Legendarni omiški trg koji je među stanovnicima grada na ušću Cetine poznat kao onaj ispod žižule, sinoć je bio premalen za sve ljubitelje istinske dalmatinske pjesme koji su došli poslušati klapu Cambi. Riječ je o daru Festivala dalmatinskih klapa Omiš svome Gradu za blagdan.
Klapska pjesma, (more…)
Naziv apsolutnog pobjednika festivala stječe klapa koja je u natjecanju osvojila obje prve nagrade – prvu nagradu stručnog ocjenjivačkog suda (žirija) i prvu nagradu publike.
~~~~~
Ženska klapa Neverin iz Kaštel Lukšića vlasnica je velikog broja najsjajnijih odličja na festivalima, a s najvećim ponosom ističu peterostruku pobjedu na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu. Uz mnogobrojne nagrade na festivalima svrstavaju se među najtrofejnije ženske klape.
Na 47. Festivalu dalmatinskih klapa Omiš 2013. godine klapa osvaja prvu nagradu stručnog ocjenjivačkog povjerenstva (Zlatni štit s povijesnim grbom Grada Omiša) i prvu nagradu publike (Zlatni omiški leut).
~~~~~
Klapa Neverin na 47. FDK Omiš 2013.
~~~~~
Izvedbama napjeva Noći, noći ka’ mi doješ u obradi mo. Eduarda Tudora i Neretvansko ravno polje u obradi Joško Ćaleta nadmašile su konkurenciju, te tako postale apsolutne pobjednice festivala u kategoriji ženskih klapa.
~~~~~
Klapa Neverin na Aklapeli u Dubrovniku 2013. godine
~~~~~
– Klapa Armorin apsolutni pobjednici Festivala 2014. i 2015. godine
– Klapa Bošket apsolutni pobjednici Festivala 2023. i 2024. godine
– Klapa Cesarice apsolutni pobjednici Festivala 1996., 1997. i 1998. godine
– Oktet Dalmacijacement apsolutni pobjednici 1997. godine
– Klapa Cambi apsolutni pobjednici Festivala 1999., 2000., 2009. i 2010. godine
– Klapa Fortunal apsolutni pobjednici 1997. godine
– Klapa Gusari s Neretve prvi apsolutni pobjednici Festivala 1967. godine
– Klapa Luka apsolutne pobjednice Festivala 1994. i 2002. godine
– Klapa Luše apsolutne pobjednice Festivala 2021. godine
– Klapa Ošjak apsolutni pobjednici Festivala 1981. i 1983. godine
– Klapa Šibenik apsolutni pobjednici Festivala 1977., 1978. i 1982. godine.
– Klapa Šufit apsolutni pobjednici Festivala 2006., 2007. i 2008. godine
– Klapa Trogir apsolutni pobjednici Festivala 1976. godine
– Klapa Zadranke apsolutne pobjednice Festivala 1984. i 1986. godine
~~~~~
Još o klapi pogledajte klikom ovdje!
Zahuktavaju se pripreme za najprestižniji Festival dalmatinskih klapa u Omišu. Nakon provedenih osam audicija u sedam gradova, otkrivamo koje će se sve klape boriti za omiške štitove i leute, nagrade stručnog žirija i publike.
„Već sada vam mogu reći da će i (more…)
Festival dalmatinskih klapa Omiš povodom blagdana sv. Ivana Nepomuka, zaštitnika Grada Omiša tradicionalno će na Trgu dr. Franje Tuđmana u subotu 17. svibnja sa početkom u 20.30 sati upriličit će svečani koncert.
Na koncertu će nastupiti kaštelanska klapa “Cambi” višestruka pobjednica Festivala dalmatinskih klapa.
Sveti Ivan Nepomuk, pravim imenom Jan Wolfin kao dijete bio je smrtno bolestan, a ozdravio je nakon molitvi svojih roditelja, koji su ga posvetili Bogu poslije njegovog ozdravljenja. Bio je svećenik, čije propovijedi su obratile mnoge ljude. Na dvoru češkog kralja Vaclava IV radio je kao savjetnik i odvjetnik siromašnih. Kod njega se ispovijedala kraljica koju je savjetovao da strpljivo podnosi teški karakter svoga supruga. Kralj je želio znati što kraljica govori za vrijeme ispovijedi, no sv. Ivan Nepomuk je uporno to odbijao, jer mu je kao svećeniku bilo to zabranjeno govoriti. Zatvoren je u tamnici i nakon upornog odbijanja ubijen 20. ožujka 1393. godine. Tijelo su mu zapalili, zavezali za kotač i bacili s mosta u rijeku Vltavu. Tu noć sedam zvijezda palo je iznad toga mjesta. Crkve s njegovim imenom, nalaze se u Omišu (zaštitnik grada), Glini, Saborskom, Stupniku, Vrbovskom. U parku u centru Bjelovara postavljeni su kipovi četiri svetaca, od kojih je jedan kip sv. Ivana Nepomuka. Papa Inocent XIII. proglasio ga je blaženim 31. svibnja 1721., a Benedikt XIII. svetim 19. ožujka 1729. Njegov spomendan je 16. svibnja kada se i slavi Dan Grada Omiša. (izvor Wikipedia).
~~~~~
Grad Omiš smjestio se na ušću rijeke Cetine. Povoljan položaj omogućio mu je obranu u prošlosti, a danas je jedinstvena zanimljivost na hrvatskoj obali. Impozantna kamena vrata znana i kao “Vražja usta“, kroz koja se bistra Cetina ulijeva u more – predstavlja geološki simbol ovog starog grada, a rijeka ujedno stvara jedini put u zaleđe od rijeke Jadro do Vrulje.
Povijesno središte grada smješteno je na istočnoj obali Cetine, a u antičko vrijeme naselje se vjerojatno nalazilo sjevernije od današnjeg, u zaseoku Baučići. Podrijetlo naziva grada potječe od slavenske riječi HOLM / HUM, što je prevedenica ilirsko-grčke riječi ONAION / ONEON, a znači brijeg, brdo, mjesto na brijegu ili da je ONEUM prozvan po rijeci Cetini koju su grčki kolonisti u donjem toku zvali Nestos iz čega se izvodi ime grada Oneum (Onaeum). Srednjovjekovni se grad naziva Olmissium, Almivssium, a u doba mletačke vlasti Almissa. Današnje se ime Omiša izvodi iz srednjovjekovnog imena. U srednjem vijeku 
gusarstvo je za Omišane bio važan način stjecanja. Omišani su bili poznati gusari, što im je olakšao položaj grada, a i njihove lagane i brze brodice. U vrijeme najvećih pohoda na čelu omiških gusara bili su knezovi Kačići, koji su puna dva stoljeća predvodili napade na papinske galije i trgovačke brodove moćne Venecije, Dubrovnika, Splita, Kotora… Nakon Kačića, gospodari Omiša su bili knezovi Šubići, braća Horvat koji su bili pod zaštitom bosanskog kralja Tvrtka I, bosanski velmoža Hrvoje Vukčić Hrvatinić, ban Ivaniš Nelipić, obitelj Matka Talovca koja vlast nad gradom dobiva od kralja Žigmunda, te bosanski vojvoda Stjepan Kosaca. Nakon što je Ladislav Napuljski 1409. prodao Dalmaciju Mletačkoj Republici, 1444. i Omiš je priznao vlast Mletaka u čijem sastavu ostaje do 1797. god. Nakon propasti Venecije, Omiš pripada Austriji sve do 1805. god., a od 1805 – 1813. francuskoj upravi. Nakon pada Napoleona Omiš zauzima, kao i cijelu Dalmaciju, austrijska uprava gdje i ostaju sve do kraja Prvog svjetskog rata.
S gradom Omišem graniči Poljička kneževina prirodnom granicom rijeke Cetine. Poljica su se smjestila između rijeke Cetine na istoku i rijeke Žrnovnice na zapadu, te i danas nosi prizvuk ponosa potomcima drevnih Poljičana. Poljica su istoznačnica stare seljačke samouprave, koja je povezana s Poljičkim statutom iz 15. st . i ozakonjuje običajno pravo. Poljički statut jedan je od najstarijih i najvažnijih hrvatsko povijesno-pravnih spomenika.
O bogatoj kulturnoj baštini Omiša svjedoče brojni spomenici kulture. Gusarsku povijest zorno predočuju tvrđave Mirabella (Peovica) i Starigrad (Fortica). Omiš je bio zaštićen zidinama s tri strane, a sjevernu mu je branila planina. Takvo stanje zadržalo se sve do 19. stoljeća, a potom su zidine najvećim dijelom porušene. Samo središte čine kamene kuće povezane s uličicama i trgovima na kojima se i danas odvija cjelokupni život. Od crkvi u starim gradskim zidinama su: crkva sv. Mihovila, crkva sv. Duha i sv. Roka, a izvan zidina: crkvica sv Petra, sv. Luke, sv. Marije, franjevački samostan s crkvom Gospe od Karmela, sv. Stjepan i ostaci crkve sv. Ivana u Borku i sv. Eufemije uz obalu na Brzetu. Župna 
crkva posvećena je sv. Mihovilu, a sagrađena je početkom 17. stoljeća, a zvonik početkom 18. stoljeća. Crkvu su sagradili mjesni graditelji, a objedinjuje značajke gotike, renesanse i ranog baroka. U niši iznad raskošnog kamenog ulaza nalazi se kip sv. Mihovila i prozorska ruža. Na crkvenim zidovima nalaze se grbovi mletačkih plemića i grb grada Omiša. Crkvica sv. Petra na Priku, nalazi se na desnoj obali Cetine, a u ispravama se prvi put spominje 1074. godine za vladanja kralja Slavca. U crkvici su ugrađeni ranokršćanski kameni dijelovi, a pokraj crkve bio je benediktinski, a potom i franjevački samostan. 1750. osnovano je glagoljaško sjemenište.
U večernjim satima omiško kulturno ljeto pružit će nezaboravne trenutke pa i najzahtjevnijima. Središte omiškog kulturnog ljeta pripada Festivalu dalmatinskih klapa, koje postoji od 1967. godine. Festival dalmatinskih klapa pridonio je i njegovanju kulture pučkog pjevanja, a klape koje su na omiškim festivalima postizale najbolje uspjehe, postale su cijenjene diljem Europe na festivalima takve vrste. Klapska pjesma temelji se na a capella pjevanju, a stihom povezuje sve postojanje života dalmatinskih ribara i težaka kroz teška stoljeća. Osim Festivala klapskog pjevanja u kulturnim programima zastupljeni su koncerti i recitali u crkvama i klaustru franjevačkog samostana, dramske predstave na trgovima, blagdanske pučke svečanosti, izložbe, književno-glazbeni susreti…
Na području grada mnogo je turističkih domaćinstava koja dobrodošlicu daruju svakom posjetitelju u toku cijele godine. Mala ribarska mjesta duž omiške rivijere čuvaju svoju originalnost, i u isto vrijeme svjedoče o turističkoj tradiciji i kulturi. Dobre komunikacije sa obližnjim Splitom pružaju dodatnu sigurnost i udobnost.
Omiš sa svojom začudnom okolicom pravi je biser u Hrvatskoj, a i na širem obzoru: različitosti u jedinstvu očuvana okoliša, bistrina mora, duge pješčane plaže i uvale, neodoljiv kanjon rijeke Cetine, neusporedivi susret sredozemne i kontinentalne klime, urbanizirano ušće…sve su to posebnosti koje zadivljuju, osvajaju i kojima ćete se rado vraćati!
Ako ste u Omišu… Ne zaboravite na Festival dalmatinskih klapa… Upoznajte čari izvorne prirode… Upoznajte Omiš, upoznajte Hrvatsku!
Klapa Kartolina s ponosom najavljuje svoje sudjelovanje na 51. godišnjem Kanadsko-Hrvatskom Folklornom Festivalu u Londonu – Ontario, gdje će nastupiti kao jedini klapski sastav u programu. Festival, čiji je ovogodišnji domaćin F.A. Dubrovnik London-St. Thomas, velika je godišnja (more…)
U Zagrebu je baš na Svetoga Duju prije pet godina, u 74. godini života i blizu pola stoljeća “misništva” u novinarstvu preminuo poznati splitski novinar Tonči Bonaći. Bio je rođeni novinar čiji su medij bili valovi Radio Splita, stranice Slobodne Dalmacije i Novog lista, frekvencije Hrvatske radio-televizije.
(more…)U sklopu programa Sudamje 2025. i 37. susreta pučkih pjevača i dalmatinskih klapa u utorak 6. svibnja održana je na velikoj sceni Hrvatskog narodnog kazališta Split Večer dalmatinskih klapa.
Nastupile su klape: Filip Dević (m)-Split, Luše (ž)-Split, Orca (ž)-Split, (more…)
Mješovite klape baštine bogatu prošlost na Omiškom festivalu. Relativno su brzo izborile mjesto u natjecateljskim programima, ali time nisu stekle pravnu osobnost. Za razliku od ženskih klapa prema kojima su pojedinci (u stručnim krugovima) pokazivali nesklonost, pa (more…)
Večer klapa debitanata u Bolu na otoku Braču ima uistinu posebno značenje kako za Omiški festival tako i za Bol. Dugogodišnja skladna veza Festivala dalmatinskih klapa i Bola na Braču, turističkog bisera Lijepe naše koji je oduvijek bio privlačan prvi korak novim klapašima u borbi za nastup na omiškoj pjaci. (more…)
Praizvedba Pokoj vični (posvećeno Drinskim mučenicama) glazbenog djela prof. Živka Ključe, kontrabasista, pedagoga, skladatelja i melografa, održana je 5. travnja 2025. godine u Zagrebu u crkvi Marije Pomoćnice na Knežiji u sklopu 34. svečanosti Pasionske baštine. (more…)
Naziv apsolutnog pobjednika festivala stječe klapa koja je u natjecanju osvojila obje prve nagrade – prvu nagradu stručnog ocjenjivačkog suda (žirija) i prvu nagradu publike.
~~~~~
Kada su skladbu “Dalmatino povišću pritrujena”, ciljano pisanu za njih, na 7. Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu 1973. godine izveli pjevači klape DC (“Dalmacijacement”), kasnijeg Okteta DC kojom su pobijedili u konkurenciji novih skladbi, nisu ni slutili da su ušli u povijest dalmatinske glazbe. Tom su skladbom Ljube Stipišića Delmate utrli put prema statusu neslužbene dalmatinske himne. U natjecateljskom dijelu s napjevima “Okruk selo na malom brdašcu” i “Ti si lipa, moja Mare” osvojili su prve nagrade stručnog žirija i publike na pjaceti podno drevne Fortice i tako postali apsolutni pobjednici 7. Festivala dalmatinskih klapa Omiš 1973.
Klapa je osnovana 1967. godine u sastavu Tvornice Dalmacijacement pod pokroviteljstvom sindikalne podružnice OOUR-a Antiša Vučičić. Od devetorice članova klape sedmorica su radnici u pogonima pokrovitelja. Neki članovi klape pjevali su u kvartetu Društva Sloboda do 1961. godine, a potom su se povremeno ciljano okupljali, primjerice za nastup na Smotri dalmatinskih klapa u Kinu Split 1965. godine. Dvojica tenora dragovoljno su prešla iz klapa Split i Kantaduri u ovu klapu.
U pobjedničkom sastavu 1973. godine pjevali su: Joško Prijić, Branko Gudelj, Marinko Jurić i Ante Grgić, tenori; Ante Jurić i Jure Benić, baritoni i Josip Ivić, Vitomir Mikelić i Ćiro Benzon, basovi.
~~~~~
Članovi klape zajedno su djelovali od 1965. do 1997. godine. Dulje od tri desetljeća vodio ih je maestro Ljubo Stipišić, jedino ga je tijekom četverogodišnje bolesti mijenjao Rajmir Kraljević. Početne dvije
godine u toj je ulozi bio maestro Vinko Lesić. Tijekom 33 godine djelovanja u Oktetu DC nastupilo je pjevača. Joško Prijić, prvi tenor okteta više od pola stoljeća, podario je dalmatinskoj klapskoj pjesmi izuzetan talent i “božanskim glasom” u interpretaciji doprinio je očuvanju tradicionalne pučke baštine za što je 1994. godine dobio Nagradu grada Solina. Na omiškom Festivalu Vranjičani su bez prekida sudjelovali tijekom prvih deset Festivala, a potom još samo na trima (1978., 1981. i 1991. godine
te na melografskoj večeri Ljube Stipišića 2007. godine). Osvojili su ukupno 18 nagrada, ali su jedino 1973. doživjeli slavu apsolutnih pobjednika.
~~~~~
~~~~~
– Klapa Armorin apsolutni pobjednici Festivala 2014. i 2015. godine
– Klapa Bošket apsolutni pobjednici Festivala 2023. i 2024. godine
– Klapa Cesarice apsolutni pobjednici Festivala 1996., 1997. i 1998. godine
– Klapa Cambi apsolutni pobjednici Festivala 1999., 2000., 2009. i 2010. godine
– Klapa Fortunal apsolutni pobjednici 1997. godine
– Klapa Gusari s Neretve prvi apsolutni pobjednici Festivala 1967. godine
– Klapa Luka apsolutne pobjednice Festivala 1994. i 2002. godine
– Klapa Luše apsolutne pobjednice Festivala 2021. godine
– Klapa Neverin apsolutne pobjednice Festivala 2013. godine
– Klapa Ošjak apsolutni pobjednici Festivala 1981. i 1983. godine
– Klapa Šibenik apsolutni pobjednici Festivala 1977., 1978. i 1982. godine.
– Klapa Šufit apsolutni pobjednici Festivala 2006., 2007. i 2008. godine
– Klapa Trogir apsolutni pobjednici Festivala 1976. godine
– Klapa Zadranke apsolutne pobjednice Festivala 1984. i 1986. godine
~~~~~
Još o klapi pogledajte klikom ovdje!
Državno izborno povjerenstvo odabralo je dječje klape koju su stekle pravo sudjelovanja na Državnom školskom natjecanju: “Četvrta večer dječjih klapa Omiš 2025.” Ovo natjecanje prije četiri godine zajednički su pokrenuli Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje, Festival dalmatinskih klapa Omiš, te omiška Osnovna škola (more…)
Dobra duša i prijatelj, kolega – čovjek, veliki pjevač koji je život živio srcem i bogomdanom nadarenošću Joško Prijić, prvi tenor Okteta Dalmacijacement završio je svoj zemaljski život na Veliki petak (29. ožujak) 2013. godine, a drugoga travnja od njega su se oprostili ljudi (more…)
Poštovani posjetitelji stranice ovdje možete pogledati sadržaj notnih izdanja Festivala dalmatinskih klapa Omiš. Neka izdanja su digitalitirana pa možete pristupiti i notnim zapisima. Ovaj Popis, između ostalog, služi kod prijavljivanja klapa za natjecateljski dio Festivala dalmatinskih klapa u Omišu. Sve (more…)
Prošlo je sedam godina od kad je festivalski svijet ostao je bez još jednog velikog imena. Preminuo je arhitekt Ivan Vanja Beden, dugogodišnji funkcioner i vizionar dalmatinskih klapa u Omišu. Vanja je imao istaknutu ulogu u promicanju vizije stvaranja institucije klapskog festivala. (more…)
Drage klapašice i klapaši, objavljujemo raspored audicija za 59. Festival dalmatinskih klapa Omiš 2025. Audicije će se održati u razdoblju od 5. do 30. travnja u nekoliko hrvatskih gradova kojima gravitiraju klape koje su se ove godine prijavile na natjecanje u (more…)
Naziv apsolutnog pobjednika festivala stječe klapa koja je u natjecanju osvojila obje prve nagrade – prvu nagradu stručnog ocjenjivačkog suda (žirija) i prvu nagradu publike.
~~~~~
Kada su Velolučani 1976. godine osnovali klapu imena Zaliv, vrlo brzo su je odlučili prekrstiti u Ošjak, po malom otoku ljubavi na ulazu u luku. Klapi Ošjak uspjelo je u dva navrata ponijeti naslov (more…)
Naziv apsolutnog pobjednika festivala stječe klapa koja je u natjecanju osvojila obje prve nagrade – prvu nagradu stručnog ocjenjivačkog suda (žirija) i prvu nagradu publike.
~~~~~
Ženskoj klapi Luše iz Splita to je uspjelo jednom i to na 55. festivalu 2021. godine. Zavidnom kvalitetom u izvedbenom smislu, besprijekornim i sigurnim nastupom prepunim emocija uz (more…)
Poštovani,
ovdje možete pogledati Financijski plan i Program rada Festivala dalmatinskih klapa Omiš za 2025 godinu: sa projekcijama u 2026. i 2027.godini.
~~~~~
(more…)Naziv apsolutnog pobjednika festivala stječe klapa koja je u natjecanju osvojila obje prve nagrade – prvu nagradu stručnog ocjenjivačkog suda (žirija) i prvu nagradu publike.
Muškoj klapi Bošket iz Zagreba uspjelo je to dva puta, na posljednjem 58. festivalu 2024. godine i godinu prije na 57. festivalu 2023. godine. 2014. godine klapa debitira (more…)
Ovdje možete pogledati Financijsko izvješće Festivala dalmatinskih klapa Omiš za 2024. godinu:
– Financijski izvještaj za 2024. (pdf)
– Bilješke uz financijske izvještaje na dan 31.12.2024
Frane Franković generator je ideje koja je nikla iz ljubavi prema dalmatinskoj pismi i pokrenula lavinu, dobar duh akorda naših praotaca, prijatelj i suosnivač omiškog Festivala – kako ga je u posveti na jednoj darovanoj knjizi nazvao Ljubo Stipišić. Premda je u Zagrebu, a potom i u (more…)
Jurica Mandić, među rodbinom, prijateljima i u klapskom svijetu poznatiji kao Mit, nažalost napustio nas je početkom ožujka prije dvije godine i otišao, neki kažu, na bolje i mirnije mjesto. Klapi „Omiš“ Mit se pridružio u svojim i njenim najboljim godinama – kao 24-godišnjak (more…)
Poštovane klapašice i klapaši,
stiglo je vrijeme kada tradicionalno upućujemo poziv klapama za sudjelovanje na omiškom Festivalu. Ove godine to činimo 59. put po redu. Plan je kao i (more…)
Dragi mali i veliki klapski prijatelji s veseljem objavljujemo poziv za sudjelovanje na natjecanju Četvrta Večer dječjih klapa Omiš 2025. koja će se održati u Omišu, 24. svibnja, 2025. godine.
Četvrtu Večer dječjih klapa zajednički organiziraju Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za odgoj
Maestro Duško Tambača vrijedna je i nezaobilazna poveznica dalmatinske klapske pjesme, Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, brojnih klapa, skladatelj, melograf i obrađivač, glazbeni pedagog, klapski voditelj …
Rodio se u staroj i uglednoj šibenskoj obitelji. Završio je klasičnu gimnaziju, a glazbeno (more…)
FDK Omiš objavljuje popis skladbi odabranih na natječaju za nove skladbe 59. FDK Omiš 2025. godine. Stručno povjerenstvo u sastavu dr.sc. Mirjana Siriščević, dr.sc. Ivana Tomić Ferić, mag.mus. Antonia Tomas i umjetnički voditelj FDK Omiš maestro Mojimir Čačija odabralo je dvanaest skladbi koje su (more…)
U životu omiškog festivala značajno mjesto zauzimaju nove skladbe. Od početka na drugom festivalu 1968. godine pa petnaestak godina dalje trajala su lutanja u traženju najboljeg puta u predstavljanju novih skladbi, počev od naziva pa do prezentiranja u medijima. Sve do 1981. godine nove skladbe izvodile su se u okviru natjecateljskih večeri. Od tada se nove skladbe izvode u okviru jednog cjelovečernjeg koncerta, jedne festivalske večeri naziva Večer novih skladbi …
~~~~~
TI SI NESTALA TIHO
Glazba: Vlade Vicić
Tekst: narodni
obrada: Eduard Tudor
Nije izvedena na Večeri novih skladbi
Skladba Vlade Vicića „Ti si nestala tiho” nije premijerno izvedena na Večeri novih skladbi Festivala dalmatinskih klapa u Omišu. Prvi je put u natjecateljskom dijelu izvedena na 17. Festivalu 1983. godine Izvela ju je klapa „Kamen“ sa Kamena. Kasnije je skladba izvedena još osam puta, posljednji put na 55. Festivalu 2021. godine.
Kliknite ovdje i preuzmite notni zapis skladbe!
~~~~~
~~~~~
U životu omiškog festivala značajno mjesto zauzimaju nove skladbe. Od početka na drugom festivalu 1968. godine, pa petnaestak godina dalje trajala su lutanja u traženju najboljeg puta u predstavljanju novih skladbi, počev od naziva pa do prezentiranja u medijima. Sve do 1981. godine nove skladbe izvodile su se u okviru natjecateljskih večeri. Od tada se nove skladbe izvode u okviru jednog cjelovečernjeg koncerta, jedne festivalske večeri naziva Večer novih skladbi …
~~~~~
LIPA NOĆ
Glazba: Smiljan Radić
Tekst: Ivo Čače
Izvela klapa “Kamen” Kamen
41. FDK Omiš 2007. – Nagrada klapi za najbolju izvedbu
Skladba Smiljana Radića „Lipa noć“ na tekst Ive Čače izvedena je na Večeri novih skladbi 41. Festivala dalmatinskih klapa u Omišu. Izvela ju je klapa „Kamen“ s Kamena i dobila nagradu stručnog povjerenstva za najbolju izvedbu nove skladbe.
Kasnije skladba više nije izvođena na večerima Festivala dalmatinskih klapa u Omišu.
Kliknite ovdje i preuzmite notni zapis skladbe!
~~~~~
Video skladbe objavljen zahvaljujući Youtube kanalu klape “Proćulić” iz Smokvice
~~~~~
U životu omiškog festivala značajno mjesto zauzimaju nove skladbe. Od početka na drugom festivalu 1968. godine pa petnaestak godina dalje trajala su lutanja u traženju najboljeg puta u predstavljanju novih skladbi, počev od naziva pa do prezentiranja u medijima. Sve do 1981. godine nove skladbe izvodile su se u okviru natjecateljskih večeri. Od tada se nove skladbe izvode u okviru jednog cjelovečernjeg koncerta, jedne festivalske večeri naziva Večer novih skladbi …
~~~~~
ČA SE TO RADI?
Glazba: Dinko Fio
Tekst: Ivo Cetinić
Izvela klapa “Crnomiri” Čara, Korčula
21. FDK Omiš 1987. – 1. nagrada publike
Skladba Dinka Fija „Ča se to radi?“ na tekst Ive Cetinića na Večeri novih skladbi 21. Festivala dalmatinskih klapa u Omišu osvojila je naklonost publike na omiškoj Velikoj pjaci i autorima priskrbila 1. nagradu u izvedbi klape „Crnomiri“ iz Čare, o. Korčula.
Kasnije je skladbu na 36. Festivalu 2002. godine izvela klapa „Kamen SSM“ sa Kamena i u finalu zavrijedila drugu nagradu publike.
Kliknite ovdje i preuzmite notni zapis skladbe!
~~~~~
Video skladbe objavljen zahvaljujući Youtube kanalu klape “Proćulić” iz Smokvice
~~~~~
Osvrćući se na festivalska zbivanja u nekoliko posljednjih godina, svjedočimo kvaliteti i brojnosti naročito mladih klapskih skupina. Upravo one dijelom i proizlaze iz nove kategorije natjecanja “Večeri dječjih klapa“ koji se i održava ovdje u Omišu.
Te mlade klape zajedno sa svojim voditeljima vrlo pomno za svoj repertoar odabiru nove skladbe i izvorne napjeve naših vrsnih zapisivača i obrađivača. Na taj način pokazuju koliko je vrijedan bio njihov put zapisujući dalmatinske napjeve po našoj obali, otocima i zaleđu, a u tišini svojih domova. (more…)
Jakša Fiamengo jedan je od zadnjih stupova dalmatinske poezije i skladane šansone, pjesnik, književnik, novinar i akademik. Rođen je u Komiži 1946. godine, a živio je u Splitu gdje je do mirovine zaposlen u kulturnoj rubrici Slobodne Dalmacije. Poeziju i druge (more…)
12. siječnja 2025. godine zauvijek nas je napustio Božidar Boško Čečuk dugogodišnji član klape Omiš. Svojim samozatajnim ponašanjem, blagim i ugodnim drugim tenorom od početka je osvojio srca svojih sugrađana i klapskog svijeta u cjelini. (more…)
Na Badnjak 2024. preminuo je veloluški pivač Vlaho Oreb, dugogodišnji bas klape Ošjak. Vlaho je rođen u Veloj Luci 1955. godine i od rane mladosti pjeva u veloluškim klapama (Zaliv, Vela Luka i Ošjak). Prvi nastup na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu imao je sa klapom Zaliv 1973. godine. Nakon toga pjeva u klapi Vela Luka, a od 1978. godine sve do danas pjevao je u klapi Ošjak višestrukim laureatima omiškog festivala, pridonoseći kvaliteti klape svojim blagim i ugodni basom.
~~~~~
~~~~~
Tih i nenametljiv, bio je draga osoba i pjevač omiljen u klapskom društvu. Klapa Ošjak je u kratkom razdoblju izgubila dva odlična glasa, dva basa – Vlaha i Franka, koji im ostaju u trajnoj uspomeni i zauvijek u njihovoj pjesmi.
~~~~~
Klapa Zaliv iz Vele Luke na obilježavanju prvog nastupa na omiškom festivalu na isti datum prije pedeset godina 14. srpnja 2023.
S lijeva na desno Tonči Miletić, Tomi Padovan, Marko Gugić, Janes Vlašić i Vlaho Oreb.
~~~~~
Festival dalmatinskih klapa Omiš iskazuje iskrenu sućut obitelj pok. Vlahe i njegovoj klapi Ošjak
“Neka ova Nova godina donese mir, ljubav i sreću u vaš život.
Želimo vam zdravlje, radost i mnoštvo divnih trenutaka, te uspješnu 2025.
Sretna Nova godina!”
~~~~~
I ovih blagdana Festival dalmatinskih klapa Omiš, tradicionalno za sve ljubitelje klapske pjesme, organizirao je blagdanske koncerte pod nazivom “Tiha klapska noć“.
Koncerti su imali humanitarni karakter, priređeni su u suradnji sa župama: Gospe Sinjske u Sinju i župom sv. Mihovila Arkanđela (more…)
Ej čovječe vrati se sebi, dok još imaš kome!
Zar nismo ovdje večeras, i ovdje i drugamo, i večeras i svaki dan i svaki dah radi onoga našeg posebnog, onoga pojedinačnog, osobnog!? Jerbo, može li opće, može li općenitost (more…)
~~~~~
Na rođendan “Trogirskog slavuja” Vinka Coce otkrivena je njegova bista u dvorištu Muzeja grada Trogira. Bista će se privremeno nalaziti na toj lokaciji, a onda će se prebaciti na čiovsku rivu. Samu ideju izrade biste objeručke (more…)
Nakon uspješnih snimanja glavnine repertoara za album Božićnih pjesama održanih tijekom ove jeseni u Župnoj crkvi Sv. Jelene Križarice u Kastvu, sekcije Udruge Kanat – ženska i muška klapa Kastav – u istom prostoru organiziraju Božićni koncert Radujte se, narodi! koji će se održati u petak, 27. prosinca s početkom u 19:30 sati.
(more…)Krajem 2018. godine zatekla nas je tužna vijest. Na badnji dan u 87. godini života napustio nas je prof. dr. sc. Željko Rapanić, ugledni hrvatski arheolog, povjesničar umjetnosti i konzervator. Od 1958. do 1982. godine prof. Rapanić je pisao kao glazbeni (more…)
Ana Antunović napustila nas je upravo na Badnjak prije jedanaeset godina. Potpuno posvećena svojoj profesiji, ali i Festivalu dalmatinskih klapa kojeg je, možemo reći, živjela 24 sata dnevno. Ana Antunović (more…)
Paljenje badnjaka, unošenje slame u kuću, kolendavanje i sijanje pšenice, samo su neki od tradicionalnih običaja Dalmacije vezanih uz božićno vrijeme.
Kolenda se pjeva svim svecima, od svete Kate do svetog Ante, ali i za Božić i Novu Godinu pa sve do Sveta tri kralja, pjevaju je djeca i stariji, siromašni i bogati. Njene riječi nose izraze poštovanja prema domaćinu i gospodaru kuće, lijepe želje, blagoslov, vjeru i nadu. (more…)
Vlada RH je odlučila proglasiti subotu, 21. prosinca, Danom žalosti u Hrvatskoj zbog tragičnog napada na učenike i djelatnike u Osnovnoj školi “Prečko”.
Na Dan žalosti zastave će biti spuštene na pola koplja, a zabavne priredbe se neće održavati, dok mediji trebaju prilagoditi programe obilježavanju tog dana.
KUDŽ-a “Filip Dević” oprostio se od svoje članice – “Otišla je naša Jase. Svojim glasom obojila je svaku pismu, svojim životom obojila je svoju žensku klapu i svog Devića. Uvijek nasmijana, zauvijek će ostati s nama. (more…)
Zbog tragičnog događaja u zagrebačkoj osnovnoj školi i proglašenja Dana žalosti, kao i zbog smrti Jasminke Najev članice ženske klape Filip Dević iz Splita, otkazujemo koncert Tiha klapska noć koji se trebao održati u Splitu 21. prosinca u crkvi Gospe od Pojišana.
(more…)
Od hrvatskoga krajnjeg juga do krajnjeg sjevera – tako bi se u malo riči mogao sažeti program božićnog albuma Ditiću malom hodite koji je u prosincu 2022. u nakladi kuće Laudato d. o. o. izišao iz raspjevane manufakture klape Cesarice. Riječ je o petome albumu te poznate zagrebačke klape, k tome (more…)
Dubrovačka kolenda stari je običaj čestitanja koji se njeguje u Dubrovniku i okolici. Kolendari obilazeći ulice, kuće i stanove pjesmom (kolendom) nazdravljaju Badnji dan, i čestitaju nadolazeći Božić i Novu godinu. Kolendari mogu nositi i razne glazbene instrumente, najčešće mandoline, gitare i harmonike, čijim sviranjem uljepšavaju kolendu.
Povijest kolendavanja seže daleko u prošlost, a najstariji pisani tragovi se mogu pronaći u 13. stoljeću unutar Statuta Dubrovačke Republike iz 1272. godine. U tim zapisima se spominje Badnjak kojega su pomorci unosili u Knežev dvor te ga polagali na vatru, čestitajući knezu pjesmom. Knez ih je za pjesmu nagrađivao. U Statutu se spominju i novogodišnji čestitari, obično mesari, mlinari i ribari koji su također čestitali knezu te pomorski kapetani i mornari koji su čestitke upućivali dubrovačkom nadbiskupu. Ne postoji pisani trag da li su oni u tim prigodama pjevali, ali se u tome ipak mogu prepoznati elementi kasnijih kolenda.
Kolende se prema istom izvoru spominju i 1706. godine. Tada je nadbiskup dubrovački zabranio svim crkvenim osobama da po gradskim ulicama izvode popijevke, u puku znane kao kolende. Godine 1744. dominikanac Serafin Crijević je zabilježio sljedeće: “Običaj je da uoči nekojih glavnih svetkovina idu uvečer mladići iz puka pred kuće plemića i građana pjevati razne popijevke, za koje ih nagrađuju kakvim darom.”
Na prijelazu u 19. stoljeće kolendari su uoči dana pojedinih svetaca te Božića, Nove godine ili Sveta tri kralja pjevale kolende na ulicama i pred vratima prijatelja ili rodbine. Grupe kolendara su obično pjevale cijelu noć, a domaćini su ih častili suhim smokvama, narančama, rogačima, raznim slasticama, sokovima, vinom, rakijom, a u novije vrijeme i novcem.
Običaj kolendavanja očuvan je u Dubrovniku i okolici do danas, a kolenda se pjeva u noći Badnjaka i Stare godine. Današnje kolendavanje očuvano je u promijenjenom obliku, a najomiljenije je kod djece, no i grupe odraslih kolendara u ove dane pjesmom na Stradunu i starim gradskim ulicama svojim sugrađanima i gostima čestitaju blagdane.
Tekst kolende varira od grupe do grupe kolendara i od područja do područja, a jedna od starijih verzija dubrovačke kolende glasi:
„Dobar večer, ko j’ u kući, pomogo vam svemogući.
Ođe, ođe, na zdravlje van Badnja veče dođe.
Došli smo vam kolendati, badnju veče čestitati.
Mi smo došli s vrh Konala u karoci od gospara.
Otvarajte škafetine, dajte nama beškotine.
Dajte nama bar rogača, da nam grla budu jača.
Ne bojte se da smo pijani jer je Vlaho Sveti s nami.
Neće gospođa neharna biti, kolendarima ne udjeliti.
Oj, djevojko s vrh fumara, nemoj rijet da ni gospara.
Ispred kuće bor zeleni, a u kući gospar sjedi.
(Ispred kuće drvo loza, u kući gospođa koza.)
A sad mi vas Bog veselio, čestito vam Badnje veče, da se veselite
Zdravlje i veselje i duhovno spasenje. Amen.”
Kulturna udruga “Pismo moja” Imotski, u suradnji s Franjevačkim samostanom u Imotskom, priređuje tradicionalno adventsko klapsko okupljanje i koncert pod nazivom “Radujte se, narodi“. Koncert koji veliča radosno iščekivanje Božića održat se nedjelju, (more…)
Dinko Gojanović-Rakić, legendarni bas klape Šibenik napustio nas je danas u 84. godini života. Od samih početaka pjevao je u klapi Šibenik, trostrukim apsolutnim pobjednicima Festivala dalmatinskih klapa u Omišu.
Tužni su danas zaljubljenici u dalmatinsku i šibensku klapsku pismu. Uz nenadmašni tenorski tandem Koštan – Bubica posebnu kvalitetu (more…)
Već se godinama, u početku na Silvestrovo, kasnije i na Badnjak, klape okupe na splitskoj Pjaci, točnije Ispod ure i poklone klapsku pismu građanima Splita, svima koji bi se zatekli tu s namjerom ili u prolazu. Okupljanje počinje obično oko podneva, a otpjeva se niz tradicionalnih i božićnih pjesama. Bude tu
(more…)Uskim nasvođenim ulicama, pod romaničkim, gotičkim i renesansnim prozorima i balkonima tihih trgova starodrevnog Trogira, oduvijek je odzvanjala pjesma težaka, ribara i pomoraca. Njena sjetna ili rustična melodija čudesno se razlijegala gradom okamenjene prošlosti. Trogirski dalmatinski narodni napjevi izviru iz životne svakodnevnice primorskog čovjeka čije tragove nalazimo (more…)
Na oblikovanje dalmatinske klapske pjesme značajan utjecaj imali su liturgijski i paraliturgijski oblici pjevanja zapadnog obreda poput gregorijanskog korala, glagoljaškog pjevanja i crkvenog pučkog (more…)
Petnaest godina djelovanja samoborska klapa Poj obilježila je svečano i emotivno, koncertom u velikoj dvorani hotela Lavica 7. prosinca 2024. Slušajući niz narodnih napjeva, skladbi različitih karaktera i obrada na klapski način, tijekom koncerta publika je imala priliku vidjeti i najdraže, dokumentirane trenutke slavljeničke klape. (more…)
Odlaze malo, pomalo, nažalost, doajeni klapske pisme. Ante Barbača, legendarni bariton i voditelj klape “Šibenik” preminuo je prije dvije godine, 26. studenog 2022. Godine i godine rada s klapskom pjesmom i s klapama, godine i godine obrađivanja napjeva, pa i skladanja, godine i godine (more…)
U subotu, 30. studenoga 2024. godine sa početkom u 19.30 sati u Arheološkom muzeju Istre u Puli održat će se po 18. put smotra klapa Puna mi Pula. Ove godine klapi Teranke, pridružit će se neke od najuspješnijih klapa u Hrvatskoj. Tako će uz pulske Teranke nastupiti višestruki pobjednici Festivala dalmatinskih klapa u
(more…)Na prošlogodišnji spomendan svete Cecilije 22. studenog, zaštitnice glazbe i glazbenika, tužna vijest odjeknula je Sinjem, sinjskom krajinom, klapskim svijetom – otiša je Pjero bas.
U 57. godini života napustio nas je Pjero Filipović Grčić dugogodišnji član Klape Sinj, potom (more…)
… vrijeme prolazi, a ne zaboravlja se dobri čovjek i duh festivala. Festival, onaj omiški, klapski, čine istina skladatelji, etnomuzikolozi, obrađivači, zapisivači, korepetitori, bezbrojna armija pjevača amatera, no neslužbeni institut za klapsku pjesmu čine ponajprije ljudi, (more…)
Još tijekom stravičnih razaranja ujesen 1991. godine Grad heroj – Vukovar bio je inspiracija mnogim glazbenicima koji su podigli svoj glas protiv rata i stradanja nedužnih. Mnoštvo pjesama o hrabrosti, borbi za istinu i pravdu, protkanih dubokom tugom i sjetom, i danas nas vrate u dane kada se stvarala naša Domovina. Glazbenici svih žanrova i životne dobi, iz svih krajeva Lijepe naše, počeli su snimati domoljubne pjesme. (more…)
Ženska klapa Armorin peterostruka je pobjednica Festivala dalmatinskih klapa u Omiš koja ove godine s ponosom slavi 25 godina postojanja! Već četvrt stoljeća klapa Armorin doprinosi očuvanju i promociji (more…)
Naziv apsolutnog pobjednika festivala stječe klapa koja je u natjecanju osvojila obje prve nagrade – prvu nagradu stručnog ocjenjivačkog suda (žirija) i prvu nagradu publike.
~~~~~
Prvi pobjednici Festivala dalmatinskih klapa u Omišu koji su osvojili simpatije stručnog žirija i publike ostaju zauvijek zapisani u (more…)
U Makarskoj u srijedu 27. studenog u Apfel areni ženska klapa “Fjoret” iz Tučepi održala je koncert pod nazivom “Da imamo nas“.
Gosti koncert bile su muške klape “Munita” iz Zadra i “Cambi” iz Kaštel Kambelovca.
Voditeljica programa bila je Edita Lučić Jelić.
Prošlo je dvije godine otkako nas je napustio Franko Šeparović–Koža. Onima kojima je imalo poznata klapska pjesma ne treba ga posebno predstavljati. Klapska legenda, bas profondo s kiticom murtile (bosiljka) iza uha prilikom svakog nastupa sa svojom klapom Ošjak. Član je klape (more…)
U nedjelju, 3. studenog u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u organizaciji Gradske skupštine Grada Zagreba, Grada Omiša i Festivala dalmatinskih klapa Omiš, te pod pokroviteljstvom Gradske skupštine Grada Zagreba održan je 38. po redu koncert “Pismo moja, hrli tamo – Zagrebu na dar“. Zagrebačkoj publici predstavilo se devet klapa (more…)
U povodu dvadesete obljetnice od smrti velikana dalmatinske pjesme Zdenka Runjića, Omiš želi zahvaliti skladatelju svečanim koncertom ‘Večer u sjećanje na Zdenka Runjića’ koji će se održati 3. studenoga u zagrebačkoj Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog.
Mijo Stanić, ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa Omiš dao je tjedniku Nacional tom prilikom intervju.
“Festival dalmatinskih klapa Omiš već 38 godina tradicionalno održava koncerte pod nazivom ‘Pismo moja hrli tamo – Zagrebu na dar’ kao dar našem glavnom Gradu. Na koncertima koji se tradicionalno održavaju u jesen, nastupaju (more…)
Drugog studenog prije trinaest godina u legendu je otišao još jedan velikan dalmatinske klapske pjesme – maestro Dinko Fio. Dirigent, skladatelj, melograf i pedagog rodio se u Blatu na Korčuli 1924. godine, školovao se u Dubrovniku gdje je 1942. godine završio učiteljsku školu. Studirao je na (more…)
Na temelju Odluke ravnatelja Javne ustanove Festival dalmatinskih klapa Omiš o raspisivanju javnog natječaja za zasnivanje radnog odnosa, (kl.:611-01/24-05/11, Ur.Br.:2155-1-24/01) i Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada (kl.:611-01/24-05/10, Ur.Br.:2155-1-24/01) Festivala dalmatinskih klapa Omiš raspisuje se
JAVNI NATJEČAJ
za zasnivanje radnog odnosa na radno mjesto tajnik/ca Festivala (m/ž) – 1 izvršitelj/ica na neodređeno vrijeme, u punom radnom vremenu, s probnim radom u trajanju od 6 (šest) mjeseci
Uvjeti:
– srednja stručna sprema društvenog smjera ili završen preddiplomski i diplomski
sveučilišni studij/integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili
specijalistički diplomski stručni studij – društvenog usmjerenja (VSS) ili visoka stručna
sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o
znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03, 198/03,105/04,174/04
i 46/07.)
– hrvatsko državljanstvo
– znanje engleskog jezika
– poznavanje rada na računalu (MS Office paket)
Mjesto rada: Omiš
Vrsta zaposlenja: ugovor o radu na neodreÿeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od 6 (šest)
mjeseci
Radno vrijeme: puno radno vrijeme (40 sati tjedno) Radno iskustvo: poželjno, nije uvjet
Opis poslova:
– izvođenje stručnih i operativno – administrativnih poslova
– primanje i pregled, razvrstavanje, upisivanje i dostavljanje, administrativna-tehnička
obrada, otpremanje i arhiviranje akata, organiziranje i provoÿenje uredskih procedura
– provedba aktivnosti vezanih uz javnu nabavu i održavanje, priprema dokumentacije za
vanjsko računovodstvo
– briga o arhiviranju i čuvanju računovodstveno-financijske dokumentacije, obavljanje
poslova prijepisa i umnožavanja, pisarnice, otpreme i pismohrane
– sudjelovanje u pripremi, pisanju i provedbi projekata te koordinaciji i provedbi
programskih, tehničkih i marketinških aktivnosti Ustanove
– aktivna suradnja s izvođačima/nositeljima programa i vanjskim organizatorima
– organizacija smještaja i prijevoza izvođača/nositelja programa
– sudjelovanje u pripremi, izradi i distribuciji propagandnog materijala
– suradnja s turističkim zajednicama, agencijama i drugim subjektima
– sudjelovanje u osmišljavanju, planiranju i organizaciji promidžbe, oglašavanja, odnosa
s javnošću i obavještavanja javnosti o radu i aktivnostima Ustanove
Za sudjelovanje na natječaju kandidati su dužni priložiti sljedeću dokumentaciju:
1. vlastoručno potpisanu prijavu u kojoj se navode osobni podaci (ime i prezime, adresa
prebivališta ili boravišta, broj telefona ili mobitela, e-mail adresa, naziv radnog mjesta
na koje se kandidat prijavljuje)
2. životopis,
3. dokaz o hrvatskom državljanstvu (domovnica ili osobna iskaznica),
4. dokaz o stručnoj spremi (diploma ili svjedodžba),
5. dokaz o odgovarajućem radnom iskustvu (potvrda ili elektronički zapis o podacima
evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a koji
izmeÿu ostalih podataka mora sadržavati i podatke o poslodavcu, početku i prestanku
osiguranja, stvarnoj i potrebnoj stručnoj spremi, radnom vremenu i trajanju staža
osiguranja),
6. uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, ne starije od
6 mjeseci od dana objave javnog natječaja
7. Izjavu o poznavanju engleskog jezika
8. Izjavu o poznavanju rada na računalu u MS office paketu
~~~~~
Prijavna dokumentacija koja je propisana u ovom javnom natječaju mora biti na hrvatskom jeziku. Dokazni dokumenti na drugom jeziku moraju biti prevedeni na hrvatski jezik i ovjereni od sudskog tumača i/ili verificirani od strane nadležnog tijela.
Riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom javnom natječaju odnose se jednako na muški i ženski rod.
Osobni podaci podnositelja prijave (osobno ime, OIB, datum i mjesto rođenja, adresa stanovanja, broj telefona, adresa elektroničke pošte, i dr.) će se sukladno Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) i Zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka (NN br. 42/18) obraditi isključivo za potrebe provedbe javnog natječaja.
Na javni natječaj se mogu prijaviti osobe oba spola sukladno čl. 13. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN br. 82/08, 69/17).
Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnom zakonu dužan je u prijavi na javni natječaj pozvati se na to pravo, te priložiti zakonom propisanu dokumentaciju i ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.
Osobe koje ostvaruju pravo na prednost pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima sukladno članku 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN br. 121/17, 98/19, 84/21) dužne su pored dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta iz javnog natječaja priložiti i dokaze sukladno članku 103. navedenog Zakona. Detaljnije o pravu prednosti pri zapošljavanju na poveznici Ministarstva hrvatskih branitelja.
Osoba koja se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima na temelju
članka 48. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata (NN 84/21), dužna je, osim
dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta natječaja, priložiti i sve dokaze propisane člancima 49. i 50. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, dostupne na poveznici Ministarstva hrvatskih branitelja.
Osobe koje se pozivaju na pravo prednosti pri zapošljavanju u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN br. 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20) uz prijavu na javni natječaj dužni su pored dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta priložiti odgovarajuću javnu ispravu o invaliditetu na temelju koje se može upisati u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom, te dokaz iz kojeg je vidljivo na koji je način prestao radni odnos kod posljednjeg poslodavca (rješenje, odluka, ugovor i sl.).
Tražena dokumentacija se može priložiti u obliku neovjerenih preslika. Izabrani kandidat je dužan prije sklapanja ugovora o radu predočiti originale traženih dokumenata.
Osoba koja nije podnijela pravovremenu i /ili urednu prijavu ili ne ispunjava formalne uvjete iz javnog natječaja, ne smatra se kandidatom prijavljenim na javni natječaj, o čemu će biti obaviještena pisanim putem.
Kandidatom prijavljenim na javni natječaj smatrat će se samo onaj kandidat koji je podnio pravovremenu i urednu prijavu i koji ispunjava formalne uvjete iz javnog natječaja.
Urednom prijavom smatra se prijava koja sadrži sve priloge navedene u javnom natječaju.
Natječajni postupak obuhvaća provjeru znanja, sposobnosti i vještina kandidata putem razgovora i/ili testiranja.
Smatra se da je kandidat koji nije pristupio provjeri znanja, sposobnosti i vještina povukao prijavu na javni natječaj i više se ne smatra kandidatom.
Kandidat koji ispunjavaju formalne uvjete javnog natječaja putem telefonskog poziva i elektronske pošte dobit će obavijest i upute o terminu održavanja provjere znanja, sposobnosti i vještina kandidata uz naznaku pravnih i drugih izvora potrebnih za pripremu kandidata, najmanje 3 (tri) dana prije održavanja provjere.
O rezultatima javnog natječaja kandidati će biti obaviješteni objavom Odluke o izboru
djelatnika u radni odnos na mrežnim stranicama Javne ustanove Festival dalmatinskih klapa
Omiš www.fdk.hr u roku od najviše 30 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava.
Dostava odluke svim kandidatima smatra se obavljenom istekom osmoga dana od objave na
mrežnim stranicama Javne ustanove Festival dalmatinskih klapa Omiš www.fdk.hr.
Rok za podnošenje prijava je 8 (osam) dana od dana objave javnog natječaja na Hrvatskom
zavodu za zapošljavanje i na mrežnim stranicama Javne ustanove Festival dalmatinskih klapa
Omiš www.fdk.hr.
Prijave se predaju isključivo preporučenom poštanskom pošiljkom u zatvorenoj omotnici koja na svojoj poleđini ima naznačen puni naziv i adresu pošiljatelja, na adresu:
Javna ustanova Festival dalmatinskih klapa Omiš, Ivana Katušića 5, 21300 Omiš, s naznakom – „Za javni natječaj za zasnivanje radnog odnosa“.
KLASA: 611-01/24-04/02
URBROJ: 2155-1-24/01
Omiš, 28. listopada 2024. godine
~~~~~
Ovdje možete preuzeti Natječaj u .pdf obliku!
Dvadesetsedmi listopada 2004. godine umro je Zdenko Runjić, sam za sebe antologija podneblja koje bez njega neće biti isto, ali će u njegovim pjesmama trajati. Pod zvonikom Sv. Duje, uz Prokurative, pod strogim Grgurovim prstom, umro je nezavršena opusa, prerano da bi rekao posljednju riječ, da bi u magično notno crtovlje upisao zadnju notu. (more…)
Prije deset godina, dvadesetsedmog listopada 2013. prestalo je kucati srce u koje je mogao stati svaki dobar čovjek. Utihnuo je anđeoski tenor našeg velikog i dobrog Vinka Coce. Napustio nas je poznati trogirski pjevač, dugogodišnji član klape Trogir, legandarni klapski tenor. Dalmatinska klapska obitelj (more…)
U sklopu 7. Međunarodnog Festivala pjesme Sing in Split festivala subotu 19.10.2024. u koncertnoj dvorani Ive Tijardovića – Hrvatski dom Split održana je peta klapska smotra u Splitu pod nazivom “Spli’ski klaparel“. (more…)
Na završnoj večeri muških klapa 58. Festivala dalmatinskih klapa Omiš 2024. stručno povjerenstvo je Zlatni štit s povijesnim grbom grada Omiša, a publika najviše glasova i Zlatni leut dodijelili zagrebačkoj klapi Bošket. Srebrni štit s povijesnim grbom grada Omiša i srebrni (more…)
Prva „ekskurzija“ finalista Omiša, slobodno možemo tako nazvati taj desant klapa na Zagreb, dogodio se 29. rujna 1984. godine. Organizaciju tog povijesnog koncerta potpisuje Festivalski odbor, a u njoj je sudjelovalo svih deset klapa sudionica završne (more…)
Ljubo Stipišić Delmata suosnivač Festivala dalmatinskih klapa, jedan od očeva dalmatinske pisme i njezine renesanse u Omišu. O tom tihom, velikom čovjeku nebrojene i velike riječi su ispisane ili će biti, a njegovi fascinantni biografski podaci govore rječito o zaljubljeniku koji je vratio (more…)
Devetnaesti listopada 2015. prerano nas je napustio Đino Mladineo, glazbeni pedagog, skladatelj, obrađivač, voditelja, i pokretač organiziranog klapskog pjevanja na otoku Visu. Još kao 19-godišnji student osnovao je 1979. godine i (do 1986. godine) vodio klapu „Komiža”, prvu višku (more…)
Ljubo Stipišić Delmata – melograf, obrađivač, sakupljač pučkih tradicija, skladatelj, pjesnik, aranžer, dirigent, klapski voditelj, slikar, organizator, animator i glazbeni producent, jedan je od otaca Omiškog festivala, istinski zaljubljenik koji je vratio dostojanstvo onome što je često bio jedini švog dalmatinskog čovika – njegovoj klapi i njegovoj pismi. (more…)
Tradicionalni koncert “A i vi ste s nama iako vas nima” u sjećanje na Joška Arasa-Biću i Tonija Grguričina bit će održan 12. listopada u 20 sati u subotu “Kraj bunarića” u Šibeniku sa početkom u 20 sati. U spomen na Joška i Tonija na koncertu će nastupiti Branimir Bubica i (more…)
Dvadeset je godina prošlo od kada nas je napustio Zdenko Runjić, hit-maher dalmatinske kancone, legenda hrvatske estrade, skladatelj čije su pjesme ostale popularne za sva vremena i sve naraštaje. Još od prvih nota na splitskim Melodijama Jadrana, Opatiji, Zagrebu i drugdje, svojim je pjesmama krenuo u vječnost i njegovo je ime zlatnim slovima upisano kao jedan od najvećih i (more…)
Jedan od najvećih glazbenih genija ovog podneblja, kreator splitske glazbene scene nakon Drugoga svjetskog rata, maestro Silvije Bombardelli (1916.), svestrano je djelovao u oživljavanju glazbenog života Dalmacije pri čemu je odigrao važnu ulogu u umjetničkom osmišljavanju Festivala dalmatinskih klapa u Omišu. (more…)
Prema Pravilniku FDK Omiš klape u natjecateljski dio programa ne mogu prijaviti pjesme (napjev-skladbu) koje su izvođene u njihovoj kategoriji prethodne dvije (2) godine*, odnosno na posljednja dva festivala. Popis izvedenih pjesama (napjeva-skladbi) s (more…)
Festival dalmatinskih klapa Omiš raspisuje Natječaj za nove skladbe na 59. FDK – Omiš 2025. Nove skladbe trebaju se temeljiti na obilježjima dalmatinske tradicijske pjesme, odnosno dalmatinskog glazbenog idioma. Pri odabiru uvažavat će se raznolikost stilskog izričaja (serenada, tužaljka, rugalica, (more…)
Dvadeset i jedna godina je prošla otkako nas je napustio pjesnik, esejist i kritičar Anđelko Novaković, dopredsjednik Društva hrvatskih književnika, jedan od najistaknutijih voditelja književnih tribina i promotora književne riječi na suvremenoj hrvatskoj kulturnoj sceni i dugogodišnji suradnikFestivala dalmatinskih klapa (more…)
Zagrebačka promocija šestog albuma ženske klape “Dišpet” tematskog izdanja “Jedna ura ‘lada – pjesme iz polja” održat će se 28. i 29. rujna (subota i nedjelja) s početkom u 20 sati. u prostoru kreacije Urania, Kvaternikov trg 3/3. (more…)
U petak, 20.9., u Kino dvorani, s početkom u 20 sati, počinje 16.Susret klapa ,,Pismo moja” Imotski.
Po prvi put na imotsku klapsku pozornicu stižu muške klape Sebenico iz Šibenika i Vinčace iz Novog Vinodolskog. Srca imotske publike uveselit će i česti i dragi gosti Imotskog, muška klapa Pasika iz Kostanja, solinske (more…)
Prošlo je devet godina otkako smo ostali bez čovjeka koji je za klapski izričaj, ali i glazbu u cjelini, uradio nemjerljivo mnogo – bez dr. sc. Nikole Buble. Umjetnički ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa Omiš bio je od 1992. do 1997. godine. Bio je redoviti profesor na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u (more…)
Osvrćući se na festivalska zbivanja u nekoliko posljednjih godina, svjedočimo kvaliteti i brojnosti naročito mladih klapskih skupina. Upravo one dijelom i proizlaze iz nove kategorije natjecanja “Večeri dječjih klapa“ koji se i održava ovdje u Omišu.
Te mlade klape zajedno sa svojim voditeljima vrlo pomno za svoj repertoar odabiru nove skladbe i izvorne napjeve naših vrsnih zapisivača i obrađivača. Na taj način pokazuju koliko je vrijedan bio njihov put zapisujući dalmatinske (more…)
Klape ukoliko želite imati svoje mjesto na stranici Festivala dalmatinskih klapa popunite online obrazac .
Ako Vam se popunjavanje online obrasca čini zahtjevnim, onda na mail adresu urednika stranice jplastic@fdk.hr dostavite podatke (vrsta klape, naziv klape, datum osnivanja, biografija, voditelj klape, sastav klape po dionicama, kontakt osoba i telefon, e-mail, adresa web stranice ili društvene mreže, te fotografija ne manja od 1200×900 px/72 dpi) ili nazovite urednika na mobitel 091 512 64 00 poradi dogovora.
~~~~~
Također molimo klape da pregledaju, ako postoje, svoje podatke na stranici, te da nas izvjeste ako ima nešto za ispraviti ili dodati. Eventualne ispravke ili dodatke dostaviti na mail urednika internetske stranice jplastic@fdk.hr
~~~~~
Za sva ostala pitanja koja nisu vezana za stranicu, te za kontakt s Direkcijom FDK koristite e-mail i broj telefona:
Adresa Festivala dalmatinskih klapa Omiš:
Ivana Katušića 5
21310 Omiš
Hrvatska
e-mail: direkcija@fdk.hr
Za kontakt s direkcijom Festivala koristite donje telefone:
tel. (+385) 021 / 861 015
Čovjek čija je kulturna djelatnost desetljećima bila prisutna na ušću Cetine, rođeni organizator, sveprisutni animator, društveno osviješteni vizionar, svoje je ime neizbrisivo utkao u sve institucionalne pore našeg maloga velikog mjesta. Mihovil Popovac, za Omišane i prijatelje Mićo, (more…)
U formi glazbene priče sa scenskim ulomcima održala je muška klapa Pinguentum iz Buzeta središnji obljetnički koncert kojim je u tisućljetnom kaštelu Petrapilosa, na najboljoj mogućoj, pomalo bajkovitoj pozornici, proslavila tri desetljeća rada, ugostivši (more…)
U Zadvarju, malom mjestu Dalmatinske zagore, duge i bogate povijesti, održat će se u subotu 24 kolovoza 2024. godine sa početkom u 20.30 sati, na Oboru, glavnom mjesnom trgu, 8. smotra klapa „Zadvarju, gradu na kamenu“. Taj zvučni i gordi naziv manifestacije preuzet je iz „Pisme od grada Zadvarja“, u znamenitoj knjizi „Razgovor ugodni naroda slovinskoga“ Andrije Kačića Miošića.
(more…)Dvadesetprvo izdanje Smotre dalmatinskih klapa u Podstrani koje organizira Ogranak Matice hrvatske u Podstrani i dio je Podstranskoga kulturnog ljeta. U Strožancu, dvorište ispred crkve Gospe u Siti, u nedjelju 11. kolovoza sa početkom u 21 h nastupit će slijedeće klape: Krunik (m)- (more…)
Posjetiti Bibinje, a ne doživjeti ugođaj ljetnih večeri uz klapsku pjesmu, propust je koji si malo tko može dopustiti. Bibinje i klapska pjesma su jedna duša, vječna ljubav i korijen koji se iščupati ne može. Klapska pjesma ovdje je život, donosi emociju i čuva tradicionalne vrijednosti Bibinja, (more…)
Svim građanima i građankama Republike Hrvatske, a napose hrvatskim braniteljima, čestitamo 5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, s ponosom se prisjećajući Vojnoredarstvene operacije “Oluja 95”.
Direkcija Festivala dalmatinskih klapa Omiš
(more…)Festival Klape Gospi Sinjskoj održava se u Sinju od 2009. godine, početkom kolovoza u vrijeme Dana Alke i Velike Gospe. Festival je humanitarne naravi: sav prihod od ulaznica i prodaje nosača zvuka ide humanitarnom Fondu Gospe Sinjske koji pomaže studentima slabijeg materijalnog (more…)
Posušje početkom kolovoza nakratko će biti kulturno središte Bosne i Hercegovine, pa i šire regije. U tom razdoblju održat će se jubilarni Deseti Festival klapske pisme Posušje 2004. Nastupit je 14 muških i 8 ženskih klapa iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Festival klapske pisme Posušje 2024. bit će održan 3. i 4. kolovoza na Trgu hrvatskih branitelja s početkom u 20.30 sati.
~~~~~
Prvu festivalsku večer u subotu 3. kolovoza, nastupit će muške klape Bistrica Marija Bistrica, Croatia Muenchen, Ero Mostar, Grga Posušje, Kolapjani Sisak, Krunik Kučine, Kumpanji Blato, Liburnia Viškovo, Okrug Okrug Donji, Podvorje Kaštel Sućurac, Trebižat, Trebižat, Valdibora Rovinj, Vinčace Novi Vinodolski i Zvizdan Posušje,.
~~~~~
U drugoj natjecateljskoj večeri, večeri ženskih klapa u nedjelju 4. kolovoza nastupit će slijedeće klape: Arija Opuzen, Kurjože Podstrana, Mindula Okrug Gornji, Mir Međugorje, Puntape Novi Vinodolski, Stivanja Trogir, Ventula Split i Zvizdan Posušje.
~~~~~
I ove godine nastavlja se suradnja između Hrvatskog radija Radio Split i Festivala dalmatinskih klapa u Omišu u pogledu snimanja i emitiranja, izravno ili reprizno večeri sa 58. Festivala dalmatinskih klapa u Omišu. Proteklog vikenda održavane su izborne večeri. Vrijedni glazbeni urednik Radio Splita Eduard (more…)
Na završnoj večeri ženskih klapa 58. omiškog Festivala, održanoj u petak 19. srpnja na Trgu sv. Mihovila, deseti dio boda odlučio je pobjednike. Tako je najbolja klapa prema odluci stručnog ocjenjivačkog povjerenstva bila klapa Kapric iz Zadra i tako za deseti dio (more…)
U četvrtak 18. srpnja preminuo je hrvatski kulturolog, povjesničar, književnik, numizmatičar – Bože Mimica Điran. Čovjek tako jednostavan, druželjubiv, širokogrudan, čovjek širokog osmjeha i velikog srca, poštovan, cijenjen, veliki znalac. Bože je bio veliki zaljubljenik u rodni grad i Festival (more…)
Poštovani klapaši ovdje možete vidjeti redoslijede tonskih proba završnice muških klapa 58. Festivala dalmatinskih klapa Omiš 2024., 20. srpnja 2024.:
~~~~~
ZAVRŠNA VEČER MUŠKIH KLAPA, subota 20. srpanj 2024. u 21 sat
Tonske probe klapa sudionica Završne večeri muških klapa na 58. FDK Omiš 2024. održati će se od 17.30 do 19.20 sati. Mole se klape da se pridržavaju točnog rasporeda. Posebno molimo sve klape da prisustvuju i probi zajedničke pjesme u 18.30 sati. Za slučaj potrebe javiti se inspicijentu FDK Omiš gosp. Matku Brstilu (095 535 2035).
~~~~~
Dragi klapski prijatelji, zaljubljenici i štovatelji naše baštine i identiteta,
dobro došli na 58. izdanje Festivala dalmatinskih klapa Omiš 2024. Od utemeljenja zadatak omiškog Festivala uvijek je isti, čuvanje i njegovanje klapske pisme, hrvatske kulturne baštine prepoznatljive i jedinstvene u cijelom svijetu, zbog čega je UNESCO uvrstio i na popis svjetske baštine.
U današnje je vrijeme sve teži zadatak čuvati i promicati tradicijske vrijednosti. Kao nacija sve nas je manje i sve smo više raštrkani po svijetu. Tako je i dalmatinska klapska pisma odavno izišla i proširila se izvan okvira Dalmacije u (more…)