremio: Siniša Leopold

Ovog petka, 13. srpnja, u Glagoljaškom sjemeništu Omiš svečano je otvorena izložba 'Svjetionik s Neretve'. Riječ je o zbirci umjetnina Galerije Založbe Kralja Tomislava iz Čapljine koja, nakon potpisanog Protokola o suradnji, ima status partnera Festivala dalmatinskih klapa u Omišu.

Izložbu je otvorio prof. Petar Buljević ravnatelj omiškog Centra za kulturu i nakon pozdravne riječi ravnatelja omiškog Festivala prof. Mije Stanića, podrobnije o izložbi, eksponatima, pa i šire upoznala nas je kustosica izložbe Barbara Kovačić Domančić. Nakon nje nazočnima se u ime Založbe Kralja Zvonimira iz Čapljine obratio Perica Jurković spomenuvši neraskidivu vezu hrvatskog življa uz Neretvu i Cetinu, ne zaboravivši spomenuti i poudraviti nazočne hrvatske branitelje važne spone između gradova Omjša i Čapljine, kao i jednog od autora akademskog kipara Kuzmu Kovačića.

U glazbenom dijelu programa nastupila je omiške ženska klapa Mirabella.

 Ovdje pogledajte fotogaleriju!

U nedjelju navečer na maloj pjaci u Omišu održana je treća, posljednja izborna večer u kojoj je nastupilo sedam ženskih i pet muških klapa.

Prema mišljenju stručnog ocjenjivačkog povjerenstva koje je radilo u sastavu mo. Mojimir Čačija, Mićo Friganović, Vedran Ivanković, prof. Rajmir Kraljević, i dr.sc. Vladan Vuletin, najbolji nastup u ženskoj konkurenciji imala je zagrebačka klapa Dišpet s osvojenih 45,6 bodova dok je među muškim klapama bila najbolja šibenska klapa Sebenico, s osvojenih 46,2 boda.

ženska klapa Dišpet iz Zagreba

muška klapa Sebenico iz Šibenika

Ova večer donijela je i konačan odgovor na pitanje koje su klape izborile pravo nastupa u završnim večerima. U završnoj večeri ženskih klapa koja će se održati 20. srpnja na Trgu sv. Mihovila nastupit će klape: Oršulice (43,1), Peružini (43,8), Skontradura (44), Fjoret (44,1), Kandelora(44,4), Ankora (44,9), Dišpet (45,6), Luše (45,7), Teranke (46,9) i Armorin (47,7).

U muškom finalu koje je na rasporedu 21. srpnja slušat ćemo klape Flumen (42,7), Oneum (42,8), Bošket (45,1), Munita (45,3), Praska (45,4), Grdelin (45,5), Kaše (46,1), Sebenico (46,2), Stine (47,1) i Vinčace (48,7).

Na maloj pjaci u Omišu u subotu je održana druga od ukupno tri izborne večeri u kojima klape traže svoju ulaznicu za mušku i žensku završnicu. U večeri je nastupilo 12 klapa, šest muških i šest ženskih i to redoslijedom: FLUMEN (m)-Rijeka, STIVANJA (ž)-Trogir, DALMARI (m)-Maribor (SLO), ORŠULICE (ž)-Vodice, VINČACE (m)-Novi Vinodolski, ARMORIN (ž)-Zagreb, BOŠKET (m)-Zagreb, TERANKE (ž)-Pula, GRDELIN (m)-Zagreb, MIR (ž)-Međugorje (BiH), STINE (m)-Zagreb i FJORET (ž)-Tučepi.

Prema ocjeni stručnog žirija u kojem su sjedili mo. Mojimir Čačija, Mićo Friganović, Vedran Ivanković, prof. Rajmir Kraljević, i dr.sc. Vladan Vuletin kod ženskih klapa najbolja je bila klapa Armorin iz Zagreba koja je osvojila visokih 47,7 bodova dok su u muškoj konkurenciji uvjerljivo najbolji bili klapa Vinčace iz Novog Vinodolskog, osvojivši respektabilnih 48,7 bodova.

Ženska klapa Armorin iz Zagreba

Muška klapa Vinčace iz Novog Vinodolskog

I ovoj večeri posebnu notu dala je pobjeda Hrvatske nad Rusijom u četvrtini finala Svjetskog nogometnog prvenstva. Naime, sve klape pratile su utakmicu na obližnjem trgu ili u gledalištu. Zatim su se, dobro raspoloženi, upustili u nadmetanje za velika finala. Zbog utakmice je, naravno, i sama večer kasnila s početkom, no to baš nikome nije smetalo.

Na maloj pjaci u Omišu u petak je održana prva od ukupno tri izborne večeri u kojima klape traže svoju ulaznicu za mušku i žensku završnicu. U večeri je nastupilo 12 klapa, šest muških i šest ženskih i to redoslijedom: KARMEL (ž)-Turanj, ONEUM (m)-Omiš, ŠTORIJA (ž)-Kaštel Kambelovac, PRASKA (m)-Podstrana, SKONTRADURA (ž)-Dubrovnik, KAŠE (m)-Dubrovnik, LUŠE (ž)-Split, KRUNIK (m)-Kučine, PREŽENCA (ž)-Zadar, PORAT (m)-Korčula, ANKORA (ž)-Podstrana i TEŽACI (m)-Paljuv.

Posebna zanimljivost bio je dječji zbor Rolnička" (zvončići) iz Češke Republike. Oni su zapravo otvorili ovu večer izvedbom dva klapska napjeva. Voditelj zbora koji je osnovan 1988. godine Dan Martin Gerych već duže vremena ljetuje u Hrvatskoj. Cijeli zbor ukupno broji oko 25 članova, uglavnom djece školskog uzrasta.

Prema ocjeni stručnog žirija u kojem su sjedili mo. Mojimir Čačija, Mićo Friganović, Vedran Ivanković, prof. Rajmir Kraljević, i dr.sc. Vladan Vuletin kod ženskih klapa najbolja je bila klapa Luše iz Splita, inače pobjednice debitantskih večeri u Bolu na Braču, koja je osvojila visokih 45,7 bodova dok su u muškoj konkurenciji uvjerljivo najbolji bili klapa Kaše iz Dubrovnika, osvojivši 46,1 bod.

klapa Kaše iz Dubrovnika

ženska klapa Luše iz Splita

Tekst: Ružana Kovač

'Vo je naš Mojimir Čačija!' - nakon tog parafraziranog citata voditeljice Lejdi Oreb gledalištem na Trgu Sv. Mihovila u nedjelju navečer prolomio se pljesak koji, činilo se, nikad neće prestati. A zaslužio je to, bez ikakve sumnje, glazbeni voditelj, autor, skladatelj, obrađivač, ikona klapskog stvaralaštva, Mojimir Čačija, koji je u sklopu 52. Festivala dalmatinskih klapa u Omišu imao svoju autorsku večer.

Na njoj su, kako i priliči, omiškom pozornicom prodefilirale najbolje klape, izvodeći skladbe i napjeve iz Čačijinog respektabilnog stvaralačkog opusa.

'Vo je naša zemja', 'Ustani, Ivo, Ivane', 'Lipo ime', 'Uljenica moje matere', 'Zima na škoju', 'Umiri se more' samo su neke od izvedbi koje su donijele ženske klape Preženca, Neverin i Orca, muške klape Vinčace, Munita i Pinguentum te mješovita klapa Kampaneli.

No, posebnu notu, razumljivo, cijeloj večeri dala je klapa Sinj, Čačijino 'dite' čiji su se omiški štitovi i leuti nizali kroz desetljeća postojanja a savršenom izvedbom 'Ferate' još su jednom pokazali zašto ih i publika i struka toliko poštuje i voli.

Samo riječi hvale za velikog Mojimira Čačiju, dobrog duha klapskog svijeta i njegovog mu Sinja, imali su mo. Bojan Pogrmilović i mo. Dušan Šarac, umjetnički ravnatelj Festivala, koji je naglasio kako za njega, uz dužno poštovanje prema svim ostalim autorima, u tom svijetu postoje četvorica veličanstvenih – Krešimir Magdić, Eduard Tudor, Duško Tambača i Mojimir Čačija.

Velike ljude krasi poniznost a nje u Mojimira ima obilje.

Ovo je jedna od mojih najljepših klapskih večeri a inspiraciju za sve što stvaram velikim dijelom dugujem upravo ovoj omiškoj pozornici. Hvala vam – poručio je na kraju večeri Čačija koji je, na radost svih kojima klapska pjesma nešto predstavlja, dobio i svoju notnu ediciju s autorskim skladbama i obradama, inače treću ediciju Mirabella u izdanju Festivala.

Valja spomenuti kako je posebnu svečarsku notu ovoj večeri dala i pobjeda Hrvatske nad Danskom u osmini finala Svjetskog nogometnog prvenstva. Naime, sve klape i uzvanici pratili su utakmicu na obližnjem trgu, ne štedeći glasnice a potom su se, izvrsno raspoloženi, prepustili užitku Čačijine večeri. Zbog utakmice je, naravno, i sama večer kasnila s početkom no to baš nikome nije smetalo.

tekst: Ružana Kovač

Vidi fotogaleriju!

Zajedno s Autorskom večeri mo. Mojimira Čačije Festival dalmatinskih klapa Omišu izdaje treću ediciju pod nazivom "Mirabella". Ovaj put edicija iz maestrova stvaralačkog opusa donosi izabrana djela. Umjesto uvodnog teksta evo u nastavku izvadaka iz recenzije struke .....

..::..

Mojimir nije puki “prepisivač“, on je rijetki inovator, originalan u harmonijskom pristupu i formalnom oblikovanju glazbene fraze. Glazbena faktura njegovih skladbi bitno se razlikuje od svega sličnog i po meni stavlja autora na rijetki pijedestal originalne prepoznatljivosti. U korpus dalmatinske klapske pisme Čačija ugrađuje svoju originalnu glazbenu teksturu, kao nadgradnju zova iskona njegove sinjske krajine.

mo. Dušan Šarac, umjetnički voditelj FDK Omiš

..::..

Nevelik ali upečatljiv opus, svrstava ga među autore koje gotovo sve klape rado uzimaju kao dio svog standardnog repertoara. Njegove skladbe redovito odstupaju od uobičajenih kanona tradicionalne klapske harmonizacije prožete su arhaikom dalmatinskog zaleđa. Područje dalmatinskog zaleđa, naseljeno pretežito ruralnim stanovništvom, stoljećima je stvaralo osebujne glazbene stilove i žanrove koji uvelike odstupaju od današnjih temperiranih načina pjevanja.

dr. sc. Joško Ćaleta, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

..::..

I na kraju... ...nisam jedini koji je Ljubu Stipišića Delmatu doživljavao kao svog klapskog oca zbog njegovih umjetničkih i ljudskih vrijednosti. No, ukoliko je Ljubo Stipišić Delmata bio moj klapski otac, Mojimir Čačija je svakako moj stariji klapski brat. Evala ti brate...

mr.art. Bojan Pogrmilović, dirigent, vokalni pedagog i solo pjevač

„Kada sjednete za klavir, mislite da ste sve ispunili. Međutim, dogodi se neki kišni ili sličan dan i ponovno dolazi inspiracija.
Glazba nije sport, gdje se zbog godina morate prestati baviti time. Glazba traje, dok god čovjek živi i osjeća se stvaralački…“

Mojimir Čačija

Teška je naša hrvatska povijest, znamo to dobro. Gladajući ljudski, trebao nas je zamesti povijesni vjetar, ali nije. Ispriječila mu se Blažena Djevica Marija koju smo zbog toga prozvali "fidelissima advocata Cratiae" (najvjernija nodvjetnica Hrvatske) i "Kraljica Hrvata". Tako hercegovački franjevac fra Miljenko Stojić pod nazivom Ona na našem braniku započinje svoju recenziju novom kapitalnom izdanju maestra Živka Ključe - "Majci Božjoj kraljici Hrvata".

"Skladateljskim perom maestra Živka Ključe marijanska pjesma(rica) odzvanja klapskim zvukom" - tako svoj osvrt na maestrov uradak započinje Ravnatelj Festivala dalmaitnskih klapa kao sunakladnika prof. Mijo Stanić i nastavlja .....

Najnovija u nizu notna edicija marijanskih pjesama skladatelja Živka Ključe još je jedan dokaz plodnosti njegova stvaralaštva. Vješto pero maestra Ključe ovom prigodom posvetilo se marijanskim napjevima pokazujući širinu skladateljeva glazbenog interesa koji pozornost sa svjetovnih napjeva i glazbi preusmjerava na duhovne. Takav nas odabir ne treba čuditi ako se prisjetimo da i sami korijeni klapske pjesme dolaze iz crkvenih obreda, preciznije iz glagoljaškog pjevanja.

Više od dvadesetak odabranih, vjernicima dobro znanih napjeva, kao i skladateljevih autorskih skladbi obrađenih za ženske i muške klape odlikuju se prepoznatljivim karakteristikama klapskog glazbenog sloga. Pjesme su pisane isključivo za a cappella vokalne sastave, pretežito četveroglasno, a rjeđe peteroglasno, u pravilu u tijesnom glazbenom slogu. Harmonijska struktura napjeva i skladbi ne narušava prepoznatljivost glavne melodijske linije ni čvrstu tomnalnu osnovu, nego ih, naprotiv, koristeći poneki alterirani ton ili melodijsku imitaciju u glasovima, vješto obogaćuje .........

Stoga Festival dalmatinskih klapa Omiš daje potpunu potporu skladatelju i prijatelju maestru Živku Ključi u realizaciji ovog izdanja i od srca mu čestita na predanom i stručnom radu!

Prema odluci stručnog ocjenjivačkog povjerenstva kojeg su činili dr.sc. Mirjana Sirišćević, prof. Blaženko Juračić i dr.sc. Vladan Vuletin, na Večeri novih skladbi koja se u sklopu 52. FDK održala u subotu u Omišu na maloj pjaceti, najbolja skladba je 'Jubi si me u sakreto' koju je na tekst Pjera Mirića uglazbio Vedran Bonačić.

ženska klapa Armorin iz Zagreba

Nju je izvela višestruko nagrađivana ženska klapa Armorin iz Zagreba koja je dobila nagradu za najbolju izvedbu. Drugu nagradu stručnog žirija osvojila je skladba 'Otok' koju je na tekst Drage Ivaniševića uglazbio mo. Duško Tambača a izvela ženska klapa Orca iz Split, dok je mo. Živko Ključe dobio treću nagradu za skladbu 'Odiljam se' na tekst Džore Držića, a u izvedbi muške klape Stine iz Zagreba.

Publika je, pak, najboljom ocijenila skladbu 'Kad se grobne ploče maknu' autora teksta Bože Vodopije i skladbe Vicka Dragojevića koju je otpjevala dubrovasčka muška klapa Kaše. Nagrada za najbolji tekst, o kojoj su odlučivali prof. Bože Mimica, Dinko Škevin i prof.dr.sc. Ivan Bošković, pripala je Roku Radovanu za skladbu 'Žuj od riči' koju je izvela ženska klapa Neverin iz Kaštel Lukšića.

Bila je to uistinu kvalitetna večer i što se skladbi i što se izvedbi tiče jer gotovo dva sata proletjelo je u tren te se još jednom pokazalo kako su nove skladbe, baš kao i izvorni napjevi, prijeko potrebni fundusu festivala za sve buduće generacije.

Pravi mali spektakl publici na omiškoj pjaci priredila je i dječja klapa Veras iz Bola na Braču koji su nastupili kao posebni gosti za vrijeme glasanja i oduševili u toj mjeri da su pozivani na bis nekoliko puta.

Program večeri vodila je Edita Lučič Jelić.

Vidi fotogaleriju!

Svečanim otvorenjem na Trgu sv. Mihovila u Omišu u petak je službeno započeo 52. Festival dalmatinskih klapa. Nakon što je klapa Oneum iz Omiša otpjevala himnu Grada Omiša, 'Na omiškoj stini', a festivalsku zastavu podigao Nediljko Diko Lelas, dugogodišnji suradnik Festivala, publiku je svojim nastupom oduševila dječja klapa Bepo iz Omiša koja ove godine slavi dvadeset godina svog postojanja i koja je iznjedrila brojne danas priznate klapske pjevače.

A potom je krenulo putovanje u neka stara vremena na koje je publiku odvelo dvanaest klapa – Maraška (mj)-Zadar, Morlaci (m)-Otok, Timbar (m)-Selca, Vidulice (ž)-Rijeka, Žrnovnica (mj)-Žrnovnica, Muraj (mj)-Zadar, Poklisari (m)-Dubrovnik, Težaci (m)-Paljuv, Oneum (m)-Omiš, Korda (m)-Lumbarda, Basca (mj)-Baška Voda te Stine (m)-Zagreb

I premda je u pojedinim izvedbama možda i bilo malih nesavršenosti, svakako je, a to i jest bit, bilo iskonske zanesenosti izvornim napjevima, u tolikoj mjeri da se promatraču sa strane na tren dalo učiniti kako se vratio par desetljeća unatrag i uživa dok sluša pjev klape ispod prozora neke djeve. Rozeta sv. Petra otišla je, a tako su odlučili glasovi publike, domaćoj klapi Oneum koja ih je 'kupila' razigranom izvedbom napjeva 'Jidri Pere, ide u Kaštila'.

klapa Oneum iz Omiša, pobjednica Večeri izvornih napjeva

Da je mogla, publika bi kakovu nagradu zasigurno dala i ženskoj klapi Sorelo iz Zagreba koja je nastupila kao gost za vrijeme prebrojavanja glasova i pokazala da njihovo vrijeme na omiškoj pozornici definitivno dolazi. Festival dalmatinskih klapa u odsustvu gradonačelnika Ive Tomasovića otvorila je njegova zamjenica Rina Marušić a program je vodila Edita Lučić Jelić.

U Domu kulture u Blatu na Korčuli u subotu je u sklopu 52. Festivala dalmatinskih klapa održana Večer mješovitih klapa na kojoj je nastupilo njih deset.

KAMPANELI OSVOJILI ŽIRI, BASCA PUBLIKU

Prema mišljenju stručnog ocjenjivačkog povjerenstva kojeg su činili mo. Janes Vlašić, prof. Dalija Gavranić i Branko Terze najbolja je bila klapa Kampaneli iz Donjih Kaštela. Druga nagrada žirija otišla je u ruke klapi Basca iz Baške Vode dok je Lipin cvijet za treće mjesto dobila klapa Slavić iz Zagreba. Zlatni lipin cvit, nagradu publike, osvojila je klapa Basca, a nagradu im je uručio načelnik Općine Blato, Ante Šeparović. Predivnom večeri u Blatu završen je gostujući dio Omiškog festivala koji se u petak, 29. lipnja vraća kući, kad je na redu svečano otvorenje.

Nastupilo je deset klapa, redoslijedom: Volat-Pučišća, Žrnovnica-Žrnovnica, Maraška-Zadar, Falkuša-Zagreb, Kurenat-Mljet, Basca-Baška Voda, Komiža-Komiža, Kampaneli-Donja Kaštela, Slavić-Zagreb i Sveti Nikola-Metković.

Program je vodila Andrea Joković.

Klapa "Kampaneli" Donja Kaštela

Klapa "Basca" Baška Voda

Od 29. travnja do 10. lipnja Hrvatska radio televizija na svom 1. programu emitirala je glazbeno - dokumentarnu seriju "Klapska pjesma – od konobe do svjetske kulturne baštine" promovirane još prošle godine na 51. FDK Omiš 2017. Dokumentarna serija nastala je prema zamisli ravnatelja Festivala dalmatinskih klapa Omiš Mije Stanića nakon što je u suradnji s umjetničkim ravnateljem Dušanom Šarcem predložio Hrvatskoj radioteleviziji da napravi dokumentarnu emisiju o 50. obljetnici Festivala dalmatinskih klapa Omiš.

Zvonimir Varošanec preuzeo je na sebe ulogu autora i scenarista te predložio da se najprije pregleda arhivski materijal i provjeri može li se krenuti u snimanje serije od više nastavaka. Nakon pregleda više od 1 300 arhivskih vrpca i snimanja brojnih intervjua na terenu došlo se do obilja materijala te napokon do sedam dokumentarnih nastavaka u trajanju od 55 minuta koji donose intrigantnu priču o klapskoj pjesmi i jednome malom i skromnom festivalu koji je čudesno zadužio hrvatsku glazbu, a gradić Omiš, kako se ističe u filmu, učinio središtem klapskoga kruga.

Više o serijalu pogledajte ovdje!

~~~~~

U centru Omiša u jedinstvenom ambijentu novootvorenog EolRooftop Bara u petak je održana konferencija za novinare Festivala dalmatinskih klapa Omiš. Na konferenciji je svečano potpisan Ugovor kojim je tvrtka Tommy d.o.o. postala novi Generalni sponzor FDK Omiš u narednih pet godina, te je ukratko predstavljen program ovogodišnjeg 52. izdanja Festivala.

Tommy d.o.o. dalmatinska je tvrtka i stoga nam je izuzetna čast biti generalni sponzor Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu. Vrijednost klapskog pjevanja potvrdio je i sam UNESCO uvrstivši ga na popis nematerijalne kulturne baštine pa je trgovački lanac Tommy d.o.o. uistinu ponosan na ovu novu suradnju – kazao je Marin Kaštelančić, član Uprave Tommy d.o.o.

Ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa, prof. Mijo Stanić, iznio je nekoliko novosti vezanih za ovogodišnji Festival.

Za same sudionike Festivala najveća tehnička novost je što će klape pjevati na samo dva mikrofona u svim večerima, s izuzetkom Večeri novih skladbi. Namjera je pridonijeti prirodnijem zvuku, boljoj fuziji i jedinstvu klape te svesti utjecaj tehnike na što manju mjeru. Također, novost je da se od ove godine neće križati najmanja i najveća ocjena koju pojedina klapa dobije od stručnog povjerenstva već će u konačan zbroj bodova ulaziti ocjene svih članova žirija. Posebno zadovoljstvo istaknuto je uvođenjem nove nagrade Plakete Ljubo Stipišić Delmata namijenjene autoru najbolje nove obrade tradicijskog napjeva. Cilj nagradedavanje je poticaja obrađivačima da s još većim žarom pronalaze stare napjeve i stvaraju im nova ruha – kazao je Stanić, zahvalivši se novom generalnom sponzoru na prepoznavanju vrijednosti Festivala, kao i svim pokroviteljima i sponzorima na potpori.

Nakon što se prisutnima kratko obratio i gradonačelnik Grada Omiša, Ivo Tomasović, uslijedio je i najsvečaniji trenutak press konferencije, potpisivanje petogodišnjeg ugovora o suradnji između Festivala i trgovačkog lanca Tommy d.o.o.

Tekst: Ružana Kovač

U Bolu na Braču 9. lipnja 2018. godine (subota) u Domu kulture održana je promocija Monografije “FESTIVAL DALMATINSKIH KLAPA OMIŠ 1967 – 2016” autorice Herci Ganza. U predstavljanju Monografiju, osim autorice,  sudjelovali su i prof. Ivana Bošković Ivičić ravnateljica Centra za kulturu općine Bol, mo. Dušan Šarac, umjetnički ravnatelj Festivala i prof. Mijo Stanić, ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa - glavni i odgovorni urednik.

U Bolu na otoku Braču u petak 8. lipnja, tradicionalno po osamnaesti put održana je večer klapa debitanata 52. po redu Festivala dalmatinskih klapa Omiš 2018. Na prvoj ovogodišnjoj natjecateljskoj večeri Festivala izvan Omiša za nagrade stručnog povjerenstva i publike, a time i prolaz na izborne večeri festivala, borilo se 11 klapa debitanata (4 muške i 7 ženskih).

Redoslijedom nastupile su klape: Užanca (ž)-Lopar, Gradec (m)-Zagreb, Iskre (ž)-Delnice, Divna (ž)-Trpanj, Concordia (m)-Međugorje, BiH, Bura (ž)-Čitluk, BiH, Zvizdan (ž)-Posušje, BiH, Idro (m)-Zadar, Luše (ž)-Split, Duare (m)-Zadvarje i Sorelo (ž)-Zagreb.

Stručno ocjenjivačko povjerenstvo u sastava mag.art. Marijo Krnić, prof. Ivana Šutić i Branko Terze najbolje ocjene dodijelili su ženskoj klapi Luše iz Splita, dok je publika svoje glasove poklonila ženskoj klapi Sorelo iz Zagreba.

Ženska klapa Luše iz Splita pobjednici Večeri klapa debitanata po ocjenama stručnog povjerenstva

Ženska klapa Sorelo iz Zagreba najbolji po glasovima publike

Tijekom jutra u subotu 9. lipnja u Domu kulture Bol održana je promocija Monografije Festival dalmatinskih klapa 1967-2016 autorice Herci Ganza. Osim autorice monografiju su predstavili prof. Ivana Bošković Ivičić ravnateljica Centra za kulturu općine Bol, umjetnički ravnatelj festivala mo. Dušan Šarac i ravnatelj festivala, ujedno i glavni urednik izdanja prof. Mijo Stanić.

Na Revijalnoj večeri pobjednika u subotu navečer u dvorani Teatrina pjevale su klape pobjednice. Dodijeljene su im i nagrade - Kamen sreće klapi Luše po ocjenama stručnog povjerenstva i Školjka sreće klapi Sorelo pobjednici po glasovima publike. U tijeku programa održano je i javno izvlačenje klapa koje će nastupiti na izbornim (natjecateljskim) večerima 52. Festivala dalmatinskih klapa u Omišu 6., 7. i 8. srpnja. Pod ravnanjem prof. Mije Stanića ravnatelja festivala članovi bolske dječje klapa Veras izvlačili su klape. Dječja klapa Veras zaključila je ovu zanimljivu i ugodnu večer oduševivši publiku svojim pjevanjem. Klapa djeluje pod ravnanjem mo. Srećka Damjanovića.

Dječja klapa Veras iz Bola

Sveti Ivan Nepomuk zacijelo je bio ponosan u petak navečer (18.5.) slušajući klape koje su pjevale njemu u čast. Naime, na Trgu dr. Franje Tuđmana u Omišu održan je svečani koncert povodom obilježavanja Dana Grada Omiša kojeg već tradicionalno organizira Festival dalmatinskih klapa Omiš. Prepun auditorij ispod Žižule imao je priliku uživati u izvedbama četiriju klapa – klape Oneum, klape Žmul i ženske klape Mirabella iz Omiša, te klape Praska iz Podstrane. Gotovo svaka izvedba ispraćena je ovacijama od strane publike koja je, osim na odlične interpretacije, zasigurno bila ponosna i na činjenicu kako se tu večer njihovim gradom prolamala pjesma upravo njihovih, omiških i to mladih klapa.

Koncert su iz prvih redova pratili i ravnatelj Festivala prof. Mijo Stanić, umjetnički ravnatelj Festivala, m.o. Dušan Šarac kao i gradonačelnik Omiša Ivo Tomasović u društvu supruge. Program večeri, koju bismo mogli nazvati svojevrsnom uvertirom u 52. Festival dalmatinskih klapa, vodila je Irena Perišić.

Tekst: Ružana Kovač

U općinskoj vijećnici Svetog Filipa i Jakova, 12. svibnja, održana je redovna sjednica Upravnog i Nadzornog odbora Zaklade Ljubo Stipišić Delmata. Sjednici su nazočili upravitelj i predsjednik zaklade Ivan Pehar, zamjenik upravitelja i dopredsjednik Mirko Đinđić, predsjednik Nadzornog odbora Zlatan Stipišić Gibonni, te članovi Upravnog odbora Vesna Vuković, Vlado Sunko, Milena Marijan Peranić i Mijo Stanić, ravnatelj FDK Omiš. Riječi dobrodošlice članovima Zaklade uputio je općinski načelnik Zoran Pelicarić.

Teme sjednice bile su izvješće o organizaciji koncerata - oratorij „Uskrsnuće“ Ljube Stipišića Delmate u izvedbi Gradskog zbora Brodosplit održanih u Rabu i Zadru, novi prijedlog prof. Vlade Sunka s Umjetničke akademije u Splitu: Studij klapskog pjevanja,te imenovanje uređivačkog odbora za izradu monografije „Ljubo Stipišić Delmata“.

Najzanimljiviji dio sjednice bila je prezentacija novog prijedloga Studija glazbene pedagogije i glazbene teorije, smjer: klapsko pjevanje koji je pripremio prof. Vlado Sunko. Novi prijedlog nastao je, na temelju zaključaka s prethodne sjednice, a kao reakcija na neuspjeli model Studija klapskog pjevanja kao cjeloživotnog obrazovanja. Glavni razlog neuspjeha prethodnog modela bio je veliki broj novih kolegija i vanjskih predavača, što je uzrokovalo visoki iznos upisnine te slijedom toga nedovoljan broj prijavljenih kandidata. Predloženim novim modelom obuhvaćeni su samo stalno zaposleni profesori Umjetničke akademije u Splitu, modificirani su u neznatnoj mjeri postojeći programi, svi predmeti su izborni, studenti nemaju nikakvih dodatnih troškova. Na kraju studija studenti koji polože sve navedene predmete dobivaju suplement o klapskom pjevanju prema prijedlogu nacrta Studija. Predloženim modelom Studij bi se financirao iz redovne upisnine, a sitnije troškove pokrivala bi Akademija, te bi Studij bio isključivo pod njenom ingerencijom, odnosno ingerencijom Sveučilišta u Splitu. Članovi Zaklade pozdravili su prezentirani model Studija, a ravnatelj FDK Omiš Mijo Stanić ponudio je potpunu suradnju ustanove FDK Omiš s Umjetničkom akademijom u Splitu u realizaciji i provedbi smjera Studija: klapsko pjevanje.

U drugom dijelu sjednice, članice Amaterskog kazališta Kuntrata - Sveti Filip i Jakov pretpremijerno su izveli kazališnu predstavu na tekst Ljube Stipišića Delmate "Kod Lepanta, sunce moje".

Podsjetimo, Zaklada Ljubo Stipišić Delmata osnovana je u čast maestra, aranžera, skladatelja, dirigenta i čuvara dalmatinske glazbene baštine Ljube Stipišića Delmate. Započela je s radom na prvu obljetnicu njegove smrti 10. listopada 2012. godine u Zadru s ciljem proučavanja i popularizacije njegova umjetničkog i stručnog opusa. Uz to, zadaci Zaklade su: stipendiranje studenata, izdavanje monografije i dokumentarnog filma o životu i djelu maestra i osnivanje klapskog kolegija na splitskom sveučilištu.

Više o Zakladi Delmata na adresi: www.delmata.org.

Festival dalmatinskih klapa Omiš ugostio je početkom travnja načelnika Općine Posušje gospodina Branka Bagu, te predstavnike Festivala klapske pisme Posušje i KUD-a Zvizdan Slavu Jukića i Slavena Pekasa koji su došli u radni posjet poglavarstvu grada Omiša.

Na sastanku s gradonačelnikom Ivom Tomasovićem i ravnateljem Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, prof. Mijom Stanićem razgovaralo se o zajedničkom apliciranju na projekt vezan uz digitalizaciju klapske baštine, te uz infrastrukturne projekte koji bi se mogli financirati iz sredstava fondova EU (prekogranična suradnja, područje kulture), a provodili bi se u Omišu i Posušju.

Postignut je dogovor o zajedničkom nastupu pri apliciranju, što bi načelno moglo doprinijeti poboljšanju uvjeta za organizaciju obaju Festivala, bliže suradnje te popularizaciju klapskog pjevanja kroz inovativna i suvremena tehnička rješenja.

Također, projektom bi se mogla naći dugoročna infrastrukturna rješenja za kvalitetnije djelovanje Festivala kao i proširenje turističke ponude.

Ravnatelj FDK Omiš ugostio je izaslanstvo iz Posušja u uredu Festivala i u izložbenom prostoru posvećenom klapskoj pismi i 50 godina omiškog Festivala, te ih upoznao s poviješću Ustanove FDK Omiš i njenom značenju za kulturnu baštinu Republike Hrvatske.

  Izvor: fkp-posusje.com

Nakon niza održanih audicija tijekom ožujka i travnja u gradovima Splitu, Zadru, Šibeniku, Zagrebu, Delnicama, Rijeci, Čapljini i Omišu Direkcija FDK Omiš donijela je odluku o klapama sudionicama 52. FDK Omiš 2018. godine. Nije bilo lako donijeti odluku jer su zbog velikog broja prijavljenih klapa neke morale otpasti. Prema procjeni ocjenjivača odabrane su klape koje su se na audicijama pokazale spremnije. Hvala svim klapama koje su se prijavile za sudjelovanje na omiškom Festivalu, čestitke klapama koje su izborile pravo nastupa, a svima puno uspjeha i sreće u daljnjem radu i promociji naše kulturne baštine.

U programu 52. FDK Omiš 2018. na ukupno 12 natjecateljskih i revijalnih večeri u šest različitih kategorija nastupiti će ukupno 73 muške, ženske i mješovite klape. Po kategorijama to su klape:

U četvrtak, 26. travnja pred brojnom publikom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održan je drugi po redu Fiofest – svečani klapski koncert u čast Dinka Fija. Jedanaest klapa pjesmom je odalo počast našemu istaknutom melografu, skladatelju i glazbenom pedagogu, koji je svojim predanim radom od zaborava spasio velik dio hrvatske tradicijske baštine. Na njegov značaj i rad okupljene je podsjetio dr. sc. Joško Ćaleta, naš ugledni etnomuzikolog, glazbeni pedagog i dirigent. Publici su se pjesmom predstavile klape Slavić, Obilanca, Ćakulone, Figurin, Bošket, Nostalgija, Sagena, Euterpa i Petrada, klapa Poj iz Samobora, Prvi komin Snježanin. Posebni glazbeni gosti bili sunekadašnji članovi Dječjeg zbora Radiotelevizije Zagreb, koji je maestro Dinko Fio uspješno vodio od 1961. do 1975. godine te s kojim je 1961. godine osvojio 1. nagradu na svjetskom prvenstvu dječjih zborova u Lilleu.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu skrbi o značajnom dijelu ostavštine Dinka Fija, koji joj je Maestro povjerio u naslijeđe. Organiziranjem Fiofesta Knjižnica želi iskazati zahvalnost i odati počast ovome velikanu hrvatske glazbe, koji je i sâm bio čest i rado viđen gost u njezinoj Zbirci muzikalija i audiomaterijala. Fiofest želi prerasti u bijenalni festival dalmatinske klapske pjesme, posvećen jednome autoru, a svojim ga je sredstvima ove godine podržalo i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske te ga je uvrstilo i na listu programa u okviru Europske godine kulturne baštine 2018.

U Čapljini 19. travnja 2018. u Hotelu "Mogorjelo" već tradicionalno po četvrti put održan je koncert pod nazivom "Klape na Neretvi", koji je prema Protokolu o suradnji potpisanog između Ustanove “Založba kralja Tomislava” iz Čapljine i Festivala dalmatinskih klapa u Omišu ujedno audicija za klape iz Bosne i Hercegovine za ovogodišnji 52. omiški festival. Nastupile su renomirane klape iz Hercegovine i južne Hrvatske, i to (redoslijedom): Bura (ž)-Čitluk, Concordia (m)-Međugorje, Divna (ž)-Trpanj, Herceg (m)-Čitluk, Kaše (m)-Dubrovnik, Kurenat (mj)-Mljet, Mir (ž)-Međugorje, Porat (m)-Korčula i Sveti Nikola (mj)-Metković. Kao gost nastupio tenor opere splitskog HNK Vladimir Garić, kojeg je na klaviru pratio maestro Jurica Karuza.

Publika je najviše glasova dala ženskoj klapi Bura iz Čitluka koja je time postala pobjednik ove večeri. Voditelj klape je don Dragan Filipović koji je gledateljstvo umješno vodio kroz večer. Drugo mjesto pripalo je debitantima, muškoj klapi Concordia iz Međugorja.

Ženska klapa Bura iz Čitluka

U prepunoj dvorani hotela "Mogorjelo" nagradu pobjednicima uručio je predsjednik Ustanove “Založba kralja Tomislava” Stjepan Šutalo, dok jeravnatelj Festivala dalmatinskih klapa prof. Mijo Stanić pobjednicima poklonio Monografiju “FESTIVAL DALMATINSKIH KLAPA OMIŠ 1967 – 2016”.     Po završetku koncerta dalmatinska klapska pisma razlijegala se mirnim krajolikom Čapljinskog kraja do dugo u noć. Još jedna uspješna klapska večer u Hercegovini, još jedan dokaz čvrste i prijateljske suradnje.

Kada je bard komiškog, dalmatinskog i hrvatskog pjesništva Jakša Fiamengo primljen za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i kada je iste godine dobio nagradu za životno djelo, njegovog lista "Slobodna Dalmacija", između ostalog je rekao: "Nagrada nije kraj, nema kraja, nego zapravo poticaj za neke nove tekstove, susrete, događaje u ovom podneblju koje je za svih nas dar s najvišeg neba....

Festival dalmatinskih klapa s velikom radošću i 
zadovoljstvom želi podijeliti vijest da je član
Festivalskog vijeća i dugogodišnji prijatelj
"Omiša" dobio Porina za životno djelo.

Jakša Fiamengo jednom je riječju “Čovik od riči”, kako nosi naslov dokumentarni film snimljen o njemu 2007. godine, najplodniji je poeta doctus i poeta laureatus Festivala dalmatinskih klapa. Komižanin i Splićanin s klapskom adresom u Omišu već tri i pol desetljeća, pohodi i riječju slavi ovaj “najklapskiji” i “najbaštinskiji” Festival kao novinar, reporter, kroničar, ljetopisac, esejist. Ujedno je i najtrofejniji autor stihova koji su vrednovani kao kolektivno blago, nematerijalna baština koju citiraju i pjevaju ne samo Dalmatinci, ne samo Hrvati, već svi koji razumiju i znaju ovaj naš jezik ili su ga upravo zahvaljujući njegovim stihovima bolje upoznali i zavoljeli" - tako o Jakši u monografiji "Festival dalmatinskih klapa Omiš 1967.-2016." započinje autorica Herci Ganza.

..::..

Jakša Fiamengo kao autor stihova na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu prisutan je od 1981. godine. Do sada mu je uglazbljeno peko 50 tekstova od kojih su 13 dobitnici nagrade za najbolje stihove.

..::..

A na našim stranicama možete pogledati neke od članaka:

- Umjesto čestitke

- Klapa je krug, a središte mu je u Omišu

- Jakša Fiamengo

- Akademik Jakša Fiamengo

- Autorski dvojac: Jakša i Krešo ili Krešo i Jakša

..::..

U prepunoj dvorani Spaladium Arene u Splitu 23. ožujka održana je 25. svečana dodjela Glazbene nagrade Porin. Ova vrijedna nagrada u kategoriji najboljeg albuma klapske glazbe otišla je u ruke Festivala i to za album „Festival dalmatinskih klapa Omiš 2017. – Večer novih skladbi“, čiju glazbenu produkciju potpisuje umjetnički ravnatelj Festivala Dušan Šarac.

Podsjetimo, u istoj kategoriji za Porina bili su nominirani albumi „Došlo vrime“ ženske klape Dišpet i „Omiški“ izvođača muške klape Bunari iz Vodica. Iako su ostale bez statue, obje klape zajedno sa klapom Sinj imaju i te kako razloga biti ponosne zbog veličanstvenog glazbenog otvorenja svečane večeri. „ Večer je za Omiš i Festival počela na najljepši mogući način – osvajanjem ovog Porina koji nam svima jako puno znači. Ovo je osmi Porin kojeg je Festival do sada osvojio a ono što ja posebno želim jest čestitati svim izvođačima, skladateljima i tekstopiscima koji su sudjelovali na albumu jer ovo je njihov Porin “– izjavio je ravnatelj Festivala prof. Mijo Stanić koji se zajedno sa umjetničkim ravnateljem Festivala Dušanom Šarcem popeo na pozornicu Spaladium Arene po vrijednu statuu.

Za Festival ništa manje nije važan još jedan Porin dodijeljen u Spaladium Areni – onaj kojeg je za životno djelo dobio akademik Jakša Fiamengo. Naime, bard komiškog, dalmatinskog i hrvatskog pjesništva već odavno je neodvojivi dio Omiškog festivala koji je na njemu kao autor stihova, i to najtrofejniji, prisutan još od 1981. godine a ujedno je i član Festivalskog vijeća.

Proteklih godina Festival dalmatinskih klapa u istoj ili sličnim kategorijama osvojio je Porina 7 (sedam) puta: 1994., 2002., 2011., 2012., 2013., 2016. i 2017. godine.

Tekst: Ružana Kovač

U srijedu navečer, u prepunoj dvorani Muzeja Grada Splita održano je predstavljanje Monografije “FESTIVAL DALMATINSKIH KLAPA OMIŠ 1967 – 2016”. Večer u kojoj nije nedostajalo emocija obraćanjem publici otvorio je bard dalmatinske poezije, akademik Jakša Fiamengo, naglasivši kako mu je monografiju posebno zadovoljstvo predstavljati, budući ne mora ništa učiti na pamet jer je sve što želi reći već u njemu. „Jer što smo mi zapravo nego jedna velika klapska pjesma?“ - zapitao se Fiamengo. Emotivan u svom obraćanju bio je i ravnatelj Omiškog festivala, prof. Mijo Stanić. „Preuzevši ulogu ravnatelja želio sam veliku obljetnicu, 50 godina Festivala, obilježiti na pravi način. Kao produkt tog nastojanja rođena je ova monografija, otvoren je izložbeni festivalski prostor, a u svibnju na nacionalnoj televiziji kreće prikazivanje serijala o klapskoj pjesmi autora Zvonka Varošanca. Ova monografija na koju smo izrazito ponosni posebna je, između ostalog, i po načinu na koji joj je autorica pristupila, ušavši u emociju, u samu bit klapske pjesme.“ - kazao je prof. Mijo Stanić.Ovo klapsko blago predstavili su i Dušan Šarac, umjetnički ravnatelj Festivala, naglasivši kako je monografija najbolje što se Festivalu dogodilo nakon triju Zbornika, te prof. dr. sc. Ivana Tomić Ferić, koja se zahvalila svima koji aktivno sudjeluju u klapskoj pjesmi, onima koji je žive „"iz sjene“ te onima koji će klapskom pjesmom tek postati očarani. Gromoglasan pljesak prolomio se muzejskom dvoranom kad je autorica monografije Herci Ganza zatražila isti u spomen jednog i jedinog Ljube Stipišića Delmate koji je „komponirao djetinjstvo omiškog festivala“. „Festival nisu samo klape, pisme i nagrade. Festival su klapaši i oni koji vole klapsku pismu, sa svih kontinenata, svih rasa i nacija. Festival su svi tekstopisci i skladatelji, Festival su sve generacije Omišana koji su utkali svoje vrijeme i trud u njegovu organizaciju“ – poručila je autorica monografije, posebno zahvalivši maestru Dušku Tambači koji joj je, kako je rekla, poput Vergilija osvijetlio put u život Festivala a koji je, nažalost, bio spriječen u dolasku na promociju. Poseban štih ovom svečanom događanju dale su ženska klapa Filip Dević iz Splita, te muška klapa Krunik iz Kučina.  

                                                                                                Autorica teksta: Ružana Kovač

FOTOGALERIJA

Osvrt u dnevniku "Slobodna Dalmacija", 15. ožujak 2018., tekst Siniša Kekez!    

Stručni sud u sastavu dr.sc. Mirjana Siriščević, dr.sc. Ivana Tomić Ferić, umjetnički ravnatelj FDK Omiš mo. Dušan Šarac i ravnatelj FDK Omiš prof. Mijo Stanić imao je težak zadatak među 55 novih skladbi pristiglih ove godine na natječaj odabrati njih 15 koje su izborile pravo sudjelovanja na 52. FDK Omiš 2018. Večer novih skladbi na programu 52. FDK Omiš 2018. planirana je u subotu 30. lipnja na Trgu sv. Mihovila u Omišu. Natječaj je bio anoniman te su autori svoje radove morali poslati na adresu Festivala isključivo pod šifrom. Nakon što smo objavili popis odabranih skladbi i pozvali autore da se jave u direkciju FDK Omiš doznali smo njihova imena. Odabrane skladbe abecednim redom su:

Zahvaljujemo svim autorima na poslanim radovima i povjerenju koje su nam iskazali. Vjerujemo da autore čije skladbe nisu odabrane ove godine to neće obeshrabriti da se na natječaj FDK Omiš jave sljedeće godine, a onima čije su skladbe odabrane iskreno čestitamo.  

Na svečanoj ceremoniji u zagrebačkom Matis Absolute Loungeu objavljene su nominacije za jubilarno 25. izdanje Glazbene nagrade Porin. Glasačko tijelo u prvom krugu glasanja svoje favorite je biralo među ukupno 1645 ovogodišnjih prijava raspoređenih u 35 kategorija. Finaliste glazbene nagrade na ceremoniji proglašenja nominacija predstavili su kolege glazbenici, poznati radijski i televizijski voditelji te predstavnici medija, a dobitnici u svakoj od 35 kategorija bit će poznati na svečanoj dodjeli koja će se održati 23. ožujka u splitskoj Spaladium Areni. Tko će sve osvojiti Porinove statue odlučit će glasačko tijelo u drugom krugu glasanja, kada će birati najbolje od najboljih. Ove godine album 51. Festival dalmatinskih klapa Omiš 2017. - Večer novih skladbi nominiran je u kategoriji Najboljeg albuma klapske glazbe, glazbeni producent Dušan Šarac, nakladnik Croatia Records, zajedno s albumom "Došlo vrime" (ženska klapa Dišpet Zagreb), te albumom "Omiški" (muška klapa Bunari Vodice). Proteklih godina Festival dalmatinskih klapa u istoj ili sličnim kategorijama osvojio je Porina 7 (sedam) puta: 1994., 2002., 2011., 2012., 2013., 2016. i 2017. godine. Više o ovogodišnjim nominacijama pogledajte na službenoj internetskoj stranici diskografske nagrade "Porin".

Godišnje izvješće Festivala dalmatinskih klapa Omiš o provedbi Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) za 2017. godinu.

Godišnje izvješće (pdf)